Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Featured, GLOBALNA KRIZA » KATASTROFA ILI BOLJITAK? GRÄŒKOJ SE SPREMA SE NAJVEĆI DRŽAVNI BANKROT U POVIJESTI!

KATASTROFA ILI BOLJITAK? GRČKOJ SE SPREMA SE NAJVEĆI DRŽAVNI BANKROT U POVIJESTI!

grÄka-zastavaGrÄka je već 2012. tehniÄkim bankrotom nadmaÅ¡ila steÄaj Argentine iz 2001. godine, a to je najveće dostignuće GrÄke do sada. Hrvatska je po nekim pokazateljima Äak i gora od GrÄke!

O situaciji u GrÄkoj sinoć su u emisiji “Otvoreno†raspravljali i Dejan Jović, profesor na FPZ-u, Velimir Å onje, ekonomski analitiÄar, i Srećko Horvat, filozof i publicist.

Dok je Horvat zastupao tezu da je u pregovorima s Europom Syriza popuštala i kako nije imala drugu opciju nego raspisati referendum, Šonje je mišljenja da je imala drugu opciju i njemu nije jasno zašto je odustala od sporazuma koji joj je nuđen u subotu. Prema onome što je on vidio, Europa je odustala od reforme tržišta rada, baš kao što je Syriza i željela.

Suglasili su se o povećanju stope poreza na dobit s 26 na 28%, uvela bi se progresivnost u oporezivanju dohotka. Stope PDV-a bile bi niže nego u Hrvatskoj, a to znaÄi najviÅ¡a 23%, meÄ‘ustopa 13 i najniža 6%. Jović je primijetio kako je ova situacija iznenaÄ‘enje za ljude u EU, jer oni nisu navikli da se ljude ovakve stvari pita na referendumu, već to obiÄno rjeÅ¡avaju politiÄke elite. Stoga su se sada i politiÄari ukljuÄili u cijelu situaciju.

Ukoliko na referendumu pobijedi protiv, prema Horvatovom miÅ¡ljenju, doći će do konsolidacije redova u Syrizi i premijer Tsipras imat će “clean startâ€. Ako se narod odluÄi za mjere Å¡tednje, doći će do pogorÅ¡anja situacije, koja ni sada nije bajna jer je oko 60% mladih bez posla, a tri milijuna ljudi živi na rubu siromaÅ¡tva.

Najveći steÄaj države u povijesti!

GrÄka u utorak neće platiti dospjeli kredit MeÄ‘unarodnom monetarnom fondu MMF) od 1,6 milijardi eura, Å¡to je neće svrstati u knjige rekorda, no moglo bi je voditi u bankrot po cijelom dugu od 323 milijarde eura, Å¡to bi bio najveći steÄaj države u povijesti, poruÄuje CNNMoney.

GrÄka već ionako drži rekord po najvećem bankrotu meÄ‘u državama jer je 2012. godine tehniÄki bankrotirala i morala restrukturirati 138 milijardi dolara postojećih dugova. Tada su GrÄkoj pomogli njezini partneri iz eurozone, no ovoga puta to se vjerojatno neće dogoditi, navodi CNNMoney.

Kako su propali pregovori izmeÄ‘u GrÄke i njezinih kreditora o daljnjoj financijskoj pomoći i kako je Atena poruÄila da ne može u utorak MMF-u platiti ratu kredita od 1,6 milijardi eura, GrÄka će vjerojatno bankrotirati 1. srpnja.

GrÄka vlada najavila je raspisivanje referenduma 5. srpnja kako bi graÄ‘ani pokazali Å¡to misle o posljednjem prijedlogu EU-a i MMF-a o uvjetima meÄ‘unarodne financijske pomoći.

GrÄka je već 2012. tehniÄkim bankrotom nadmaÅ¡ila steÄaj Argentine iz 2001. godine, kada je ta južnoameriÄka država bankrotirala s 95 milijardi dolara dugova. StruÄnjaci kažu da bi ovaj bankrot GrÄke mogao biti znatno gori.

“Stvari stoje vrlo loÅ¡e. Zbog politiÄkih razloga, kao i tržiÅ¡nog povjerenja, oni bi se trebali nositi s dugovima… Nije mi jasno kako se nositi s dugovima, upravljati njima, a da se ne upravlja ukupnim dugovima prema svim kreditorima”, kaže Anna Gelpern, profesorica na Georgetown University.

DoduÅ¡e, GrÄka neće bankrotirati odmah, poruÄuje CNNMoney, jer MMF obiÄno daje državama mjesec dana od kada nisu platile svoje dospjele obveze prije nego Å¡to objavi da je država bankrotirala. MeÄ‘utim, financijska tržiÅ¡ta presuÄ‘uju da će GrÄka bankrotirati 1. srpnja.

CNNMoney navodi da grÄki ukupni dug iznosi 323 milijarde eura, dok neke agencije, primjerice Reuters, navodi 243 milijarde. Bez obzira koju brojku uzeli u obzir, bio bi to najveći bankrot jedne države u povijesti.

MeÄ‘utim, to ne bi bio i najveći bankrot dosad, s obzirom da je ameriÄka investicijska banka Lehman Brothers 2008. godine bankrotirala s dugovima većim od 600 milijardi dolara. GrÄki bankrot bio bi manji i vjerojatno neće uzdrmati globalni financijski sustav kao Lehman, no imat će dugoroÄne posljedice po GrÄku, poruÄuje CNNMoney.

Å to zapravo znaÄi bankrot države?

MeÄ‘utim, postavlja se pitanje Å¡to zapravo znaÄi bankrot države? „Bankrot države“ nije uobiÄajeni ekonomski termin s opće prihvaćenom definicijom. Premda se s vremena na vrijeme o tome povede struÄna rasprava u svjetskim financijskim institucijama, ne postoji meÄ‘unarodni pravni mehanizam kojim bi se proglasio bankrot države.

Država, dakako, ne može bankrotirati u klasiÄnom smislu rijeÄi, poput poduzeća. Radi se jednostavno o tome da država proglasi platnu nesposobnost, odnosno da ne može viÅ¡e podmirivati svoje financijske obveze.

To znaÄi da ta država viÅ¡e ne može dobiti nove kredite na financijskim tržiÅ¡tima i otplaćivati kredite i kamate koji dospijevaju na naplatu.

Ne mora to Äak ni javno objaviti. Dovoljno je da u pomoć pozove MMF. RijeÄ je o politiÄkoj odluci vlasti. MeÄ‘utim, GrÄka nema viÅ¡e koga zvati u pomoć jer su pregovori s MMF-om upravo propali.

Kada bankrotiraju, države tada zajedno s vjerovnicima – privatnim sektorom, drugim državama i meÄ‘unarodnim institucijama – traže naÄin za refinanciranje ili restrukturiranje dugova.

Pritom se ne radi o eventualnoj zaplijeni imovine, kao kod poduzeća. Nitko ne može zaplijeniti imovinu države, primjerice njezina poduzeća, banke ili zemljiÅ¡te. Država sama odluÄuje Å¡to će napraviti sa svojom imovinom, hoće li je privatizirati ili će nužna sredstva namaknuti na drugi naÄin. No, GrÄka je već u nekoliko navrata propustila i tu priliku.

Problem GrÄke podsjeća na dogaÄ‘aje u Latinskoj Americi krajem proÅ¡loga stoljeća kada su mnoge tamoÅ¡nje države doÅ¡le u probleme. U pomoću tim zemljama tada su uskoÄili MMF i banke iz SAD-a, koje su bile vrlo izložene na tom podruÄju.

I tada se, kao i sada GrÄkoj, tim zemljama pomagalo financijskim paketima, koji su sadržavali, meÄ‘u ostalim, zamjenu problematiÄnih državnih obveznica za nove ili uz diskont ili s dužim rokovima dospijeća. No, GrÄka je već iskoristila i tu mogućnost.

Što upućuje na mogući bankrot države?

Od polovice 19. stoljeća do danas platnu nesposobnost, odnosno bankrot, proglasilo je oko 200 država, uglavnom manje razvijene zemlje Južne Amerike i Afrike. Među novijim je primjerima Argentina 2001., a u Europi Island 2008. godine.

Kako bi se izvukle iz te situacije, države obiÄno smanjuju javnu potroÅ¡nju i poduzimaju strukturne reforme kako bi povećale konkurentnost gospodarstva. Posljedice za stanovniÅ¡tvo su bolne: snižava se životni standard, smanjuju plaće u javnom sektoru, mirovine i socijalni transferi, raste nezaposlenost, slabi valuta, jaÄa inflacija, gubi se uÅ¡teÄ‘evina…

Kako bi se ubuduće sprijeÄili takvi sluÄajevi, postavlja se pitanje koji su osnovni pokazatelji da nekoj državi prijeti steÄaj?

StruÄnjaci kažu da ne postoji jedan indikator koji bi pokazao da je neka država u bankrotu, odnosno da ne može refinancirati svoje kreditne obveze na svjetskom tržiÅ¡tu. No, dva su temeljna indikatora koji pokazuju da su neke zemlje riziÄne.

Prvi je visok udjel javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP), a drugi je slaba prognoza srednjoroÄnog gospodarskog rasta, Å¡to je obiÄno posljedica niske konkurentnosti gospodarstva.

Udjel javnog duga GrÄke u BDP-u iznosi oko 160 posto, dok bi prema kriterijima iz Maastrichta trebao iznositi 60 posto.

MeÄ‘utim, bilo je sluÄajeva da su neke zemlje izgubile povjerenje stranih investitora, premda im je javni dug bio na razinama od oko 40 posto BDP-a. Na to, naime, djeluje puno Äimbenika, od politiÄkih, primjerice, stabilnost vlade, preko gospodarskih, do povjerenja investitora temeljenog na tradiciji.

U Japanu je, primjerice, javni dug veći od 200 posto BDP-a, no s obzirom na povoljne domaće izvore financiranja, visoku razinu nacionalne Å¡tednje, snagu gospodarstva i sliÄno, to ne predstavlja problem ulagaÄima.

Zbog nedostatka tradicije u fiskalnoj konsolidaciji, koja bi jamÄila odreÄ‘enu sigurnost ulagaÄima, struÄnjaci kažu da se tranzicijskim zemljama tolerira puno manji udjel javnog duga u BDP-u, nego najrazvijenijim zemljama.

Zbog toga udjel javnog duga, primjerice, u Japanu za više od 200 posto BDP-a ne izaziva takvu bojazan, kao niže razine javnog duga u nekim drugim zemljama.

GrÄki ministar vanjskih poslova kazao Kinezima da GrÄka neće iz eurozone

GrÄka neće napustiti eurozonu, kazao je grÄki ministar vanjskih poslova Nikos Kotzias kineskom veleposlaniku u GrÄkoj Zouu Xiaoliju, navelo je u utorak na svojoj internet stranici kinesko ministarstvo vanjskih poslova.

“GrÄka neće napustiti eurozonu i želi raditi s Kinom na daljnjem razvoju bilateralnih odnosa i praktiÄnoj suradnji u svim podruÄjima”, navodi se u priopćenju kineskog ministarstva vanjskih poslova koje se poziva na Kotziasa.

GrÄki Å¡ef diplomacije izjavio je to prilikom susreta s kineskim veleposlanikom uskoro.
 
 
(jutarnji.hr,youtube/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=21859"] PRETHODNI ÄŒLANAK [/button_icon]
[facebook]

Filed under: Featured, GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , ,