Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » UPOZORENJE HRANA ! » TTIP ÔÇô ─Źetiri slova koja odre─Ĺuju GMO budu─çnost Hrvatske i EU

TTIP ÔÇô ─Źetiri slova koja odre─Ĺuju GMO budu─çnost Hrvatske i EU

TTIP-no-fuckingIako je to u brojnim europskim dr┼żavama tema broj jedan, pregovori o transatlantskom trgovinskom sporazumu (TTIP) izme─Ĺu SAD-a i EU-a u Hrvatskoj su posve ignorirani. Je li to jo┼í jedan primjer hrvatskog bijega od suvremenosti, pitamo se i upozoravamo da bi potpisivanje TTIP-a moglo vi┼íe utjecati na hrvatsko gospodarstvo

Tako izgleda uzorna i sadr┼żajna javna rasprava: mediji su temi posvetili velik prostor, a oko senzibiliziranja javnosti su se potrudili i aktivisti. Svoje stajali┼íte su vi┼íekratno iznijeli oporba, akademska zajednica i stru─Źnjaci, ali su provedene i ankete javnog mnijenja koje su pokazale velik interes gra─Ĺana za tematiku i cijeli javni dijalog.

Ne samo da se o svemu detaljno izja┼ínjavao premijer, iznose─çi argumente pro i contra te prepoznaju─çi va┼żnost cijele pri─Źe, nego je i ve─çina ministara sudjelovala u javnoj raspravi, kroz intervjue, televizijske emisije i izjave novinarima.

Iznad opisano se proteklih mjeseci doga─Ĺa u Austriji, i to na temu TTIP-a (Transatlantic Trade and Investment Partnership), trgovinskog sporazuma izme─Ĺu SAD-a i EU-a, o kojem se upravo pregovara. Ako u Be─Źu zastavite nekoga na ulici i pitate ga ┼íto je TTIP, ve─çe su ┼íanse da ─çe to odli─Źno znati, pokazale su ankete, jer sadr┼żaj tog sporazuma interesira ne samo politi─Źare i promatra─Źe briselskih gibanja, nego i obi─Źne gra─Ĺane.

O dobrim i lo┼íim stranama TTIP-a o─Źitovao se i kancelar Werner Faymann, kao u me─Ĺuvremenu samo jedan od mnogih Austrijanaca koji je upu─çen u to ho─çe li TTIP zna─Źiti masovan upliv GMO proizvoda u europske supermarkete i treba li cijeli sporazum odbaciti ukoliko se ne promijeni ne┼íto oko ISDS-a (Investor-State Dispute Settlement).

Što je to TTIP?

Ok, pitate se ÔÇô ┼íto je zapravo taj TTIP? Rije─Ź je o sporazumu o kojem od srpnja 2013. pregovaraju SAD i EU (konkretno, Europska komisija), tj. o stvaranju najve─çe svjetske zone slobodne trgovine, ┼íto bi trebalo izazvati gospodarski rast s obje strane Atlantika, kao i stvoriti stotine tisu─ça novih radnih mjesta. Prema procjenama Europske komisije, TTIP bi EU godi┼ínje donio ve─çi prihod od 119 milijardi eura dok bi ameri─Źka ekonomija profitirala s oko 95 milijardi eura godi┼ínje.

Pregovara se oko ujedna─Źavanja propisa u SAD-u i EU, ┼íto bi olak┼íalo trgovinu, ali sa sobom nosi i opasnosti ulaska neozna─Źenih ameri─Źkih GMO proizvoda na tr┼żi┼íte EU-a, potencijalne probleme za europsku kulturnu industriju koju subvencioniraju dr┼żave, ‘uvo─Ĺenje ACTA-e na stra┼żnja vrata’, slabljenje sindikalnih prava u EU, glase neki od klju─Źnih prigovora aktivista, no najve─çi prijepor od sviju je ISDS. Investor-State Dispute Settlement je pravni mehanizam koji bi omogu─çio investitorima (tj. korporacijama) da tu┼że dr┼żave ukoliko one donesu zakone koji bi na┼ítetili interesu investitora.

Primjerice ako bi se donio zakon kojim se zabranjuje kori┼ítenje nekog proizvoda, ─Źime bi se investicije u njegovu proizvodnju u─Źinilo bezvrijednima, u igru ulazi ISDS, kojim se preska─Źe nacionalno sudstvo, dok rezultat mo┼że biti taj da dr┼żava mora platiti od┼ítetu korporaciji ─Źija je investicija propala.

Sve u svemu, TTIP ima svojih potencijalno dobrih i potencijalno lo┼íih strana, no ako bi bio potpisan ÔÇô a sljede─ça runda pregovora odr┼żava se po─Źetkom velja─Źe u Bruxellesu i Washingtonu – imao bi dugoro─Źan i ogroman utjecaj na razvoj ekonomske situacije u cijeloj Europskoj uniji. Kako hrvatsko gospodarstvo itekako ovisi o ┼íirim ekonomskim kretanjima Unije, TTIP je sporazum koji ─çe vjerojatno imati vi┼íe utjecaja na budu─çnost dr┼żave nego ekonomska politika aktualne Vlade.

Sli─Źne javne rasprave poput one u Austriji ve─ç se mjesecima vode u brojnim ─Źlanicama Europske unije, ali ona potpuno izostaje u Hrvatskoj. ┼áto o TTIP-u misle gra─Ĺani Hrvatske, zato znamo ÔÇô ne misle ni┼íta jer u ve─çini uop─çe ne znaju ┼íto je to i kako bi moglo utjecati na njihove ┼żivote. Ali zato bi barem nadle┼żni politi─Źari trebali imati neko mi┼íljenje o TTIP-u.

Nadalje, o TTIP-u trebaju stav imati predsjednik HGK Burilovi─ç, udru┼żenje ekonomista kojemu je na ─Źelu Ljubo Jur─Źi─ç, Hrvatska udruga poslodavaca, glavna oporbena stranka HDZ, a ne bi bilo lo┼íe ─Źuti ni mi┼íljenja nakon rasprave na odgovaraju─çim saborskim odborima. Za po─Źetak.

No u Hrvatskoj nitko od spomenutih nikada nije izustio ta ─Źetiri slova TTIP niti su ih novinari uop─çe o tome pitali, uz povremene izuzetke. Ta pro┼íla je predsjedni─Źka kampanja, u kojoj se kandidate pitalo sve i sva┼íta ÔÇô od toga ho─çe li po─Źiniti samoubojstvo do toga ┼íto s jelenima s Pantov─Źaka ÔÇô ali nitko nije pitao: ‘A ┼íto mislite o TTIP-u?’ Zapravo ne znamo ┼íto premijer Milanovi─ç ili HUP misle o TTIP-u, ako i┼íta, dok javnosti brojnih ─Źlanica EU-a imaju posve jasne informacije o stajali┼ítu svoje vlade po tom pitanju.

Naime ako bi se moglo zamjeriti hrvatskim medijima to da nisu vi┼íe gurnuli TTIP u prvi plan, iako o njemu redovito i dosta detaljno pi┼íu manje-vi┼íe svi mainstream mediji plus nekoliko alternativnih, to nije nikakav izgovor za informacijsku blokadu koja oko TTIP-a dolazi iz Vlade, bez obzira je li rije─Ź o poslovi─Źnoj nezainteresiranosti ili ne─Źemu drugome.

Od svih hrvatskih stranaka TTIP-om se ozbiljno dosad bavio samo OraH, odnosno njihov zastupnik u Europskom parlamentu Davor ┼ákrlec, koji je o transatlantskom sporazumu vi┼íe puta govorio i u hrvatskoj javnosti. TTIP ima tu nesre─çu da je rije─Ź o kompleksnoj tematici koja je usmjerena na budu─çnost dok hrvatska javnosti voli jednostavne pri─Źe ukorijenjene u pro┼ílosti, iako je sve to milijun puta manje relevantno za budu─çnost Hrvatske od TTIP-a, kojemu se nije posvetilo, niti ─çe!, ni desetina javnog prostora, strasti i anga┼żmana.

Amerikanci bi rekli ‘Don’t let the terrorists win’ odnosno ‘ne treba dopustiti teroristima da pobijede’; svaka minuta koju je hrvatska javnost potro┼íila na gluposti i pro┼ílost, a ne na TTIP bila je ameri─Źka pobjeda GMO hrane.


Ignoriranje TTIP-a u Hrvatskoj pokazuje i nastavak nesnala┼żenja i politi─Źke elite i gra─Ĺana kada je rije─Ź o tome ┼íto zna─Źi biti ─Źlanica EU-a. TTIP je doslovno jedna od najva┼żnijih dru┼ítveno-politi─Źkih tema godine za sve ─Źlanice EU-a te je nevjerojatan rizik za nacionalnu budu─çnost ne sudjelovati u toj raspravi. Ne─çemo valjda opet godinama kasnije saznavati ┼íto je dogovoreno u TTIP-u, kao ┼íto smo se ┼íokirali oko istarskog terana i ograni─Źavanja ribarenja na Jadranu, ma zapravo svega (ne)ispregovaranog u relativnoj tajnosti tijekom desetogodi┼ínjeg procesa pristupanja EU?

Je li Hrvatska sposobna nau─Źiti iz te pogre┼íke i ne ponoviti je u slu─Źaju TTIP-a? O─Źekuje se da bi TTIP mogao dobiti svoj finalni tekst ove godine te krenuti u proces potpisivanja, dakle vremena ima.

Sljede─çih mjeseci ─çe europska javnost nastaviti svoju raspravu o TTIP-u, koja itekako ima utjecaja na kona─Źan izgled sporazuma, dok ─çemo se u Hrvatskoj, nije te┼íko predvidjeti, baviti odnosnom predsjednice i premijera i usta┼ía i partizana. Aktualna drama oko ┼ívicarskog franka pokazuje rezultate dru┼ítva koje nije u stanju konstruktivno govoriti o ekonomiji i anticipirati budu─çnost, a Hrvatska je ba┼í takva da je ┼íok i kad padne ki┼ía i kad bude su┼ía.

Perpetualno nepripremljena za posve o─Źekivano i iznena─Ĺena lagano predvidljivim, Hrvatska se i vezano uz TTIP-a odlu─Źila isklju─Źiti iz suvremenosti i odmaknuti od odgovornosti za vlastitu budu─çnost. Neka taj posao za nas odrade drugi.

Ukoliko ste ipak raspolo┼żeni biti gra─Ĺaninom EU-a, za po─Źetak pogledajte na stranicama Europske komisije ┼íto pi┼íe o TTIP-u, ina─Źe na savr┼íenom hrvatskom jeziku, te se informirajte. Nakon toga odlu─Źite vrijedi li se uklju─Źiti i anga┼żirati u procesu pregovaranja o TTIP-u. U kona─Źnici, rije─Ź je o va┼íoj i budu─çnosti Hrvatske.

Dosta nam je!” – oko 50,000 prosvjednika mar┼íiralo Berlinom protiv GMO-a i TTIP-a

Veliki savez poljoprivrednika, konzumenata i anti kapitalisti─Źkih aktivista organizirali su prosvjed protiv predlo┼żenog ugovora izme─Ĺu Europske unije i SAD-a kojim ─çe se regulirati tehnologije za masovni poljoprivredni uzgoj. Na prosvjednom mar┼íu okupilo se pedeset tisu─ça ljudi.

Vi┼íe od 120 organizacija priklju─Źilo se petom “Dosta nam je” prosvjedu koji se odr┼żava svake godine. Ove godine prosvjed se fokusirao na pove─çanom uvozu ameri─Źkih poljoprivrednih praksi, primjerice genetskoj modifikaciji, u─Źestalom kori┼ítenju antibiotika za uzgoj ┼żivotinja i kemijskog tretmana mesa. Prosvjed se nadovezao na implementaciju kontroverznog Partnerstva za transatlantsko ulaganje i trgovinu (TTIP).

“Ugovor izme─Ĺu Europske unije i SAD-a, TTIP, slu┼żi isklju─Źivo globalnim interesima. Njegovim provo─Ĺenjem ukida se egzistencija za mnoge doma─çe, ali i svjetske poljoprivrednike”, rekao je Jochen Fritz, organizator prosvjeda.

Slu┼żbeni podaci policije govore o 25 tisu─ça okupljenih, dok se brojka kojom barataju organizatori kre─çe oko 50 tisu─ça. Najimpresivnija je, ka┼żu organizatori, bila povorka od osamdeset traktora koju su vozili ljutiti poljoprivrednici. Demonstracije su se poklopile s ‘Me─Ĺunarodnim zelenim tjednom’, velikim poljoprivrednim sajmom koji je ovog tjedna zapo─Źeo u Berlinu.

“Hranjenje je politi─Źka odluka, sve ┼íto jedem povezano je s na─Źinom na koji se tretira ┼żivotinje ili na koji se na─Źin uzgaja biljke. Tako sam siguran da poti─Źem poljoprivrednike, a ne veliku poljoprivrednu industriju ili korporacije”, rekao je Fritz.

Prosvjednici su pozvali na uvo─Ĺenje me─Ĺunarodnih legalnih ograni─Źenja kako bi se za┼ítitila hrana i poljoprivreda od genetskih manipulacija, te kako bi se zaustavila izgradnja tvorni─Źkih staja.

Dugo odugovla─Źeni sporazum TTIP, ─Źiji je privremeni tekst objavljen pro┼ílog tjedna, nakon slu┼żbenog zavr┼íetka pregovora zapo─Źetih u srpnju 2013. godine, ima za cilj formalizirati ekonomske odnose izme─Ĺu Europske unije i SAD-a. EU i SAD razmjenjuju otprilike milijardu eura vrijednosti u robi i uslugama.

Fritz je uputio i kritiku poljoprivredne politike koja je samo u Njema─Źkoj od 2000. godine do danas prisilila vi┼íe od tri ─Źetvrtine uzgajiva─Źa svinja da napuste svoje poslove. Veliki proizvo─Ĺa─Źi stoke ubacuju se kako bi preuzeli tr┼żi┼íte nad proizvodnjom mesa. Pozvao je da se baza poljoprivredne politike oformi oko regionalnih tr┼żi┼íta.

U zavr┼ínom govoru, predsjednik organizacije Prijatelji zemlje, Hubert Weiger, rekao je kako godine upornih prosvjeda protiv poljoprivredne politike polako po─Źinju ra─Ĺati plodom.

“Zahvaljuju─çi 250 gra─Ĺanskih inicijativa ┼íirom zemlje, sprije─Źena je izgradnja stotinu divovskih staja”, rekao je Weiger.

Potraga za standardizacijom odnosa prouzro─Źila je velike procjepe na nekoliko podru─Źja, posebno u poljoprivredi gdje u tehnolo┼íkim inovacijama prednja─Źe velike korporacije poput Monsanta. Europska javnost nije uvjerena u njihovu dobrobit unato─Ź uvjerenjima od strane Europskih regulatornih tijela.

Kada se obratio javnosti na Me─Ĺunarodnom zelenom tjednu, ministar poljoprivrede, Christian Schmidt, obe─çao je rije┼íiti probleme s kojima su prosvjednici suo─Źeni, a izjavio je kako je javni prosvjed kojim se podi┼że svjesnost u vezi pojedina─Źnih pitanja dobrodo┼íao.
 

 
*stisnite “Titlovi” radi prijevoda*

 
 
(tportal,youtube.com/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=19833"] PRETHODNI ─îLANAK [/button_icon]
[facebook]

Filed under: UPOZORENJE HRANA ! · Tags: , , , , , , , , , , , , ,