Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » NOVAC » ‘Politi─Źarima treba oduzeti imovinu koju ne mogu dokazati’

‘Politi─Źarima treba oduzeti imovinu koju ne mogu dokazati’

natasa-srdoc-ekonomske-slobodeUz njihovu pomo─ç, oduzeli bismo imovinu svim politi─Źarima i njihovim partnerima u kriminalu koji ne mogu dokazati da su imovinu stekli na legalan nacin (po┼ítuju─çi vladavinu prava) i uplatiti je u riznicu za povrat inozemnog javnog duga”

Ameri─Źka zaklada Heritage Foundation objavila je Indeks ekonomske slobode 2016. TOP 20 ─Źine Hong Kong, Singapur, Novi Zeland, ┼ávicarska, Australija, Kanada, ─îile, Irska, Estonija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Ameri─Źke Dr┼żave, Danska, Litva, Tajvan, Mauricijus, Nizozemska, Njema─Źka, Bahrein, Luksemburg i Island.

Hrvatska je tek 59 posto ekonomski slobodna zemlja. U godinu dana pala je za 2,4 postotna boda, odnosno za 22 mjesta na listi ÔÇô sa 81. na 103. mjesto.

Tako je Hrvatska na 38. mjestu od 44 europske zemlje. Heritage isti─Źe kako se Hrvatska nalazi me─Ĺu ekonomski neslobodnim zemljama Europe (zajedno sa BiH, Moldavijom, Gr─Źkom i Rusijom), dok su Ukrajina i Bjelorusija ozna─Źene kao represivne zemlje za ekonomsku slobodu. Istaknuto je kako su fiskalne prilagodbe doprinijele povratku ekonomske dinamike u Europi. Ipak, Hrvatska je s Rusijom ozna─Źena kao zemlja s najmanjim postignu─çem u tom podru─Źju.

Uzroci pada

Metodologija Indeksa ekonomske slobode obuhva─ça 10 podru─Źja. Hrvatske bodove i mjesto u poretku sru┼íio je prije svega rastu─çi udio javnog duga u BDP-u.

U podru─Źju javne potro┼ínje zabilje┼żen je pad za 12,8 bodova. Do rezanja potro┼ínje nije do┼ílo u dovoljnoj mjeri kako bi se suspregnuo neobuzdani rast deficita (uglavnom zbog financijskih tro┼íkova kamata). U podru─Źju vlasni─Źkih prava Hrvatska je pala za okruglih pet bodova. Metodolo┼íki se ovo podru─Źje odnosi na odsutnost vladavine prava i disfunkcionalnost pravosu─Ĺa.

Sporost sudova u rje┼íavanju predmeta kao i provedbi pravomo─çnih presuda jedan je od bitnih razloga. Problem ostaje vrlo ra┼íireno dr┼żavno vlasni┼ítvo u stotinama poduze─ça. Isto tako, broj nenaplativih kredita se pove─çao. Kada se gledaju primjedbe i preporuke Europske komisije, upravo su navedena podru─Źja istaknuta kao najproblemati─Źnija.

Heritage isti─Źe kako birokratske pote┼íko─çe utje─Źu na konkurentnost investicijskog okru┼żenja i kako je malo koraka u─Źinjeno kako bi se kontrolirala javna potro┼ínja. Mo┼że se pro─Źitati iz navedenog kako Heritage sugerira rezanje dr┼żave upravo u tim segmentima gdje birokracija stvara prepreke investicijama potrebnim za rast gospodarstva.

Kako je rastu─çi javni dug problem koji je najvi┼íe utjecao na pad hrvatske ekonomske slobode, onda je jasno da deficit treba rezati tamo gdje dr┼żava ne isporu─Źuje uslugu, odnosno tamo gdje stvara prepreke investicijama kao vitalnom pokreta─Źu razvoja.

Mali pomaci

Heritage isti─Źe kako su poduzeti odre─Ĺeni koraci za kontroliranje javne potro┼ínje. Ipak, to nije dovoljno, a javni dug je u me─Ĺuvremenu porastao. Bitni zahvati na rashodovnoj strani prora─Źuna su dakle izostali.

Spominju se i odre─Ĺeni koraci u fleksibilizaciji tr┼żi┼íta rada, koji nisu dovoljni. Pone┼íto je olak┼íano osnivanje poduze─ça, ali regulatorni teret za poslovanje ostao je velik. Zahvaljuju─çi benefitima liberalizacije EU tr┼żi┼íta Hrvatska nema carina prema EU, dok postoje dobri signali zbog planiranja transatlantske slobodne trgovine (TTIP i CETA). Bankarski sektor je zdrav i konsolidiran. Kaznenim zakonom se o┼ítrije ka┼żnjava korupcija. Novi sustav imenovanja sudaca je pove─çao profesionalizam.

Metodološki deficit

Indeks ekonomske slobode se sigurno mo┼że pobolj┼íati. Primjerice, mjeri se kao jedan od izvora fiskalne (ne)slobode grani─Źna stopa poreza na dohodak. ┼áto ni┼ża grani─Źna stopa, to je ve─ça ekonomska sloboda. Niski flat tax se sigurno predla┼że kao rje┼íenje u tom slu─Źaju, a Hrvatska je ionako dio Isto─Źne Europe gdje je to trend. Ipak, trebalo bi diferencirati porezne pragove na koje se odnosi grani─Źna stopa poreza na dohodak.

Premda je pove─çan taj prag, hrvatski porezni sustav i dalje gu┼íi srednju klasu sa 40 postotnom stopom, pogotovo IT sektor. U tom smislu, premda se ne predla┼że, nije isto ako se takva stopa primijeni za izrazito visoke dohotke.

Zaklju─Źno

Izazov fiskalne prilagodbe ostaje broj jedan Hrvatske kada je u pitanju zadatak za popravak. Proma┼íene fiskalne politike su porezni obveznici previ┼íe trpjeli da bi se obilno financirali vi┼íkovi i neefikasnosti u javnom sektoru, pogotovo oni segmenti koji gu┼íe slobodu poslovanja i poduzetni─Źku inicijativu.


U tom smislu, alternativa u smjeru ekonomske slobode nije, kako se to ─Źesto pojednostavljeno ─Źini, generalirati javnu upravu kao problem. Ekonomska sloboda je mogu─ça samo uz preciznu diferencijaciju efikasnijih i manje efikasnih elemenata i struktura u javnoj potro┼ínji.

Standardi kvalitete javnog menad┼żmenta bi mogli uvelike pomo─çi u tom procesu smanjivanja dr┼żavne potro┼ínje i svih onih uplitanja koja su pokazala kako pretjerana i neumjerena birokracija gu┼íi zdravo tkivo gra─Ĺanskog dru┼ítva ÔÇô niz poduzetni─Źkih inicijativa za stvaranje vrijednosti.

Kada se gleda metodologija ovog indeksa, u hrvatskom slu─Źaju su institucionalne nadle┼żnosti za pove─çanje ekonomske slobode prije svega su u podru─Źju financija, pravosu─Ĺa i rada. U podru─Źju financija treba dobro koordinirati fiskalnu prilagodbu.

U podru─Źju pravosu─Ĺa treba olak┼íati osnivanje i ste─Źaj poduze─ça te stvoriti uvjete za ubrzanje sudskih procesa kako bi pravda bila dosti┼żna. U podru─Źju rada je potrebno fleksibilizirati tr┼żi┼íte rada. U podru─Źju gospodarstva, mogu─çe je sa horizontalne razine, uz punu podr┼íku Vlade, koordinirati procese deregulacije tr┼żi┼íta i administrativnog rastere─çenja gospodarstva iz podru─Źja niza resora.

Manji porezi, uz manje birokracije, efikasnija i manja dr┼żava ÔÇô sve su to vrijednost koje su primjerice Litvanci odabrali u odre─Ĺenom trenutku svoje politi─Źke povijesti. Zbog toga su ve─ç na 13. mjestu u indeksu ekonomske slobode. Ako ┼żele, mogu Litvanci biti i bolji od Hong Konga ÔÇô najbolji na svijetu. Samo trebaju dodatno odrezati dr┼żavu, poreze, regulacije, unaprijediti sudove i vladavinu prava.

Politika se kao sustav administrativne mo─çi ─Źesto pokazuje kao prepreka ekonomskoj slobodi. Nema zemlje bez dr┼żave, ali ima zemalja gdje je dr┼żava po opsegu manja i manje tereti porezne obveznike. Ekonomska sloboda zato nije utopija u kojoj bi u┼żivali idealisti. Ekonomska sloboda zna─Źi da sustav javnih politika ─Źini ┼íto vi┼íe u tom smjeru.

U hrvatskoj javnosti treba takvog optimizma, da shvatimo kako u TOP 20 nisu samo razvijene bogate zemlje. Svatko je pozvan natjecati se i pobje─Ĺivati u toj neprestanoj borbi za narodno oslobo─Ĺenje. I to na kraju donosi politi─Źke bodove i kod samih gra─Ĺana. Hrvatski politi─Źari to tek trebaju shvatiti.

Autori Indeksa isti─Źu da u dru┼ítvu koje je ekonomski slobodno, mo─ç dono┼íenja odluka o ekonomiji je ┼íiroko raspr┼íena, a alokacija sredstava za proizvodnju i potro┼ínju se zasniva na slobodnom i otvorenom takmi─Źenju, tako da svaki pojedinac ili tvrtka ima nepristranu mogu─çnost uspjeha.

U Hrvatskoj, mo─ç dono┼íenja odluka o ekonomiji je koncentrirana u nekoliko ekonomskih subjekata koij su u dr┼żavnom vlasni┼ítvu ili vrlo usko sura─Ĺuju s dr┼żavom. Osim toga, sama dr┼żava i navedeni subjekti zapo┼íljavaju ve─çinu gra─Ĺana u Hrvatskoj i time ograni─Źavaju politi─Źku slobodu, slobodu govora i slobodu medija. Vjerujem da su na┼íi gra─Ĺani postali svjesni da veliki i neodgovorni dr┼żavni aparat, sa tvrtkama u dr┼żavnom vlasni┼ítvu i korupcijskom privatizacijom pogoduje onima koji su na vlasti, a ┼íteti svim gra─Ĺanima Hrvatske.

U Hrvatskoj, gra─Ĺani nisu ekonomski slobodni i zbog toga nemaju niti politi─Źke slobode

Hrvatska prije svega treba nezavisno pravosu─Ĺe, uz gostuju─çe suce i tu┼żitelje iz zemalja sa sna┼żnom vlavinom prava koji ─çe bez sada┼ínjeg politi─Źkog utjecaja na pravosu─Ĺe mo─çi procesuirati sve slu─Źajeve korupcije koji do danas nisu rije┼íeni.

Uz njihovu pomo─ç, oduzeli bismo imovinu svim politi─Źarima i njihovim partnerima u kriminalu koji ne mogu dokazati da su imovinu stekli na legalan nacin (po┼ítuju─çi vladavinu prava) i uplatiti je u riznicu za povrat inozemnog javnog duga.

Uz temelje nezavisnog pravosu─Ĺa i za┼ítitu privatnih vlasni─Źkih prava, te smanjenjem poreza, smanjenjem dr┼żavnog aparata i pove─çanjem slobode rada, Hrvatska bi se u relativno kratkom vremenu mogla pretvoriti u tigra jugoisto─Źne Europe.

U takvoj Hrvatskoj bi se gra─Ĺani usudili ulagati, postati poduzetnici, na─çi zaposlenje kod ve─çeg broja poslodavaca koji bi se takmi─Źili za nove zaposlenike i gra─Ĺani bi dosegli vi┼íi ┼żivotni standard. Vjerujem da bi nova generacija mladih, koja sada ┼żeli napustiti Hrvatsku jer ne vidi budu─çnost u ovakvoj Hrvatskoj, rado ostala u zemlji u takvim, novim prilikama.
 

 
Nata┼ía Srdo─Ź
Suosniva─Źica i Predsjednica
Adriatic institut za javnu politiku.

(index.hr)

Filed under: NOVAC · Tags: , , , ,