Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Featured, GLOBALNA KRIZA » Ovaj govor argentinske predsjednice u UN-u je prekinut na TV-u i zabranjen je na Zapadu

Ovaj govor argentinske predsjednice u UN-u je prekinut na TV-u i zabranjen je na Zapadu

CristinaFernandezdeKirchner-UN-govorCijeli govor predsednice Argentine, Cristina Fernandez de Kirchner, koji je zapanjio Ujedinjene narode i zapalio svijet

┼Żestoko se obru┼íila na SAD tijekom govora na Glavnoj skup┼ítini UN-a, a prijenos njenog govora prekinula je ve─çina televizija. Cijeli govor na kraju je ipak do┼íao na dru┼ítvene mre┼że pa sada svi mogu saznati o ─Źemu je govorila i ┼íto se nije svidjelo medijima.

Tijekom svog govora 24. rujna na 69. Općoj skupštini UN-a argentinska predsjednica dotakla se nekoliko tema, a najzanimljivija je bila ona o globalnoj borbi protiv terorizma.

“Odakle su pripadnici ISIL-a i Al-Qaede uzeli oru┼żje? Doju─Źera┼ínji borci za slobodu postali su teroristi”, izjavila je Cristina Fernandez i nastavila s optu┼żbama:

Teroristi ISIL-a, koje si 2012. godine trenirano od strane CIA-e u Jordanu da destabiliziraju sirijsku vladu, kontroliraju sjever dr┼żave. Grupa je dio ─Źlanova poslala u Irak i osvojila velike dijelove zemlji┼íta, a SAD i saveznici nedavno su pokrenuli zra─Źne napade protiv d┼żihadista u tim zemljama”.

Fernandez de Kirchner tako─Ĺer je odbacila optu┼żbe protiv Irana u vezi napada na izraelski centar AIMA u Buenos Airesu 1994. godine u kojem je ubijeno 85 osoba. Kazala je da su istrage provedene od argentinske strane pokazale da Iran nije sudjelovao u bombardiranju.

“Pod intenzivnim politi─Źkim pritiskom nametnutim od strane SAD-a i Izraela, Argentina je i formalno optu┼żila Iran za napad”.

DONOSIMO GOVOR U CIJELOSTI:

Po┼ítovani predsjedni─Źe,

dragi kolege,

šefovi svih delegacija UN,

┼Żelim vam se obratiti u vrlo specifi─Źnom trenutku za cijeli svijet, kao i za moju zemlju. Po─Źet ─çu razmi┼íljaju─çi o uvodnoj rije─Źi glavnog tajnika gospodina Ban Ki-moona, kojom je otvorio 69. zasjedanje Op─çe skup┼ítine. Osvrnuo se na veliki dio problema, tragedija i nesre─ça koje brinu dana┼ínji svijet. I vjerujem, ako se dobro sje─çam, da su “te turbulencije”, kako je on rekao, “koje drmaju svijet” opasnost po multilateralizam.

Iskreno vjerujem da veliki dio problema s kojim se svijet suo─Źava na ekonomskom i financijskom polju, kao i na polju terorizma i sigurnosti, mo─çi i teritorijalnog integriteta, rata i mira – da su to sve problemi nastali zbog krajnje suprotnog problema – nedostatka u─Źinkovitog, pravog demokratskog multilateralizma.

Zato ┼żelim prije svega (govor) zapo─Źneti tako ┼íto ─çu se zahvaliti Generalnoj skup┼ítini na odlukama usvojenim rezolucijom 68/304 9. rujna, kojom je ve─çinom, odnosno sa 124 glasa “za”, odlu─Źeno da se formira multilateralna konvencija kojom se stvaraju legalni okviri za restrukturiranje dr┼żavnih dugova svih zemalja. Zadatak koji nismo rije┼íili, barem otkad prisustvujem sjednicama Generalne skup┼ítine od 2003. kao senator a zatim kao predsjednica, je reorganizacija Vije─ça sigurnosti UN i MMF.

Pri─Źali smo o iskustvu koje je do┼żivjela Republika Argentina, moja zemlja. Danas se usu─Ĺujem da u globalnom kontekstu ka┼żem da je Republika Argentina trostruki primjer – na financijsko-gospodarskom polju, sigurnosnom, kao i na pitanju teritorijalnog integriteta. ┼áto se ti─Źe prvog primjera, on se odnosi na gospodarsku i financijsku krizu koja razara svijet od 2008. i po─Źinje prijeti zemljama koje se od nje oporavljaju.

Te zemlje su odr┼żale najve─çi gospodarski rast u posljednjem desetlje─çu. Mislim na krizu od 2008, koju je moja zemlja pro┼íla 2001, kada nije mogla otpla─çivati ÔÇőÔÇődr┼żavni dug. U to vrijeme Argentinska Republika je napravila dogovor sa multilateralnim organizacijama jer, gospodo, kada dugujete 160 posto BDP, to nije samo krivnja onog koji duguje ve─ç i onog koji je to dao na zajam.

PROBLEM ARGENTINSKIH DUGOVA

Od zavr┼íetka diktature 24. o┼żujka 1974, kada je Argentina u┼íla u neoliberalnu fazu, ona je tada predstavljena kao voljeni u─Źenik na svim predsjedavanjima MMF-a, a zavr┼íila je tako ┼íto je toliko nagomilala dug da je kolabirala ne samo na gospodarskom ve─ç i na politi─Źkoj razini. Imali smo pet predsjednika u jednom tjednu.

Do tada nitko nije bio odgovoran za ono ┼íto se de┼íavalo Argentini, pre┼żivljavalo se kako se moglo, a predsjednik, koji je do┼íao sa 22 posto glasova, par mjeseci nakon stupanja na du┼żnost prisustvao je ovoj skup┼ítini i istaknuo kako je zemlji potreban rast i razvoj kako bi mogla isplatiti dugove. I to je rekao u vi┼íe nego zanimljivoj metafori da “mrtvi ljudi ne mogu pla─çati dugove i da treba dozvoliti dr┼żavama o┼żivjeti” (prekid emitiranja ——- #$&?!&/%$/&$&%).

Ponavljam, 160 posto BDP nije odgovornost samo dr┼żave du┼żnika, a mi smo usvojili politiku koja nam je nametnuta. Preuzeli smo odgovornost, ali smo isto tako i zahtijevali i o─Źekivali od MMF i drugih kreditora da preuzmu odgovornost za taj dug zato ┼íto su nametnuli lihvarskih 14 posto kamata. I taj ─Źovjek koji je preuzeo vodstvo sa 22 posto glasova, imao je 25 posto nezaposlenih, 54 posto siroma┼ínih i 27 posto onih koji ┼żive u neima┼ítini, bez zdravstvenog osiguranja, obrazovanja, sigurnosti.

Nakon nekog vremena, uz novi model razvoja, ne samo da smo stvorili milijune radnih mjesta i uveli milijune u socijalni i mirovinski sustav ve─ç smo i proizveli ┼íest to─Źaka BDP za investiranje, me─Ĺu kojima je obrazovanje. Usmjerili smo ogromne koli─Źine novce na infrastrukturu, puteve, ┼íkole, nuklearne elektrane, hidroelektane, vodovode, plinske i elektro-mre┼że, koje danas pro┼żimaju cijelu zemlju.

To je bio dru┼ítveni proces bez presedana, koji je smanjio broj siroma┼ínih i onih u neima┼ítini na jednu znamenku. I to je MMF priznao – da je gospodarski rast koji je Argentina ostvarila od 2004-2011. tre─çi u cijelom svijetu, samo su nas Kina i Bugarska nadma┼íile. Danas u regonu Lationske Amerike imamo bolju kvalitetu ┼żivota, ve─çu kupovnu mo─ç radnika i najbolji dru┼ítveni dohodak.

To smo u─Źinili pla─çaju─çi dug koji su drugi stvorili. Zato valja istaknuti da na┼íe vlade niti su ignorirale dug niti su padale u bankrot. Preuzeli smo inicijativu i pla─çali dugove od 2003. do danas. Platili smo vi┼íe od 190 milijardi dolara. Ponavljam: vi┼íe od 190 milijardi dolara! Platili smo 92,4 posto duga u dvije rate: prvi put to je 2005. u─Źinio predsjednik Kirchner, drugi put 2010. tako─Ĺer on.

Platili smo 92 posto duga kako bismo ga normalizirali, i kasnije smo u redovitim isplatama vratili cijeli dug MMF i ispunili sve obveze prema njima. Prije par mjeseci zaklju─Źili smo pregovore s Pari┼íkim klubom povjerenika o dugu iz 1956. godine. Kako bih vam opisala situaciju, re─çi ─çu da sam tada imala tri godine, a ministar gospodarstva moje zemlje, koji je pregovarao o reprogramu ovog duga, tada se nije ni rodio. Ipak, napravili smo dogovor sa 19 ministara financija iz Europske unije o reprogramu duga i ve─ç smo platili prvu ratu od 642 milijuna dolara.

LEŠINARI POD ZAŠTITOM

Ali to nije sve. Trebalo je da rije┼íimo sudske sporove s CIADI i Svjetskom bankom, sporove koje nisu zapo─Źele na┼íe vlade, ve─ç su prethodne vlade, zbog svog djelovanja, dovedene pred taj tribunal Svjetske banke. I to smo krenuli rje┼íavati, ba┼í kao ┼íto smo rije┼íili situaciju s Repsolom, kad smo odlu─Źili preuzeti kontrolu nad na┼íim energetskim izvorima i preuzmemo 51 posto naftne kompanije. I taj smo dug reprogramirali i do┼íli do dogovora. Sve to smo u─Źinili sami, svojim resursima, bez pristupa tr┼żi┼ítu kapitala zato ┼íto je Argentini zbog bankrota 2001. zabranjen pristup tr┼żi┼ítu kapitala. Napominjemo taj socijalni oporavak bez presedana.

I za┼íto sve ovo sada govorim? Tijekom 50-tih godina ista stvar se de┼íavala, ali je postojala razlika? Ona je u tome ┼íto smo po─Źeli raditi od apsolutnog bankrota, od same nule. Po─Źeli smo ispunjavati obveze prema kreditorima, po─Źeli smo oporavljati Argentince, postigli rast, uspjeli iza─çi iz dugova, i sad smo jedan od najmanjih du┼żnika na planeti.

O ─Źemu sad ho─çu da govorim? Sad se pojavljuju tzv le┼íinarski fondovi. Taj izraz nije izmislio nijedan populisti─Źki lider Ju┼żne Amerike niti neki afri─Źki vladar iako je i sama Afrika bila ┼żrtva le┼íinarskih fondova. Jedan od prvih du┼żnosnika koji je te fondove spomenuo u ovoj skup┼ítini je nekada┼ínji britanski premijer Gordon Brown 2002. godine, koji je naveo da je nemoralno nametati te fondove zemljama koje se suo─Źavaju sa iskonskim problemima vezanim za neima┼ítinu, zdravstvo i obrazovanje. I danas se Argentina, uz suu─Źesni┼ítvo pravosudnog sustava ove zemlje (SAD: prim. Prev.), su─Źeljava s tim le┼íinarski fondovima.

Koji su to le┼íinarski fondovi? Postoji dio dugova koje nismo uspjeli reprogramirati kada smo to radili 2005. godine. Oni nisu mogli sudjelovati u reprogramu zato ┼íto su 2008. kupiljene obveznice. Znate, ti fondovi su se specijalizirali za kupnju obveznica onih zemalja koje su bankrotirale ili se tek spremaju to u─Źiniti da kasnije ne bi i┼íle potra┼żivati te obveznice, ve─ç da bi oni pokretali parnice na svojim sudovima kako bi zgrnuli ogromne profite.

Ne─çu se obazirati na te profite jer je njujor┼íko pravosu─Ĺe jedan dio koji mu je stigao na pretres prepoznalo kao 1608 % posto kamatne stope za pet godina u ameri─Źkim dolarima. Navedite mi, molim vas, tvrtku ili poduze─çe koje mo┼że obrnuti toliki profit u dolarima za samo pet godina. To je razlog za njihovo ime. Oni sad blokiraju isplate svojim vjerovnicima u Argentini.

I zato se radujem ┼íto se ova skup┼ítina suo─Źila s ovim problemom, nadaju─çi se da ─çe ove ili sljede─çe godine graditi primjere multilateralizma aktivnog i konstruktivnog svijeta u kome ─çe se reprogramirati dugovi kako nijedna zemlja ne bi morala prolaziti kroz ono kroz ┼íto sad prolazi Argentina, kao nacija koja mo┼że, voljna je i koja ─çe platiti dug unato─Ź maltretiranju le┼íinarskih fondova.

UNIŠTAVANjE EKONOMIJA CIJELIH ZEMALjA

Le┼íinarski fondovi ┼íire glasine i klevete diljem gospodarskog i financijskog sektora, ali iu stanovni┼ítvu, destabiliziraju─çi tim privredu. To se mo┼że okarakterizirati kao financijski i ekonomski terorizam zato ┼íto teroristi nisu samo oni koji podme─çu bombe. Postoje i ekonomski teroristi, oni koji uni┼ítavaju ekonomije zemalja, uzrokuju─çi u njima neima┼ítinu, glad i jad. Zato odlu─Źno zahtijevamo da se ovaj multilateralni sporazum ┼íto prije zaklju─Źi.

Ne samo za Argentinu ve─ç i za ostatak svijeta, zato ┼íto vjerujemo da ─çe ekonomski i financijski balans, koje ugro┼żava socijalna nejednakosti, postati protuotrov za one koji vrbuju mlade ljude. Zato ┼íto ti dijelovi stanovni┼ítva gube nadu i nemaju budu─çnost, oni se se pridru┼żuju lu─Ĺa─Źkim pohodima, zbog kojih ─çemo kasnije ┼żaliti.

Ne radi se samo o tome da gledamo povr┼íinu ovih problema, moramo tra┼żiti razloge koji dovode do njihovog stvaranja. Pri─Źala sam o svojoj zemlji koja je vode─çi primjer i na poljima terorizma i sigurnosti. Moja zemlja je, uz SAD, je jedina ameri─Źka dr┼żava koja je bila ┼żrtva dva teroristi─Źka napada. Prvi je bio 1992, kada je izraelska ambasada dignuta u zrak, i dvije godine kasnije, kada je zgrada AMIA, Asocijacije argentinsko-izraelskog prijateljstva, dignuta u zrak.

Ove godine je dvadesetogodi┼ínjica tog napada. Usudit ─çu se re─çi pred ovom skup┼ítinom i ─Źlanovima obitelji ┼żrtava, koje su ovdje prisutne, da je vlada predsjednika Kirchnera u─Źinila sve kako bi otkrila odgovorne za napad, i to ne samo otvaranjem starih obavje┼ítajnih arhiva ve─ç je i formirala vladin tim za istragu. Po┼íto je 2006. pravosu─Ĺe moje zemlje optu┼żilo iranske dr┼żavljane da su uklju─Źeni u napad na AMIA, tra┼żilo je suradnju Islamske Republikom Iran u istrazi.

Taj zahtjev ponovljen je 2007., dok 2010. Iran kona─Źno nije pristao. Pristali su na bilateralni sastanak, na kojem smo zajedno potpisali memorandum o suradnji pravosu─Ĺa. Za┼íto smo to u─Źinili? Kako bi optu┼żeni iranski dr┼żavljani koji ┼żive u Teheranu mogli svjedo─Źiti pred argentinskim sudom.

DANAS PRIJATELjI, SUTRA TERORISTI

┼áto se dogodilo po┼íto smo potpisali memorandum? Izgledalo je kao da su svi unutarnji i vanjski demoni oslobo─Ĺeni. ┼Żidovske institucije, koje su nas podr┼żavale, odjednom su nam okrenule le─Ĺa. Kad je odlu─Źeno da se provede memorandum, bili smo optu┼żeni za suu─Źesni┼ítvo s Iranom. Isto se dogodilo kad su le┼íinarski fondovi lobirali pred ameri─Źkim Kongresom, tvrde─çi da smo mi partneri Islamske Republike, s tim ┼íto se Iran tad nije oslovljavao kao “Islamska republika”, ve─ç kao “Teroristi─Źka dr┼żava Iran”. Lobirali su i na internetu, gdje su moju sliku stavljali pored slike predsjednika Ahmadined┼żada, kao da smo partneri.

A ovaj tjedan smo saznali da se u Waldorf Astoriji, hotelu-simbolu ovog grada (New York-a UN; prim. Prev.) odr┼żao sastanak ┼íefa State Departmenta i njegovog iranskog kolege. Ne kritiziramo to, ┼ítovi┼íe, podr┼żavamo sve ┼íto podrazumijeva dijalog. Ali bismo voljeli da pitamo one koji su pljuvali Iran i optu┼żivali ga za terorizam – i to ne prije sto godina, ve─ç pro┼íle godine – ┼íta li bi sad rekli?

┼áto bi sad rekli o onima koji su stvorili ISIL. Njih su mnogi smatrali borcima za slobodu, koji se bore u Siriji protiv Assadove vlade, a sada su dio ISIL-a. Mislim da tu le┼żi drugi problem koji se ti─Źe sigurnosti i terorizma. Velike sile olako neprijatelje pretvararaju u prijatelje, a teroriste u borce. Problem je ┼íto moramo shvatiti jednom zauvijek da ne mo┼żemo koristiti me─Ĺunarodne odnose i geopoliti─Źke pozicije kako bismo uskladili polo┼żaje sila. To ka┼żem iz pozicije borca ÔÇőÔÇőprotiv me─Ĺunarodnog terorizma.

Evo jedne zanimljivosti. Argentinsko pravosu─Ĺe istra┼żuje da li sam navukla bijes ISIL-a na Argentinu zbog dva razloga: svoje bliskosti s njegovom sveto┼í─çu papom Franciscom, kao i mojim priznanjem dvije dr┼żava, poput Palestine i Izraela. Zato ponovo tra┼żim od Generalne skup┼ítine da prizna Palestinu kao punopravnu ─Źlanicu ove institucije.

Jer tako ─çemo razrije┼íiti nekoliko Gordijevih ─Źvorova; ne jedan, ve─ç nekoliko. Po─Źet ─çemo rje┼íavati neke od problema na Bliskom Istoku. Priznavanje dr┼żave Palestine i pravo Izraela da ┼żivi unutar svojih granica, kao i da se vi┼íe nikad ne dozvoli da Palestini do┼żivi neproporcionalnu primjenu sile koja je dovela do smrti stotina djece i ┼żena. To osu─Ĺujemo, kao ┼íto osu─Ĺujemo one koji su ispaljivali rakete na Izrael.

Vjerujemo da u nam je u vremenu ekonomskih le┼íinara i ratnih hu┼íka─Źa potrebno mnogo maslinovih gran─Źica kako bi osigurali mir i sigurniji svijet. Za to nam treba po┼ítovanje me─Ĺunarodnog prava i jednakost me─Ĺu onima koji sjede ovdje.

Danas je i predsjednik pri─Źao o primjeni sile pri ugro┼żavanju teritorijalnog integriteta neke zemlje. I za to je Argentina primjer jer ─Źekamo vi┼íe od sto godina kako bismo s Ujedinjenim Kraljevstvom razgovarali o na┼íem suverenitetu nad Malvinskim otocima. I nitko nije zabrinut; nema veta Vije─ça sigurnosti zato ┼íto Argentina nije ─Źlanica Vije─ça sigurnosti niti je zemlja toliko sma┼żna da prekraja granice. I, dok je takva situacija na snazi, dok su glasovi pet stalnih ─Źlanica bitniji od glasova Obale Bjelokosti, Gane, Kenije, Egipta, Ugande, Argentine, Bahreina ili Arapskih Emirata, ni┼íta se ne─çe rije┼íiti. Ovdje ─çe se samo odr┼żavati govori svake godine i ni┼íta se ne─çe rje┼íavati.

PROBLEM UN

Zato sile koje su delegirane u Vije─çu sigurnosti djeluju kao paradoks. Skup┼ítina mora tra┼żiti dozvolu Vije─ça da bi primila novog ─Źlana. Moramo osloboditi skup┼ítinu kao potpuno suverenu, kao i Ujedinjeni narodi u kojima ─çe svaki glas biti ravanopravan jer ─çe se tako posti─çi demokracija. Kad demokracija po─Źne primjenjivati ÔÇőÔÇőu potpunosti, tad ─çe se nazrijeti i rje┼íenje. Izme─Ĺu pesimizma i optimizma ─çu uvijek izabrati optimizam, ali realni, jer, bez uvida u realnost, ili smo cini─Źni ili naivni.

Ne ┼żelim biti ni naivna ni cini─Źna pred vama. Re─çi ─çu vam ┼íto u mojoj zemlji mislimo o tim velikim temama, poput reforme sigurnosnih organizacija ili reforme MMF. Godine 2003. izgledalo je prijeko potrebno da se reformira MMF. Sad vi┼íe nitko ne ┼żeli reformirati MMF zato ┼íto je izgubio glavnu ulogu u rje┼íavanju klju─Źnih problema. Me─Ĺutim, ┼íef MMF, kao i biv┼ía ┼íefica Ana Kruger, zahtijeva reguliranje reprogramiranja dr┼żavnih dugova. Jer, dok god nemamo me─Ĺunarodni sporazum koji ratificira ova skup┼ítina, uvijek ─çe negdje postojati sudac poput gospodina Grise koji ─çe siroma┼ínoj zemlji naturiti kamatu od koje ─çe ona duboko krvariti. Jer oni ┼żele osujetiti reprogramiranje dr┼żavnih dugova, ┼íto ┼żeli argentinski narod.

Bila sam u Rimu prije nego ┼íto sam do┼íla ovdje kako bih razgovarala sa svojim sunarodnjakom koji je na poziciji od izuzetnog zna─Źaja ne samo religijskog ve─ç i moralnog. ┼Żelim vam prenijeti poruku mira. Ako ─çemo zaista da se borimo protiv terorizma, hajde da radimo za mir, jer se ne borite za mir prizivaju─çi rat. A to je ba┼í ono ┼íto oni ┼żele – simetri─Źnu reakciju kako bi igre po─Źele, gdje bi uvijek bio neki kredit koji bi oni tra┼żili da se vrati. Zato mislim da je bitno odlu─Źno reagirati na ove probleme.

Na kraju ┼żelim re─çi da, ako ova skup┼ítina povrati svoj mandat i uspostavi me─Ĺunarodno pravo u mnogim dijelovima svijeta koji name─çu pravila drugima, a sami ih ne priznaju, onda ─çemo napraviti doprinos miru u borbi protiv terorizma kako bismo na┼íoj djeci ostavili svijet boljim nego ┼íto je sad. Na kraju, ┼żelim podsjetiti da su pro┼íle godine problemi bili druga─Źiji, svi su pri─Źali o drugim problemima i sigurnosnim prijetnjama. Stvari su se od tada dosta promijenile – oni koji su pro┼íle godine bili zli sada i nisu tako lo┼íi, a oni je tada trebalo da budu napadnuti sad sura─Ĺuju u odstranjivanju ISIL-a.

KAKO SU NASTALI AL QAEDA I TALIBANI

I sad pitam kako su Al Qaeda i Talibani nastali? Odakle im oru┼żje i novac? Moja zemlja ne proizvodi oru┼żje, tko im ga je onda prodao? Zatim su do┼íli oni koji su podr┼żali Arapsko prolje─çe, za koje se ispostavilo da nije ba┼í prolje─çe, ve─ç jesen ili ─Źak zima. Ti ljudi su pre┼íli put od boraca za slobodu do monstruma. Sada su se pretvorili u ISIL-a, monstruma koji sije─Źe ljudima grkljane po televizijama. Ljudi se pitaju kako se to dogodilo, a meni ─çete oprostiti ┼íto vi┼íe ne vjerujem nikom.

Sve druge stvari koje se prikazuju na televiziji samo su bajka u usporedbi s onim s ─Źim se svijet suo─Źava. Zato bi se trebali zapitati kako nastaju ti problemi koji su natjerali Papu da ka┼że da ┼żivimo u Tre─çem svjetskom ratu. Istina je, Tre─çi svjetski rat nije nalik konvencionalnim ratovima koje smo vidjeli u 20. stolje─çu. To su manji ratovi u kojem su jedine ┼żrtve civili. I zato ─çemo u Vije─çu sigurnosti postaviti neka pitanja.

Ne pravimo nikakve zaklju─Źke, samo imamo pitanja, i postavit ih onim zemljama koje imaju vi┼íe informacije od moje, koje imaju mnogo razvijenije informacijske mre┼że od na┼íih. Bit ─çe ┼íteta ako dobijemo hrpu informacija koju ne─çemo mo─çi razumjeti. Jer morate shvatiti ┼íto se doga─Ĺa ako ┼żelite napraviti kona─Źno rje┼íenje.

Jo┼í jednom se zahvaljujem onim 124 zemljama koje su pristale da se usvoji rezolucija 68/304. Svi znamo da je bilo pritisaka da se ne glasa za tu rezoluciju, ali vjerujem da je primjena prakti─Źnog i u─Źinkovitog multilateralizma pokazala da nije sve izgubljeno. Sa druge strane, u rukama je svih nas da rje┼íavamo probleme s kojima se suo─Źavamo.
 

 

 
(intermagazin.rs,youtube/uredio:nsp)

Filed under: Featured, GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,