Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » MEDIJI » PROJEKT CENZURIRANO 2015: 15 klju─Źnih vijesti koje su mediji ignorirali

PROJEKT CENZURIRANO 2015: 15 klju─Źnih vijesti koje su mediji ignorirali

cenzura-usta-zatvaracNastavljaju─çi inicijativu zapo─Źetu jo┼í 1976. godine, tim Projekta ‘Cenzurirano’ izabrao je i dao svoj sud o najva┼żnijim vijestima iz Amerike i svijeta u 2014. i 2015. o kojima su zapadni korporativni mediji premalo izvje┼ítavali ili su ih u potpunosti ignorirali

Sastavio Projekt Cenzurirano ┬ę 2015. // Prof. Mickey Huff (direktor), Project Censored Media Freedom Foundation, PO Box 571, Cotati, CA 94931, SAD

1. Polovica svjetskog bogatstva u rukama 1% stanovništva

U sije─Źnju 2015. Oxfam, me─Ĺunarodna neprofitna organizacija kojoj je cilj iskorijeniti siroma┼ítvo, objavila je izvje┼ítaj u kojem navodi da ─çe ve─ç 2016. 1% svjetskog stanovni┼ítva posjedovati vi┼íe bogatstva od ostalih 99% zajedno. U izvje┼ítaju se iznose dokazi da ekstremno siroma┼ítvo nije neizbje┼żno, nego je rezultat svjesnih politi─Źkih izbora i ekonomske politike koju je uvela i koju bez prestanka provodi mo─çna elita tj. bogati pojedinci ─Źiji sna┼żan utjecaj odr┼żava status quo u njihovu korist.

Osim navo─Ĺenja najnovijih brojki o ekonomskoj nejednakosti u svijetu i njezinim posljedicama, Oxfamova studija iznijela je i plan od devet to─Źaka koje bi vlade mogle usvojiti prilikom kreiranja svoje politike, a s ciljem rje┼íavanja problema siroma┼ítva i ekonomske nejednakosti.

Prema tom izvje┼ítaju, omjer globalnog bogatstva koje u svojim rukama dr┼żi 1% svjetskog stanovni┼ítva porastao je s 44% 2009. godine na 48% 2014., a predvi─Ĺa se da ─çe 2016. dosegnuti 50%.

Oxfamov izvje┼ítaj iz listopada 2014. pod naslovom ‘Ukinimo razlike: vrijeme je da se stane na kraj ekstremnom siroma┼ítvu’ otkrio je da se broj milijardera diljem svijeta i vi┼íe nego udvostru─Źio od financijske krize 2009., ┼íto pokazuje da je, premda su se oni na vrhu ljestvice brzo oporavili, golema ve─çina svjetskog stanovni┼ítva daleko od toga da u┼żiva u rezultatima bilo kakvog nedavnog gospodarskog oporavka. Dodatno zaprepa┼í─çuje da 85 najbogatijih ljudi na svijetu sada posjeduje istu koli─Źinu bogatstva kao i polovica najsiroma┼ínijeg svjetskog stanovni┼ítva!

‘Ako se ne po─Źne rje┼íavati problem nejednakosti na stotine ─çe milijuna posve nepotrebno ostati grcati u bijedi.’ – upozorili su autori izvje┼ítaja.

Svojim izvje┼ítajima i akcijom ‘Ukinimo razlike’ Oxfam je opisao na─Źine na koje treba pristupiti ekonomskoj nejednakosti, navode─çi pritom devet specifi─Źnih koraka koje bi trebalo poduzeti:

1. Navesti vlasti da rade u interesu gra─Ĺana i da se po─Źnu baviti problemom ekstremne nejednakosti.

2. Promicati ekonomsku ravnopravnost ┼żena i njihova prava.

3. Ispla─çivati radnicima pla─çu od koje je mogu─çe ┼żivjeti i premostiti jaz koji stvaraju astronomske financijske nagrade rukovode─çim kadrovima.

4. Po┼íteno raspodijeliti porezno optere─çenje kako bi se porezi izjedna─Źili.

5. Onemogu─çiti izbjegavanje pla─çanja punih poreznih iznosa i zatvoriti ‘rupe’ u poreznim zakonima.

6. Do 2020. ostvariti univerzalne besplatne javne slu┼żbe.

7. Promijeniti globalni sustav istra┼żivanja i razvoja te cijena lijekova kako bi svi imali pristup adekvatnim i cjenovno prihvatljivim lijekovima.

8. Uvesti univerzalnu osnovnu socijalnu zaštitu.

9. Financiranje razvoja usmjeriti na nejednakost i siroma┼ítvo te u─Źvrstiti ugovorni odnos izme─Ĺu gra─Ĺana i vlasti.

Oxfam je u svom izvje┼ítaju ‘Ukinimo razlike’ iznio izra─Źun po kojem ─çe se ‘porez u iznosu od 1,5% na bogatstvo milijardera ve─çe od milijarde ameri─Źkih dolara 2014. godine prikupiti 74 milijarde dolara’, ┼íto bi bilo ‘dovoljno za popunjavanje godi┼ínjih rupa u osiguravanju potrebnih sredstava kako bi svako dijete i┼ílo u ┼íkolu i da bi se u 49 najsiroma┼ínijih zemalja uvela zdravstvena skrb’.

2. Naftna industrija ilegalno odla┼że otpadne vode nastale procesom frackinga┬á┬á┬á

Slu┼żbeni dokumenti Savezne dr┼żave Kalifornije do kojih je u listopadu 2014. do┼íao Centar za biolo┼íku raznolikost otkrili su da je naftna industrija ilegalno deponirala gotovo jedanaest milijardi litara otpadnih voda preostalih nakon frackinga (hidrauli─Źkog frakturiranja radi va─Ĺenja nafte i plina) u podzemne bazene sredi┼ínje Kalifornije. Prema izvje┼ítaju Centra za biolo┼íku raznolikost, curenje se dogodilo kroz najmanje devet injekcijskih bunara za deponiranje koje naftna industrija koristi kako bi se rije┼íila kontaminiranog otpada.

Ti podzemni bazeni izvor su vode za ljudsku potro┼ínju te za navodnjavanje usjeva tako─Ĺer za ljudsku potro┼ínju. Dokumenti su ujedno razotkrili da su provedena testiranja bunara za opskrbu vodom smje┼ítenih u blizini injekcijskih odlagali┼íta, pri ─Źemu je utvr─Ĺeno da sadr┼że visoke razine arsena, talija i nitrata ÔÇô svih onih otrovnih kemikalija koje povezujemo s otpadnim vodama koje proizvodi naftna industrija.

U lipnju 2015. Agencija za za┼ítitu okoli┼ía (EPA) objavila je studiju o utjecaju frackinga na zalihe pitke vode. Premda je njezino istra┼żivanje utvrdilo ‘zna─Źajnu ugro┼żenost izvora pitke vode’, studija iznosi zaklju─Źak da ‘hidrauli─Źko frakturiranje ÔÇŽ nije dovelo do rasprostranjenog, sustavnog utjecaja na izvore pitke vode’.

Na to je reagirao Food & Water Watch, ─Źija je izvr┼ína direktorica Wenonah Hauter izdala priop─çenje za tisak u kojem navodi: ‘Na┼żalost, studija Agencije za za┼ítitu okoli┼íaÔÇŽ daleko je od temeljitog pristupa te nadzora organa vlasti koji su potrebni da bi se za┼ítitili zdravlje i sigurnost milijuna ameri─Źkih gra─Ĺana na koje bu┼íenje i frakturiranje radi crpljenja nafte i plina imaju izravne posljedice.’ Navode─çi da je industrija proizvodnje nafte i plina odbila sura─Ĺivati s EPA-om na svim ‘prognosti─Źkim studijama slu─Źaja’ o utjecaju frackinga, Hauter zaklju─Źuje: ‘To pokazuje da ova industrija ima neprimjereno sna┼żan utjecaj na vlasti te da se boji dopustiti pomno nadgledanje svojih aktivnosti.’

3. 89% pakistanskih ┼żrtava napada dronovima ne mogu se identificirati kao militanti

Od inauguracije predsjednika Baracka Obame 2009. u napadima dronovima izvan ratnih zona koje su slu┼żbeno proglasile Sjedinjene Ameri─Źke Dr┼żave poginulo je, procjenjuje se, 2464 ljudi. Tu brojku u velja─Źi 2015. iznijeli su Jack Serle i njegovi suradnici iz Ureda za istra┼żiva─Źko novinarstvo koji imaju bazu podataka o svim poznatim napadima ÔÇô na temelju rada na terenu, medijskih izvje┼ítaja i dokumenata koji su ‘procurili’ÔÇô a koja daje jasniji uvid u razmjere i posljedice ameri─Źkog programa ratovanja dronovima od epizodnog izvje┼ítavanja koje nam nude korporativni mediji.

Po podacima Ureda, pripadnici al-Qaede ─Źine svega 4% od ukupno 2379 poginulih u ameri─Źkim napadima dronovima u Pakistanu. To govore podaci u listopadu 2014., ne┼íto vi┼íe od deset godina nakon prvih takvih napada. Od ukupnog broja ubijenih samo ih se 30% moglo identificirati, a za 11% njih utvr─Ĺeno je da su militanti. Malo je toga poznato o preostalih 1675 neimenovanih ┼żrtava. Ured za istra┼żiva─Źko novinarstvo izvijestio je o ovim brojkama nakon jednogodi┼ínjeg istra┼żivanja i prikupljanja podataka iz razli─Źitih izvora kako bi se do┼ílo do uvida u broj ┼żrtava napada dronovima.

Ameri─Źke vojne misije uz pomo─ç dronova uglavnom se odvijaju iznad Pakistana, gdje CIA nastoji oslabiti al-Qaedu i ograni─Źiti njezin prelazak u susjedni Afganistan. U upotrebi bespilotnih dronova vidi se na─Źin da se minimiziraju uklju─Źenost u ratne aktivnosti i nezadovoljstvo u zemlji koju New Yorker opisuje kao ‘nestabilnu’, a za koju se zna da raspola┼że s vi┼íe od stotinu nuklearnih oru┼żja. Iako je neslu┼żbeni rat dronovima za kontrolu nad pakistansko-afganistanskom granicom zavr┼íio sredinom 2013., akcije dronovima nastavile su se s pet napada zabilje┼żenih u sije─Źnju 2015., najvi┼íe od srpnja 2014. U sije─Źnju su zabilje┼żeni i dodatni napadi u kojima je ubijeno najmanje 45 ljudi u Somaliji i troje u Jemenu, gdje je me─Ĺu ┼żrtvama bilo i dvanaestogodi┼ínje dijete.

Podaci koje je otkrio Ured za istra┼żiva─Źko novinarstvo pobijaju tvrdnje ameri─Źkog dr┼żavnog tajnika Johna Kerryja da su ‘ljudi na koje mi ispaljujemo vatru iz dronova isklju─Źivo potvr─Ĺene teroristi─Źke mete na najvi┼íoj razini’. Bez obzira na to jesu li ubijeni uistinu bili opasni, nemogu─çnost utvr─Ĺivanja njihova identiteta budi sumnje u ameri─Źke vojne operacije i postavlja eti─Źka pitanja o osnovnom po┼ítivanju ljudskog dostojanstva.

U travnju 2015. Jeremy Scahill izvijestio je da je ameri─Źka vojna baza u njema─Źkom Ramsteinu ‘visokotehnolo┼íki centar ameri─Źkog programa ratovanja dronovima’. U tajnim ameri─Źkim dokumentima do kojih je do┼íao The Intercept, navodi Scahil, nalazi se ‘dosad najdetaljniji blueprint prikaz tehni─Źke arhitekture koja se koristi za napade dronovima tipa Predator i Reaper’. Ve─çina pilota dronova operira iz SAD-a, ali za kontrolu letjelica zadu┼żena je baza u Ramsteinu.

4. Protivljenje naroda korporativnom otimanju vode

U sije─Źnju 2000. stanovnici bolivijskog grada Cochabambe zatvorili su svoj grad zbog pobune protiv privatizacije svog gradskog vodovoda koja je dovela do pove─çanja kamata, ┼íto je njihove ra─Źune za vodu udvostru─Źilo ili ─Źak utrostru─Źilo. U velja─Źi iste te godine Jim Shultz, dopisnik medijske organizacije Pacific News Service, prvi je upoznao zapadni tisak s tom pri─Źom serijom svojih tekstova pod naslovom ‘Rat za vodu’ u kojima iz prve ruke izvje┼ítava o sukobima interventne policije i prosvjednika. Na petnaestu godi┼ínjicu prosvjeda u Cochabambi protivljenje naroda korporativnoj kontroli nad vodom nastavlja se ┼íiriti diljem svijeta, pa tako svjedo─Źimo ponovnom vra─çanju privatiziranih vodovoda u gradsko vlasni┼ítvo, akcijama protiv nepravednih zatvaranja vodoopskrbe te skupljanju ki┼ínice. Ova tri problema povezuje zajedni─Źka tema ÔÇô pristup vodi kao temeljno ljudsko pravo.

Kao ┼íto izvje┼ítava Ellen Brown, dana┼ínji ‘ratovi za vodu’ ne suprotstavljaju samo lokalne poljoprivrednike ran─Źerima i stanovnicima gradskih sredina, nego uklju─Źuju i nove korporativne ‘vodne barune’, me─Ĺu kojima su i Goldman Sachs, JPMorgan Chase, Citigroup, The Carlyle Group i druge investicijske tvrtke koje brzinom bez presedana otkupljuju prava na vodu u raznim dijelovima svijeta.

Izvje┼ítaj iz 2014. otimanje vode definira na sljede─çi na─Źin: pod otimanjem vode podrazumijevaju se situacije u kojima mo─çni igra─Źi uspijevaju preuzeti vlast nad resursima ili u svoju korist preuzeti vodne resurse nau┼ítrb prija┼ínjih (ne)registriranih lokalnih korisnika ili ekosustava na kojima se zasniva ┼żivot tih korisnika. Ono uklju─Źuje i pravo na dono┼íenje odluka vezanih za vodu, uklju─Źuju─çi i pravo na odluku kako i u koje svrhe koristiti vodu kako sada tako i u budu─çnosti.

Autori ovog izvje┼ítaja utvrdili su pet ‘me─Ĺusobno povezanih’ motiva za ‘novi val otimanja vode’ kojem trenutno svjedo─Źimo:

ÔÇó Promjene na svjetskim tr┼żi┼ítima hrane dovele su do ponovnog zanimanja za pribavljanje zemlje i vodnih resursa za poljoprivrednu proizvodnju.

ÔÇó Rastu─çe cijene nafte i zabrinutost da je dosegnuto razdoblje ‘vrhunca proizvodnje nafte u svijetu’ dovele su do porasta proizvodnje agrogoriva u ─Źijem se cjelokupnom proizvodnom ciklusu koriste velike koli─Źine vode.

ÔÇó Sve ve─ça globalna potra┼żnja za sirovinama poti─Źe stalnu ekspanziju ekstrakcijske industrije i velikih rudarskih projekata, uklju─Źuju─çi pritom u velikoj mjeri i hidrauli─Źko frakturiranje ili fracking.

ÔÇó Upravljanje vodnim resursima koje se zasniva na zakonima tr┼żi┼íta, osobito privatizacija vodnih sustava i usluga, a koje dovodi u opasnost dostupnost vode siroma┼ínim i marginaliziranim skupinama u brojnim zemljama u razvoju.

ÔÇó Financijalizacija vodnih usluga, infrastrukture i samog resursa.

Nastojanja korporacija da privatiziraju prava na vodu nailaze na masovan otpor lokalnih zajednica diljem svijeta koje isti─Źu svoje pravo na odlu─Źivanje o tome na koji ─çe se na─Źin koristiti njihova voda. Tijekom posljednjih 15 godina, kako izvje┼ítava Victoria Collier za CounterPunch, u 35 zemalja bilo je 180 slu─Źajeva povratka vode u gradsko vlasni┼ítvo, pri ─Źemu je nadzor nad vodom vra─çen iz privatnih u javne ruke. ‘Od ┼ápanjolske do Buenos Airesa, od Cochabambe do Kazahstana, od Berlina do Malezije, privatizacija vode nailazi na silovito odbijanje.’ – navodi ona.

Suprotstavljaju─çi se rastu─çem trendu privatno-javnog partnerstva koje Collier naziva ‘marketin┼íkim eufemizmom za privatizaciju’, zajednice u Japanu, Nizozemskoj, Indiji, Kostarici, Brazilu i drugim zemljama sada razvijaju javno-javna partnerstva ne bi li preduhitrile preuzimanje vodnih resursa od strane korporacija te razvile ‘neprofitna, javnim interesom vo─Ĺena rje┼íenja problema vezanih za potrebe vodne infrastrukture’.

5. Nuklearna katastrofa u Fukushimi

Taljenje nuklearnog reaktora u Fukushimi 2011. i dalje traje bez da se prona┼ílo rje┼íenje, unato─Ź uvjeravanjima vlasti i glavnih informativnih medija da je situacija stavljena pod kontrolu te procjenama Me─Ĺunarodne agencije za atomsku energiju pri Ujedinjenim narodima da je Japan ‘ostvario zna─Źajan napredak’ u ─Źi┼í─çenju lokaliteta na kojem se katastrofa dogodila.

Kontinuirano deponiranje iznimno radioaktivne rashladne vode iz uni┼ítene nuklearne elektrane u Tihi ocean, s radijacijom koja je ve─ç otkrivena uz japansku obalu, mo┼że izazvati te┼íke posljedice za dijelove Tihog oceana i zapadne obale Sjeverne Amerike. Premda je priznao da je voda u preostalim spremi┼ítima u kompleksu nuklearke Fukushima jako ‘zaga─Ĺena’, slu┼żbeni regulativni organ japanske vlade za nuklearnu energiju u prosincu 2014. potvrdio je odluku da se ta voda pu┼íta u Tihi ocean.

Osim mogu─çeg ispu┼ítanja plutonija u Tihi ocean, Tokyo Electric Power Company (TEPCO) je priznao i da postrojenje u ocean svakodnevno ispu┼íta nevjerojatnih 150 milijardi bekerela vode kontaminirane tricijem te sedam milijardi bekerela vode kontaminirane cezijem i stroncijem. Usporedbe radi, japanska vlada ne dopu┼íta prodaju koli─Źine ve─çe od 100 bekerela po kilogramu svojim gra─Ĺanima. ‘Ta voda sadr┼żi plutonij-239, a njegovo ispu┼ítanje u ocean ima posljedice kako lokalnih tako globalnih razmjera.’ – pi┼íe Michel Chossudovsky iz neovisne medijske organizacije Global Research.

U kolovozu 2014. TEPCO je priznao da se gotovo svaka gorivna ┼íipka u reaktoru broj 3 u nuklearki 1 otopila zbog potresa i tsunamija, izvje┼ítava Sarah Lazare pozivaju─çi se na japanski tisak. TEPCO je prije toga procijenio da se rastalilo samo 63% nuklearnog goriva u reaktoru. U svojoj izjavi TEPCO je tako─Ĺer naveo da se gorivo po─Źelo taliti ┼íest sati prije negoli ┼íto se prethodno mislilo. I jedno i drugo, pi┼íe Lazare, ote┼żalo bi va─Ĺenje i deponiranje rastaljenog goriva.

Vi┼íe od ─Źetiri godine nakon ┼íto su tsunami i potres uni┼ítili Fukushimu korporativni mediji katastrofi koja se i dalje odvija ne pristupaju kao ne─Źemu vrijednom izvje┼ítavanja. Umjesto toga, ve─çina korporativnih vijesti bavi se time jesu li druge zemlje, uklju─Źuju─çi i Sjedinjene Ameri─Źke Dr┼żave, dovoljno pripremljene u slu─Źaju da se sli─Źna katastrofa dogodi negdje drugdje. To je svakako va┼żno, ali o kalvariji japanskog naroda koji je ova katastrofa protjerala iz njihovih domova, a da i ne govorimo o dugoro─Źnim i potencijalno globalnim ekolo┼íkim posljedicama, jo┼í uvijek se nevjerojatno malo izvje┼ítava u korporativnom tisku.

U svibnju 2015. regulativni organ japanskih vlasti za nuklearnu energiju dao je kona─Źno odobrenje nuklearnoj elektrani Sendai, koja je u vlasni┼ítvu kompanije Kyushu Electric Power Company, da nastavi s radom. To je prva japanska nuklearka koja je u skladu s novom vladinom regulativom nastavila s radom od katastrofe u Fukushimi 2011. godine. Postaja Russia Today je izvijestila: ‘Usprkos gotovo dvotre─çinskom protivljenju javnosti [japanski premijer Shinzo] Abe ┼żeli da nuklearne elektrane do 2030. godine budu izvor 20-22% energije u Japanu.’

6. Metan i globalne posljedice zatopljenja na Arktiku

Posljednjih godina razine metana u atmosferi dosegnule su najvi┼íe dosad zabilje┼żene vrijednosti. Metan je stakleni─Źki plin koji najvi┼íe doprinosi globalnom zatopljenju i daleko je razorniji od uglji─Źnog dioksida. Dahr Jamail u svom je izvje┼ítaju za Truthout citirao Paula Beckwitha, profesora klimatologije i meteorologije koji kao suradnik radi na Sveu─Źili┼ítu u Ottawi: ‘ÔÇŽ na┼í klimatski sustav nalazi se u ranoj fazi nagle klimatske promjene koja ─çe, ne poduzme li se ne┼íto, u roku od deset ili dvadeset godina dovesti do rasta temperatura od 5 do 6 Celzijevih stupnjeva.’ Takve promjene na ┼żivot na Zemlji imale bi ‘u─Źinak bez presedana’.

Otapanjem arkti─Źkoga leda u atmosferu se otpu┼íta u njemu zarobljeni metan. ‘Ono ┼íto se doga─Ĺa na Arktiku’ – isti─Źe Beckwith – ‘ne zadr┼żava se na njemu.’ Nestajanje arkti─Źkoga leda poga─Ĺa cijeli Planet. Na primjer, smanjivanjem razlike u temperaturi izme─Ĺu Arktika i ekvatora pove─çava se mlazna struja, ┼íto pak ubrzava proces otapanja leda na Arktiku.

Dr. Leonid Yurganov, vi┼íi znanstvenik na Sveu─Źili┼ítu Maryland i u Zajedni─Źkom centru za tehnologije Zemljinih sustava, izjavio je: ‘Povi┼íena koli─Źina metana utjecala bi na temperaturu zraka blizu povr┼íine. To bi ubrzalo zatopljenje na Arktiku i promijenilo klimu u cijelom svijetu.’

Isto─Źnosibirska arkti─Źka oblast posebno je problemati─Źna. Veli─Źine oko dva milijuna kvadratnih kilometara, ona u atmosferu svake godine otpu┼íta 17 milijuna tona metana, kako tvrdi nedavna studija. Dr. Natalia Shakhova, znanstvena suradnica i profesorica u Me─Ĺunarodnom istra┼żiva─Źkom centru za istra┼żivanje Arktika Sveu─Źili┼íta Alaska u Fairbanksu, navodi da su emisije metana iz isto─Źnosibirske arkti─Źke oblasti ‘─Źesto nepostupne (obilne i nagle)’.

Studija provedena 2013. i objavljena u ─Źasopisu Nature ka┼że da je Zemljino ‘podrigivanje’ 50 gigatona metana ‘vrlo mogu─çe u bilo kojem trenutku’.

7. Strah od vladine ┼ípijuna┼że ‘gu┼íi’ slobodu izra┼żavanja pisaca

Masovni nadzor ‘ozbiljno je poljuljao vjeru pisaca da ─çe demokratske vlasti po┼ítivati njihovo pravo na privatnost i slobodu izra┼żavanja’, navodi se u izvje┼ítaju koji je u sije─Źnju 2015. objavio ameri─Źki PEN na temelju odgovora koje su dala 772 pisca iz 50 zemalja.

U svom izvje┼ítaju za Common Dreams Lauren McCauley osvrnula se ne samo na izvje┼ítaj ameri─Źkog PEN-a, nego i na izvje┼ítaj Ameri─Źkog saveza za gra─Ĺanske slobode i organizacije Human Rights Watch iz srpnja 2014., u kojem se daje do znanja da ameri─Źki novinari i odvjetnici sve vi┼íe izbjegavaju rad na potencijalno kontroverznim temama zbog straha od ┼ípijuna┼że od strane vlasti.

8. Tko umire u rukama ameri─Źke policije i – koliko ─Źesto?

U usporedbi s drugim kapitalisti─Źkim zemljama Sjedinjene Ameri─Źke Dr┼żave se nedvojbeno razlikuju ┼íto se ti─Źe stupnja nasilja usmjerenog prema manjinama, izvijestio je Richard Becker za Liberation u sije─Źnju 2015. Koriste─çi se brojkama iz 2011. Becker je napisao da po glavi stanovnika ‘stopa ubojstava koja je 2011. godine izvr┼íila ameri─Źka policija oko sto puta vi┼ía od engleske’. Isto tako, vjerojatnost da ubije je kod ameri─Źke policije ’40 puta ve─ça nego kod njema─Źke’ te ’20 puta vi┼ía nego kod kanadske policije’. Becker navodi da to vjerojatno nije jedna vrsta one ‘posebnosti’ na koju je mislio predsjednik Obama kada se u svibnju 2014. obra─çao kadetima vojne akademije West Point.

Nije poznato koliko ljudi ameri─Źka policija svake godine ubije budu─çi da ne postoji savezna agencija koja bi prikupljala takve podatke. FBI vodi godi┼ínju statistiku ‘opravdanih ubojstava’ koja izvr┼íi policija i sva prijavljena policijska ubojstva vodi kao ‘opravdana’. Prijavljivanje ubojstava FBI-ju od strane policije ili ureda ┼íerifa dobrovoljno je, ali samo oko 800 policijskih agencija ÔÇô od njih 18.000 ÔÇô nudi statisti─Źke podatke.

Po FBI-jevoj statistici 2013. godine policija je izvr┼íila 461 ‘opravdano ubojstvo’, ali internetska stranica KilledByPolice.net objavila je da je ‘ameri─Źka nevojna policija ubila 748 ljudi samo u posljednjih osam mjeseci 2013., a njih 1100 u 2014. godini’. Do brojki koje iznosi Killed By Police do┼ílo se na temelju medijskih objava organa vlasti. Me─Ĺutim, budu─çi da se svako ubojstvo koje izvr┼íi policija ne prijavljuje, a provjera svih informativnih izvora diljem zemlje prakti─Źki je nemogu─ça, stvaran broj civila koje ubije policija vrlo je vjerojatno znatno ve─çi.

U Engleskoj, koju je Becker opisao kao ‘jo┼í jednu kapitalisti─Źku zemlju s dugom tradicijom rasizma’, policija u ophodnjama ne nosi oru┼żje. Slu┼żbeni podaci govore da su pripadnici policije na du┼żnosti u 2013. svega tri puta pucali iz oru┼żja, uz ‘nijednu zabilje┼żenu ┼żrtvu’.

Posljednjih mjeseci [krajem 2014.] do┼ílo je do sna┼żnog protesta zbog policijskih ubojstava u Sjedinjenim Ameri─Źkim Dr┼żavama. Na stotine tisu─ça gra─Ĺana iza┼ílo je na ulice u stotinama gradova, mjesta i sveu─Źili┼ínih kampusa. ‘Kao i u svim drugim borbama za napredak u povijesti’ – napisao je Becker – ‘mobilizacija ljudi na ulicama, u ┼íkolama i na radnom mjestu klju─Ź je svake stvarne promjene.’

U lipnju 2015. ekipa izvjestitelja lista Guardian poslala je redakciji op┼íiran novi izvje┼ítaj o policijskim ubojstvima u SAD-u. Sa┼żimaju─çi rezultate istra┼żivanja, Jon Swaine, Oliver Laughland i Jamiles Lartey izvijestili su da je ameri─Źka policija u prvih pet mjeseci 2015. ubila 102 nenaoru┼żanih ljudi i da ‘agencije ubijaju dvostruko vi┼íe ljudi nego ┼íto govori ra─Źunica ameri─Źke vlade’. Napisali su i sljede─çe: ‘Vjerojatnost da ─çe Amerikanci crne boje ko┼że biti ubijeni pri susretu s policijom vi┼íe je nego dvostruko ve─ça od vjerojatnosti da ─çe se to dogoditi bijelcima!’ Na temelju analize javno dostupnih podataka, lokalnih vijesti i izvje┼ítaja samog lista Guardian oni su istaknuli da je ’32% Afroamerikanaca koje je ubila policija tijekom 2015. bilo nenaoru┼żano, kao i 25% ljudi hispanskog i latinoameri─Źkog podrijetla, u usporedbi s 15% ubijenih bijelaca’.

U pet mjeseci obuhva─çenih istra┼żivanjem istra┼żiva─Źki novinari Guardiana utvrdili su da je 27 ljudi ubijeno policijskom upotrebom Tasera. Sve ┼żrtve osim jedne bile su nenaoru┼żane. Istra┼żivanje je zabilje┼żilo i 14 smrtnih slu─Źajeva u kojima su sudjelovali policijski slu┼żbenici nakon sukoba u pritvoru, uklju─Źuju─çi i ubojstvo Freddieja Graya, ─Źija je smrt od posljedica lomljenja vrata u policijskom kombiju u Baltimoreu dovela do javnih prosvjeda i optu┼żbe protiv ┼íestoro slu┼żbenika gradske policije.

9. Manje medijskog prostora za milijune siromašnih nego za milijardere

Organizacija FAIR (Po┼ítenje i to─Źnost u izvje┼ítavanju) u lipnju 2014. objavila je studiju koja je pokazala da ABC World News, CBS Evening News i NBC Nightly News osiguravaju vi┼íe medijskog prostora za 482 milijardera u Sjedinjenim Ameri─Źkim Dr┼żavama nego za 50 milijuna ljudi koji ┼żive u siroma┼ítvu, emitiraju─çi gotovo ─Źetiri puta vi┼íe vijesti koje sadr┼że termin ‘milijarder’ u odnosu na one u kojima se spominju rije─Źi kao ┼íto su ‘besku─çnici’ ili ‘socijalna pomo─ç’.

‘─îinjenica da u najbogatijoj naciji svijeta svaki ┼íesti gra─Ĺanin ┼żivi na ili ispod granice siroma┼ítva ne odra┼żava nedostatak resursa nego manjak politi─Źkog interesa i pozornosti, ┼íto je posljedica nedostatka javne svijesti o ovome problemu.’ – pi┼íe Frederick Reese s nezavisnog informativnog portala MintPress News.

10. Kostarika postavila standard korištenja obnovljive energije

75 uzastopnih dana tijekom prvih mjeseci 2015. godine gra─Ĺani Kostarike izbjegli su sagorijevanje fosilnih goriva radi dobivanja elektri─Źne energije. Umjesto toga, kao rezultat obilnih oborina, hidroelektrane su proizvele gotovo svu elektri─Źnu energiju za doma─çe potrebe. Kostarikanski izvori geotermalne i solarne energije te energije vjetra uklonili su potrebu za oslanjanjem na izvore ugljena i nafte.

11. Proizvo─Ĺa─Źi pesticida tro┼íe milijune na ‘prodavanje’ pri─Źa kada govore o sve manjoj p─Źelinjoj populaciji

Studija ┼ákole javnog zdravstva Sveu─Źili┼íta Harvard iz svibnja 2014. pokazala je da dva ─Źesto kori┼ítena neonikotinoida uzrokuju veliku ┼ítetu za kolonije medonosnih p─Źela. U travnju 2015. ─Źasopis Science objavio je jo┼í dvije studije koje su do┼íle do rezultata koji potvr─Ĺuju i dopunjuju one s Harvarda.

Neonikotinoidi se koriste za tretiranje sjemena kod vi┼íe od 140 ┼żitarica. Rije─Ź je o sistemskim pesticidima, ┼íto zna─Źi da se apsorbiraju kroz korijenje i li┼í─çe te ┼íire cijelom biljkom, dospijevaju─çi tako i u pelud i nektar. Za opra┼íiva─Źe i nizak stupanj izlo┼żenosti mo┼że dovesti do subletalnih efekata kao ┼íto su promjene u u─Źenju, neispravna ishrana te imunosupresija. Vi┼íi stupanj izlo┼żenosti mo┼że biti i smrtonosan.

Nakon ovakvih znanstvenih dokaza tri vode─ça proizvo─Ĺa─Źa neonikotinoidnih pesticida ÔÇô korporacije Bayer, Syngenta i Monsanto ÔÇô zapo─Źele su s agresivnim, vi┼íe od stotinu milijuna ameri─Źkih dolara vrijednim PR kampanjama, slu┼że─çi se taktikom sli─Źnom onoj koju je Big Tobacco desetlje─çima koristio u osporavanju rezultata do kojih se do┼ílo u javnom zdravstvu.

Kao ┼íto je Michele Simon navela u studiji za Friends of the Earth, ta taktika uklju─Źuje odvra─çanje pozornosti s pravog problema optu┼żivanjem svega osim pesticida za zabilje┼żen pad populacije p─Źela medarica ÔÇô uklju─Źuju─çi, na primjer, optu┼żivanje poljoprivrednika za neprimjereno kori┼ítenje pesticida. Te kompanije tako─Ĺer napadaju znanstvenike i novinare kako bi diskreditirali njihova otkri─ça.

Bayer, Syngenta i Monsanto istovremeno poku┼íavaju kupiti kredibilitet suradnjom i strate┼íkim partnerstvima s poljoprivrednicima, p─Źelarima i poljoprivrednim organizacijama, izdaju─çi se za ‘prijatelje p─Źela’. Tako je, na primjer, Monsanto objavio osnivanje Savjetodavnog vije─ça za p─Źele medarice koji djeluje kao strate┼íki savez Monsantovih i inih rukovoditelja. Britanska udruga p─Źelara dobila je znatna financijska sredstva od Bayera, Syngente i drugih kompanija koje proizvode pesticide, a zauzvrat je insekticide javno podr┼żala kao ‘bezopasne za p─Źele’.

12. Sjeme sumnje: Ministarstvo poljoprivrede SAD-a ignoriralo javnu kritiku novih genetski modificiranih usjeva otpornih na pesticide

Usprkos gotovo 400.000 prikupljenih potpisa gra─Ĺana, zdravstvenih stru─Źnjaka i poljoprivrednika kojima su u peticiji izrazili svoje protivljenje, u rujnu 2014. ministarstvo poljoprivrede SAD-a (USDA) odobrilo je novu generaciju genetski stvorenog kukuruza i soje, u proizvodnji kompanije Dow AgroSciences. Novo sjeme marke EnlistTM tolerirat ─çe novi herbicid koji je tako─Ĺer razvila kompanija Dow, a koji nosi naziv Enlist DuoTM i po prvi put kombinira dva ─Źesto kori┼ítena herbicida: 2,4-diklorofenoksiacetatnu kiselinu, koja je sastavni dio otrovnog herbicida Agent Orange ┼íto se koristio u Vijetnamskom ratu, te glifosat, klju─Źni element u Monsantovom herbicidu Roundup┬«. Budu─çi da su neki herbicidi razvili otpornost ili na 2,4-D ili na glifosat, u Dowu su odlu─Źili to dvoje objediniti u jedan u─Źinkovitiji herbicid ÔÇô Enlist Duo.

Ministarstvo poljoprivrede SAD-a odobrilo je novo sjeme otporno na Enlist Duo, premda je priznalo da bi to odobrenje ‘moglo pove─çati upotrebu 2,4-D kiseline i za 600%┬á te imati utjecaj na obli┼żnje kulture poput raj─Źice i gro┼ż─Ĺa kod kojih nije stvorena otpornost na tu kemikaliju.’ – izvje┼ítava Anastasia Pantsios. U svom izvje┼ítaju ona ka┼że i sljede─çe: ‘Budu─çi da se poljoprivrednike poti─Źe da se na ve─çim obradivim povr┼íinama posvete uzgoju samo jedne kulture (tzv. uzgoj monokultura) i da koriste goleme doze herbicida na bazi glifosata u borbi protiv korova, pojavili su se tzv. ‘superkorovi’ otporni na herbicide. Mnogi poljoprivrednici i zagovornici sigurne hrane strahuju da ─çe pove─çana primjena sve ja─Źih herbicida samo dovesti do pojave jo┼í otpornijeg korova.’

Herbicid 2,4-D ne samo da prijeti integritetu usjeva, nego se povezuje i s opasnostima po javno zdravlje, uklju─Źuju─çi i razne oblike raka, Parkinsonovu bolest, hormonske poreme─çaje i o┼íte─çenja pri ro─Ĺenju.

Glasnogovornici brojnih organizacija, uklju─Źuju─çi i Centar za sigurnost hrane te Udru┼żenje potro┼ía─Źa organske hrane, osudili su odluku ministarstva. Pantsios navodi da je Wenonah Hauter, izvr┼ína direktorica organizacije Food & Water Watch, izjavila da je ‘USDA ignoriralo protivljenje javnosti i svoju du┼żnost da ┼ítiti zdravlje ljudi i sigurnu poljoprivrednu proizvodnju’. Hauter je odobrenje za usjeve otporne na 2,4-D nazvala ‘jednom od najneodgovornijih odluka koje je ameri─Źko ministarstvo poljoprivrede donijelo u gotovo dvadeset godina, koliko se genetski modificirane kulture nalaze na tr┼żi┼ítu’.

Kao ┼íto u svojim izvje┼ítajima navode Mary Ellen Kustin i Soren Rundquist, istra┼żivanja pokazuju da se gotovo 500 ┼íkola nalazi na samo ┼íezdesetak metara udaljenosti od polja soje i kukuruza. ‘To je alarmantno’ – napisali su – ‘jer djeca su osobito osjetljiva na otrovni sastojak 2,4-D u herbicidu Enlist DuoTM proizvo─Ĺa─Źa Dow AgroSciencesÔÇŽ’ Kustin i Rundquist navode i da premda ‘Dow tvrdi da se Enlist Duo ne─çe raspr┼íiti dalje od tih ┼íezdesetak metara ako se pravilno nanosi’, procjena rizika koju je izvr┼íila sama EPA pokazala je da su se ‘druge formulacije 2,4-D raspr┼íile i na udaljenost ve─çu od 300 metara’. Njihov je zaklju─Źak: ‘EPA mora obra─çati znatno vi┼íe pozornosti dodatnim opasnostima koje od izlaganja ovom herbicidu prijete djeci koja ┼żive ili poha─Ĺaju ┼íkole u blizini polja kukuruza i soje nego ┼íto je to u─Źinila u svojoj studiji procjene rizika.’

13. Pentagon i NATO okru┼żuju Rusiju i Kinu

U slu┼żbi korporativnog kapitala i iz skrivenih interesa vezanih za prirodne resurse doti─Źnih regija Pentagon i Sjevernoatlantski savez (NATO) okru┼żuju Rusiju i Kinu vojnim bazama i sustavima raketne obrane, izvijestio je Bruce K. Gagnon.

Sjedinjene Ameri─Źke Dr┼żave izgradile su vojne baze u Rumunjskoj i Bugarskoj, a u planu im je i jedna u Albaniji, ne bi li na taj na─Źin okru┼żile Rusiju. Baze sa sustavima raketne obrane nalaze se u Turskoj, Poljskoj i Rumunjskoj, dok sli─Źno opremljeni razara─Źi ameri─Źke mornarice operiraju u Crnom moru. NATO se pak na sli─Źan na─Źin pro┼íirio u Latviju, Litvu i Estoniju na granici s Rusijom, a govori se i o priklju─Źivanju Gruzije, ┼ávedske, Ukrajine i Finske NATO savezu, ─Źime bi se i pove─çala mogu─çnost okru┼żivanja ruskog teritorija. Raspore─Ĺivanje ameri─Źkih i NATO-vih snaga za cilj ima ‘┼ítititi polja nafte i plina u regiji [oko Kaspijskog jezera]‘ – izjavio je general James Jones 2006. kada je slu┼żio kao vrhovni zapovjednik NATO-vih savezni─Źkih snaga za Europu.

Ameri─Źka mornarica se priprema i za ve─çu prisutnost na Arktiku kako bi – stoji u slu┼żbenom obja┼ínjenju – ‘┼ítitila prijevoz brodovima’. Me─Ĺutim, senator Angus King (senator savezne dr┼żave Maine iz redova nezavisnih) isti─Źe da ─çe fosilna goriva u arkti─Źkoj oblasti koja su neko─ç bila nedostupna sada postati dostupna, sugeriraju─çi da je, ba┼í kao i u kaspijskoj regiji, za┼ítita pomorskih putova povezana s mogu─çno┼í─çu pove─çanog crpljenja nafte na Arktiku.

U okru┼żivanju Kine ameri─Źka mornarica za patroliranje teritorija regije koristi razara─Źe opremljene borbenim sustavom Aegis i raketama. Uz prisutnost u moru, tu je i 30 raketnih obrambenih sustava na tlu u Ju┼żnoj Koreji i u bazama na Havajima, u Ju┼żnoj Koreji, Japanu, Guamu, Okinawi, Tajvanu, Australiji i na Filipinima.

Autor i profesor Noam Chomsky opisuje ameri─Źku vanjsku i vojnu politiku koja se ti─Źe naftnih rezervi kao ‘polugu dominacije svijetom’. Kontrola nad prirodnim resursima konkurentska tr┼żi┼íta ─Źini ovisnima o SAD-u i tjera ih da se pona┼íaju u skladu s ameri─Źkim interesima.

14. Broj prisilnih izbjeglica u svijetu premašio pedeset milijuna  

Na Svjetski dan izbjeglica 2014. ukupan broj ljudi u svijetu koji su prisilno iseljeni iz svojih domova bio je najve─çi zabilje┼żeni jo┼í od Drugog svjetskog rata. Izvje┼ítaj ‘Globalni trendovi’ koji je sastavio UNHCR (Visoko povjerenstvo Ujedinjenih naroda za izbjeglice) utvrdio je da je krajem 2013. na svijetu bilo 51,2 milijuna izbjeglica, ┼íto je porast od ┼íest milijuna u odnosu na 45,2 milijuna 2012. godine. Ta iz svojih domova raseljena populacija sastoji se od izbjeglica, tra┼żitelja azila i interno raseljenih ljudi koji su pobjegli iz svojih domova u druge dijelove domovine.

Na izbjeglice otpada 16,7 milijuna ljudi ┼íirom svijeta, uklju─Źuju─çi njih preko ┼íest milijuna koji su krajem 2013. u progonstvu bili ve─ç vi┼íe od pet godina. Vi┼íe od polovice (53%) od 11,7 milijuna izbjeglica pod mandatom UNHCR-a do┼ílo je iz triju zemalja: Afganistana (2,56 milijuna), Sirijske Arapske Republike (2,47 milijuna) te Somalije (1,12 milijuna). (Preostalih pet milijuna palestinskih izbjeglica registrirano je u UNRWA ÔÇô Agenciji Ujedinjenih naroda za pomo─ç palestinskim izbjeglicama). U roku od svega pet godina Sirija je od drugog najve─çeg primatelja izbjeglica na svijetu postala drugo najve─çe izvori┼íte izbjeglica.

U izvje┼ítaju se navodi gotovo 1,2 milijuna tra┼żitelja azila, uklju─Źuju─çi i rekordnih 25.300 zahtjeva za azil djece koja su razdvojena od svojih roditelja odnosno ─Źiji roditelji nisu s njima. Na interno raseljene ljude otpalo je rekordnih 33,3 milijuna, ┼íto je najve─çi porast od svih skupina u izvje┼ítaju ‘Globalni trendovi’. UNHCR isti─Źe da je ‘pomo─ç tim ljudima poseban izazov budu─çi da se mnogi od njih nalaze u zonama sukoba’.

Uz to, u izvje┼ítaju se navodi i da brojka od 51,2 milijuna prisilno raseljenih ljudi ne uklju─Źuje populaciju ljudi bez dr┼żave diljem svijeta. Isti─Źu─çi da je ‘jo┼í uvijek te┼íko to─Źno prebrojati ljude bez dr┼żave’, UNHCR je na temelju podataka vlada 75 dr┼żava naveo brojku od 3,5 milijuna takvih. Me─Ĺutim, svjestan ograni─Źenja u navo─Ĺenju takvih podataka, UNHCR je procijenio da je apatrida u 2013. godini prije oko 10 milijuna.

15. Industrija proizvodnje zašećerenih proizvoda od Big Tobacca posudila taktiku

Udruga zabrinutih znanstvenika u lipnju 2014. izvijestila je da ‘proizvo─Ĺa─Źi hrane i pi─ça, zajedno s organizacijama koje ta industrija podupire kao ┼íto su razli─Źita interesna udru┼żenja, interesne skupine i tvrtke za odnose s javno┼í─çu, aktivno rade na tome da Amerikanci nastave konzumirati velike koli─Źine ┼íe─çera.

Industrija ┼íe─çera preuzela je velik dio taktike na koju se prethodno oslanjala duhanska industrija, uklju─Źuju─çi obru┼íavanje na znanstvene dokaze, ┼íirenje dezinformacija na internetskim stranicama industrije, u istra┼żiva─Źkim institutima i interesnim udru┼żenjima, a sve to s ciljem obmanjivanja javnosti i uz anga┼żman industrijskih znanstvenika, utjecaja na akademske krugove i politi─Źke odluke u cilju promicanja vlastitih interesa.
 
(nexus-svjetlost.com/uredio:NSP)

WIKILEAKS: Mediji prešutjeli da je Google radio i poticao rušenje Assada u Siriji
Leonardo da Vinci metoda: Kako se naspavati sa što manje sna (koristio i Nikola Tesla)

Filed under: MEDIJI · Tags: , , , , , , , , , , , , ,

reklama