Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » UPOZORENJE HRANA ! » HRANA KAO LIJEK: Za┼ítita od raka po─Źinje s mrkvom, ┼ípinatom, ┼íparogama…

HRANA KAO LIJEK: Za┼ítita od raka po─Źinje s mrkvom, ┼ípinatom, ┼íparogama…

sirova-hrana-lijekSve ve─çi broj znanstvenih istra┼żivanja dokazuje da je zdrava hrana neposredno povezana sa zdravljem odnosno bolestima i zdravstvenim tegobama koje poga─Ĺaju suvremenog ─Źovjeka

Izme─Ĺu ostalog stru─Źnjaci su do┼íli do saznanja da u biolo┼íki prera─Ĺenoj hrani vlada odre─Ĺeni red koji ljudskom organizmu osigurava ┼żivotnu energiju i ja─Źa njegovu prirodnu otpornost.

Na┼íe tijelo lako prepoznaje da se hranimo pravom i zdravom hranom jer se u tom slu─Źaju zdravstvene tegobe odbijaju o nevidljive crte obrane, a pravilnom prehranom mogu─çe je izlije─Źiti odre─Ĺene bolesti, pa i neke vrlo te┼íke.

Sre─çom sve je vi┼íe ljudi koji pa┼żljivo biraju namirnice koje ─çe konzumirati, svjesni da hrana koju smo jeli u pro┼ílom stolje─çu nije ni izdaleka ona ista koju jedemo danas.

Jaja koko┼íi koje su prije 50-ak godina slobodno ┼íetale i pasle travu sadr┼żavale su i do ─Źetiri puta vi┼íe omega-3 esencijalnih kiselina u usporedbi sa jajima koka koje danas, na┼żalost, le┼że stisnute jedna uz drugu, ┼íto ih sigurno ne ─Źini sretnima.

I mlijeko ┼żivotinja koje se hrane travom u usporedbi s onima koje se hrane ┼żitaricama sadr┼że 500 posto vi┼íe CLA – konjugirane linolinske kiseline, koja se prodaje u pripravku jednog od najpopularnijih sredstava za mr┼íavljenje.

A onda se pitamo kako to da nacije postaju sve deblje, a istodobno svi ┼żele imati dru┼ítveno prihvatljivo tijelo – navodi dr. Lejla Ka┼żini─ç-Kreho, nutricionistica i voditeljica Prehrambeno-dijetetskog savjetovali┼íta Nutrimen u Zagrebu.

Ona podsje─ça i da je industrija hrane od sredine pro┼ílog stolje─ça do danas proizvela vi┼íe od 3500 razli─Źitih kemikalija koje se svakodnevno dodaju hrani. Osim toga godi┼ínje se proizvede oko 200.000 tona kemijskih aditiva koje konzumiramo s hranom.

Prema tome proizlazi da svatko od nas godi┼ínje pojede prosje─Źno oko tri kilograma aditiva, ┼íto nam svakako dugoro─Źno ugro┼żava zdravlje.

Mu┼íko i ┼żensko tijelo se razlikuje

Unato─Ź tome, jo┼í je uvijek aktulna poruka gr─Źkog lije─Źnika Hipokrata koji je u ─Źetvrtom stolje─çu prije Krista kazao ÔÇśNeka va┼ía hrana bude lijek, a va┼í lijek va┼ía hranaÔÇÖ.

Dr. Ka┼żini─ç Kreho, kao moderna stru─Źnjakinja ┼íkolovana na uglednom KingÔÇÖs Collegeu u Londonu, podsje─ça da se mu┼íko i ┼żensko tijelo razlikuje, pa im u odre─Ĺenim ┼żivotnim razdobljima i kod razli─Źitih tegoba mogu pomo─çi razli─Źite namirnice te je ┼żenama i mu┼íkarcima posvetila posebnu knjigu o prehrani u svakom ┼żivotnom razdoblju (ÔÇťPrehrana 21. stolje─ça za ┼żeneÔÇŁ i ÔÇťPrehrana 21. stolje─ça za mu┼íkarceÔÇŁ).

Primjerice, ┼żene su u vrijeme trudno─çe, predmenopauze i menopauze sklonije depresiji i osteoporozi, dok tek rijetki mu┼íkarci pate zbog mu┼íke menopauze, ali su zato skloniji gihtu (upalama zglobova uzrokovanim velikim sadr┼żajem mokra─çne kiseline u krvi koja u zglobove odla┼że kristale), Parkinsonovoj bolesti, aknama, prhutu…

Zato mu┼íkarci imaju ve─çu potrebu za bjelan─Źevinama jer imaju ve─çu mi┼íi─çnu masu nego ┼żene, pa im ni prehrambene potrebe nisu iste.

Mu┼íkarci koji pate zbog gihta trebaju iz prehrane izbaciti namirnice bogate purinom, kao ┼íto su morski plodovi, Jakobove kapice, ┼íparoge, crveno meso, ┼ípinat, alkohol, dok ┼żene koje su tri puta sklonije depresiji nego mu┼íkarci trebaju posegnuti za hranom koja je zapravo ÔÇťprirodni prozakÔÇŁ, a to su namirnice bogate triptofanom, esencijalnom kiselinom koja je prete─Źa serotonina, hormona sre─çe i zadovoljstva, a to su: meso peradi, osli─ç, tunjevina, Jakobove kapice, ┼íparoge, sme─Ĺa ri┼ża, brokule, banane…

Znanstvenici su potvrdili da nam u borbi protiv raka osim pametnih lijekova mogu pomo─çi i namirnice iz na┼íih hladnjaka. ┼átovi┼íe, na temelju izvje┼í─ça koje su pripremili za ameri─Źki kongres procjenjuju da bi se odgovaraju─çom prehranom smrtnost zbog raka u SAD-u mogla smanjiti za 35 posto, a preventiva raka pomo─çu dijetetike postaje iznimno uzbudljivo podru─Źje istra┼żivanja diljem svijeta.

Primjerice, odgovaraju─ça prehrana poma┼że u spre─Źavanju triju vrsta raka koji odnose najvi┼íe ┼żivota – raka plu─ça, raka debelog crijeva i raka dojke, ali ne samo njih.

Vitamin A, vlakna i masti

Studije pokazuju da za┼ítita od malignih bolesti po─Źinje od vitamina A, odnosno njegova prethodnika karotena koji dokazano smanjuje rizik od razvoja raka plu─ça, ┼żeluca i jednjaka, a pravo bogatstvo karotena koji ─çe se pretvoriti u vitamin A nalazi se u mrkvi, ┼ípinatu, bundevi, ┼íparogama i krumpiru.

Isto tako recentne su studije potvrdile da osobe koje konzumiraju puno vitamina C rje─Ĺe obolijevaju od raka ┼żeluca i jednjaka. Ovim su vitaminom osobito bogati ananas, limun, raj─Źica, jagode, maline, cvjeta─Źa…

Netopiva vlakna kojima obiluju ┼żitarice, ora┼íasti plodovi i povr─çe, poma┼że u pove─çanju volumena hrane na putu kroz debelo crijevo i tako osigurava br┼żi protok, kra─çe zadr┼żavanje i koncentraciju ┼ítetnih tvari u crjijevima, zato stru─Źnjaci savjetuju – jedite ┼íto vi┼íe ┼żitarica, integralnog kruha i sme─Ĺe ri┼że, zelja, cvjeta─Źe, prokulica, rotkvica, repe, a mnogo obe─çavaju i limun, selen, ┼ípinat, soja, grah, ┼żitarice i biljna ulja, jer se pokazalo da ljudi koji nabrojene namirnice imaju ─Źe┼í─çe na svojim tanjurima znatno rje─Ĺe obolijevaju od raka debelog crijeva.

Me─Ĺu preventivnim mjerama je i smanjeni unos masno─çe ─Źiji se pretjerani unos povezuje s rakom dojke, debelog crijeva, prostate, jajnika i maternice, pa se smatra da dnevni unos masti u ukupnom kalorijskom unosu ne bi smio prelaziti 30 posto. To se posti┼że konzumiranjem ribe, bijelog mesa, mlije─Źnih proizvoda s manje masno─çe i manjim unosom maslaca i margarina.

Unos alkohola tako─Ĺer treba svesti na najmanju mogu─çu mjeru jer prekomjerno pijenje tako─Ĺer pove─çava rizik od nastanka raka ┼żeluca i debelog crijeva, a udru┼żeno s pu┼íenjem jo┼í i raka usta, ┼żdrijela i jednjaka. Ograni─Źiti treba konzumiranje suhog i dimljenog mesa, te pretjerano slanih i kiselih namirnica.

Zdravo srce i bistar um

Za o─Źuvanje zdravog srca u┼żivajte u mediteranskom na─Źinu prehrane koji obiluje tjesteninom, salatama, vo─çem, povr─çem, maslinovim uljem i ─Źe┼ínjakom. Ljudi koji po┼ítuju zakonitosti takve prehrane smanjuju rizik obolijevanja od sr─Źanih bolesti za 75 posto.

Naime, tjestenina je gotovo bez masno─çe, maslinovo ulje sadr┼żi nezasi─çene masno─çe koje sni┼żavaju razinu kolesterola i smanjuju opasnost od ateroskleroze. Osim toga maslinovo ulje je bogato vitaminom E, koji je sna┼żan antioksidans koji tako─Ĺer ─Źuva krvne ┼żile od ateroskleroze.

Plava riba, naro─Źito srdele i sku┼íe ┼ítite krvno┼żilni sustav jer sadr┼że mnogo omega 3 masnih kiselina. Vo─çe i zeleno povr─çe odli─Źan su izvor antioksidacijskih vitamina C i E te beta-karotena koji djeluju protiv ┼ítetnog utjecaja slobodnih radikala.

Sposobnost pam─çenja mo┼że se potaknuti ve─çim unosom nezasi─çenih masnih kiselina kao ┼íto su omega 3 koje se nalaze u plavoj ribi. Istra┼żivanjasu pokazala da su djeca koja su se hranila mlijekom oboga─çenim omega 3 masnim kiselinama ve─ç sa sedam godina imali ve─çi kvocijent inteligencijeod vr┼ínjaka koji su konzumirali neoboga─çeno mlijeko.

Mentalne sposobnosti mogu se pobolj┼íati i ve─çim unosom kalija (sadr┼że ga agrumi, salata, sjemenke suncokreta, banane i krumpir), cinka (p┼íeni─Źne klice, sjemenke bundeve, jaja…) i aminokiselina (sojini proizvodi, kravlji sir i bademi).

Stru─Źnjaci za prehranu preporu─Źuju barem zna─Źajno pove─çati omjer sirove hrane u odnosu na kuhanu hranu, isti─Źu─çi da se za vrijeme kuhanja uni┼ítavaju ezimi, klorofil – neophodan za opskrbu na┼íih stanica kisikom, odre─Ĺeni vitamini, posebno vitamina C, mnogi antioksidansi i druge aktivne fitokemikalije. Podsjetimo, enzimi su na┼ía ÔÇťiskra ┼żivotaÔÇŁ, jer stimuliraju probavni proces i utje─Źu na pravilno stani─Źno disanje i prokrvljenost, razgra─Ĺuju masti i ugljikohidrate.

Sirova hrana ─Źuva mladost

Termi─Źka obrada masti i ulja, koja je sada ┼íiroko rasprostranjena, mo┼że imati negativan utjecaj na zdravlje, budu─çi da tijekom zagrijavanja masti i ulja na visokim temperaturama nastaju lipidni peroksidi, vrlo toksi─Źni slobodni radikali odgovorni za razvoj osteoporoze, kardiovaskularnih bolesti, mo┼żdanog udara, bolesti imunolo┼íkog sustava i zlo─çudnih bolesti.

Sirova biljna hrana mo┼że pomo─çi u sprije─Źavanju i lije─Źenju mnogih bolesti i ─Źisti tijelo od toksina. Sirovojedci unose u tijelo veliku koli─Źinu enzima i vitamina, pa imaju vi┼íe fizi─Źke i mentalne energije jer oni stimuliraju regenerativne procese i cijeli organizam postaje svje┼żiji i mladena─Źkiji. Oni bolje spavaju, psihi─Źki su stabilniji, rijetko pate od probavnih problema jer se permanentno detoksiciraju.

Takva hrana je tako─Ĺer zna─Źajno jeftinija jer vo─çe i povr─çe mo┼żete sami uzgajati na najprirodniji na─Źin. Sirova hrana je puna antioksidansa, koji stimuliraju imunosni sustav, neutraliziraju slobodne radikale i na taj na─Źin preveniraju nastanak niza degenerativnih bolesti, pa ─Źak i malignih, te znatno usporava starenje.
 
(slobodnadalmacija.hr/uredio:nsp)

BLISKOISTO─îNI IMIGRANTI - prije i poslije dolaska u Europu! (SLIKE)
AMERIČKA LIJEČNICA: Pomiješajte ova tri sastojka i izbjegnite rak! (RECEPT I UPUTE)

Filed under: UPOZORENJE HRANA ! · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

reklama