Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » SVIJET U RATU » HENRY KISSINGER: ÔÇśGlobalni sukobi uni┼ítili su politiku. Upravo se stvara novi svjetski poredakÔÇÖ

HENRY KISSINGER: ÔÇśGlobalni sukobi uni┼ítili su politiku. Upravo se stvara novi svjetski poredakÔÇÖ

Henry-Kissinger-slikaHenry (Alfred) Kissinger, filantrop, diplomat i biv┼íi ameri─Źki dr┼żavni tajnik, ameri─Źki diplomat i politi─Źar njema─Źkog porijekla, u svojoj novoj knjizi obja┼ínjava kako je do┼ílo do potpune promjene na─Źina na koji promatramo aktualne politi─Źke i oru┼żane sukobe diljem svijeta

Henry Kissinger, dobitnik Nobelove nagrade za mir (1973) i doajen ameri─Źke nacionalne sigurnosti, pozvao je Sjedinjene Ameri─Źke Dr┼żave da sura─Ĺuju s drugima u stvaranju novog svjetskog poretka.

Vrijeme je, smatra Kissinger, da se globalna politi─Źka struktura preoblikuje kako bi bila odr┼żiva u novim politi─Źko-ekonomsko-dru┼ítvenim okolnostima.

U tekstu za ameri─Źki Wall Street Journal Henry Kissinger, savjetnik za nacionalnu sigurnost i dr┼żavni tajnik u vrijeme ameri─Źkih predsjednika Richarda Nixona i Geralda Forda, koji je savjetovao i kasnije ameri─Źke administracije, konstatira da je svijet u kaosu. Kissinger, vidljivo je iz teksta, poti─Źe glavne svjetske igra─Źe, a naro─Źito SAD, da sura─Ĺuju kako bi se ostvario krajnji cilj novog svjetskog poretka.

ÔÇťLibija je u gra─Ĺanskom ratu, fundamentalisti─Źke armije proglasile su i grade kalifat u Siriji i Iraku, a afganistanska mlada demokracija gotovo je paralizirana. Uz to, tenzije s Rusijom su obnovljene, a odnosi s Kinom kli┼żu od pri─Źa o suradnji do javnih optu┼żbiÔÇŁ, po─Źinje svoj komentar Kissinger te zaklju─Źuje da je poredak aktualan u modernom dobu trenuta─Źno u velikoj krizi.

ÔÇťPotragu za svjetskim poretkom dugo su predvodila zapadna dru┼ítva, vode─çi se vlastitim konceptima vrijednosti. Nakon Drugoga svjetskog rata vodstvo svijeta preuzeo je SAD, nacija sazdana na ideji slobode i predstavni─Źke vladavine.”

SAD je svoj uspon vezivao uz ┼íirenje slobode i demokracije, ┼íto je smatrao na─Źinom da se osigura trajni mir u svijetuÔÇŁ, navodi Kissinger. ÔÇťTradicionalni europski stav u izgradnji svjetskog potreka polazio je od uvjerenja da su ljudi i dr┼żave inherentno kompetitivni. A kako bi se sprije─Źile posljedice sukobljenih ambicija, nu┼żni su bili ravnote┼ża mo─çi i prosvije─çeni ┼íefovi dr┼żavaÔÇŁ, pi┼íe Kissinger.

Te┼żnja demokraciji

Prema ameri─Źkom stajali┼ítu, ljudi su razumni i te┼że mirnom pronalasku kompromisa i zdravorazumskih rje┼íenja. Upravo zato je ┼íirenje demokracije bilo glavni cilj kako bi se osigurao me─Ĺunarodni red i poredak. Slobodna tr┼żi┼íta osiguravaju napredak pojedinaca, oboga─çuju dru┼ítva i zamjenjuju ekonomsku me─Ĺuovisnost me─Ĺunarodnim rivalstvom, pi┼íe Kissinger.

Prema njegovu mi┼íljenju, poku┼íaj Zapada da uspostavi svjetski poredak u mnogo─Źemu se pokazao plodonosnim. Samostalne suverene dr┼żave vladaju ve─çim dijelom svijeta. ┼áirenje demokracije postalo je op─ça te┼żnja. Globalne komunikacije i financijske mre┼że rade u realnom vremenu.

Od 1948. do kraja pro┼ílog stolje─ça mo┼że se, isti─Źe on, govoriti o kratkom razdoblju u ljudskoj povijesti kad je svjetski poredak ┼żivio na temelju ameri─Źkog idealizma i tradicionalnog europskog koncepta dr┼żavnosti i ravnote┼że mo─çi. No, veliki dijelovi svijeta nikad nisu dijelili zapadnja─Źki koncept reda. To sada dolazi do izra┼żaja, primjerice, u slu─Źaju krize u Ukrajini i Ju┼żnom kineskom moru. Poredak koji je proglasio Zapad sada je na prekretnici, upozorava.

U 91. godini, dobitnik Nobelove nagrade za mir i zakleti neprijatelj politi─Źki lijevo orijentiranih uskoro ─çe objaviti knjigu ÔÇťSvjetski poredakÔÇŁ, a uo─Źi toga je objavljena ova njegova analiza.

Globalne promjene

Prema Kissingeru, sama priroda dr┼żave, kao osnovne jedinice me─Ĺunarodnog ┼żivota, trenuta─Źno je pod pritiskom. Naime, Europa poku┼íava transcendirati dr┼żavu i voditi vanjsku politiku samo na osnovi diplomacije i suradnje, za razliku od vanjske politike koja koristi sredstva prisile. No, te┼íko da zahtjev za legitimnost odvojen od koncepta strategije mo┼że odr┼żati svjetski poredak.

A Europa jo┼í nema atribute dr┼żave, ┼íto izaziva interni vakuum mo─çi i neravnote┼żu mo─çi na njenim granicama. Istodobno su se dijelovi Bliskog istoka raspali po sekta┼íkom i etni─Źkom klju─Źu i me─Ĺusobno su u ratu; vjerske milicije i sile koje ih podr┼żavaju kr┼íe granice i suverenost zemalja kako im se prohtije, dovode─çi do fenomena propalih dr┼żava koje ne kontroliraju teritorij.


Izazov u Aziji je druge vrste i razli─Źit od izazova u Europi: principi ravnote┼że mo─çi prevladavaju neovisno o dogovorenom konceptu legitimnosti, zbog ─Źega dolazi do sukoba na granici oru┼żane konfrontacije. Sukob izme─Ĺu me─Ĺunarodne ekonomije i politi─Źkih institucija koje njome vladaju slabi osje─çaj zajedni─Źkog cilja koji je nu┼żan za svjetski poredak.

Gospodarski sustav je postao globalan dok politi─Źka struktura svijeta ostaje temeljena na dr┼żavama-nacijama. Dok ekonomska globalizacija te┼żi potiranju dr┼żavnih granica, vanjska politika ih te┼żi potvrditi, s naglaskom na konfliktne nacionalne interese ili ideale poretka.

Ta je dinamika, kako isti─Źe, stvorila desetlje─ça odr┼żivog ekonomskog rasta, uz povremene financijske krize koje, kako se ─Źini, eskaliraju u svojim proporcijama – u Latinskoj Americi u 80-ima, u Aziji 1997., u Rusiji 1998., u SAD-u 2001. te ponovno 2007., a u Europi 2010. godine.

Pobjednici ne dvoje o vrijednosti trenuta─Źnog sustava. No, gubitnici, primjerice ju┼żna Europa i sve na njenoj granici, poku┼íavaju isplivati iz krize pomo─çu sredstava koja negiraju ili barem opstruiraju funkcioniranje globalnog ekonomskog poretka.

No, me─Ĺunarodni poredak suo─Źava se s paradoksom, smatra Kissinger. Naime, prosperitet ovisi o uspjehu globalizacije, ali proces izaziva politi─Źku reakciju koja ─Źesto uzurpira njene ciljeve. Sljede─ça slabost trenuta─Źnog poretka je nedostatak u─Źinkovitog mehanizma koji ─çe slu┼żiti kao savjetodavno tijelo velikim silama i putem kojeg ─çe sura─Ĺivati na najva┼żnijim pitanjima.

To se ─Źini kontradiktornim s obzirom na to da trenuta─Źno postoji vi┼íe me─Ĺunarodnih foruma nego ikad prije u povijesti. No, priroda i u─Źestalost tih sastanaka ne idu naruku elaboraciji dugoro─Źne strategije, ve─ç je, upravo suprotno, podrivaju. Takva situacija ne dopu┼íta da se krene dalje od rasprave o takti─Źkim pitanjima i u najgoroj mogu─çoj varijanti slu┼żi kao doga─Ĺaj od socijalne vrijednosti.

Odnosi me─Ĺu regijama

Suvremena struktura me─Ĺunarodnih pravila i normi, ako se ┼żeli pokazati relevantnom, ne mo┼że postojati samo u formi deklaracija, mora se gajiti kao stvar zajedni─Źkih uvjerenja, pi┼íe Kissinger.

Naime, kazna za neuspjeh ne─çe biti veliki rat me─Ĺu dr┼żavama, ve─ç stvaranje sfera utjecaja, ┼íto se vidi na odre─Ĺenim unutarnjopoliti─Źkim strukturama i tipovima vladavine. Svaka sfera ─çe se na─çi u isku┼íenju da testira svoju snagu protiv drugog entiteta koji dr┼żi nelegitimnim. Borba izme─Ĺu regija mogla bi biti i ve─çi problem od borbe me─Ĺu dr┼żavama.

Zato ─çe potraga za svjetskim poretkom iziskivati koherentnu strategiju kako bi se oblikovao koncept unutarnjeg poretka u raznim regijama i kako bi se uspostavio odnos me─Ĺu tim regijama. No, ti ciljevi nisu nu┼żno povezani. Naime, uspjeh radikalnog pokreta koji uspostavlja red u jednoj regiji mo┼że istodobno potaknuti previranja u drugim regijama. Vojna dominacija jedne zemlje u regiji, ─Źak i ako to zna─Źi unutarnji red, mo┼że izazvati krizu u ostatku svijeta.

Sveobuhvatna strategija

ÔÇťNa┼ía najbolja ┼íansa u kojoj treba tra┼żiti inspiraciju je svjetski poredak koji poti─Źe individualno dostojanstvo, vladu participacije i me─Ĺunarodnu suradnju u skladu s dogovorenim pravilima. No, da bismo do┼íli do toga, trebamo pro─çi nekoliko me─Ĺufaza. Kako bi SAD igrao odgovornu ulogu u evoluciji svjetskog poretka u 21. stolje─çu, mora biti spreman odgovoriti na nekoliko pitanja: ┼áto ┼żelimo sprije─Źiti, bez obzira na koji na─Źin, i ako ─çemo to trebati napraviti sami? ┼áto ┼żelimo posti─çi, ─Źak i ako nas ne prati podr┼íka? ┼áto ┼żelimo posti─çi, odnosno izbje─çi, samo u slu─Źaju da imamo podr┼íku Saveza? U ┼íto se ne ┼żelimo upu┼ítati, ─Źak i ako postoje zahtjevi od multilateralne skupine ili saveza? Koje vrijednosti ┼żelimo promovirati?ÔÇŁ, pita Kissinger i zaklju─Źuje:

ÔÇťZa SAD to zna─Źi promi┼íljanje na dvije naizgled kontradiktorne razine. Univerzalni principi moraju i─çi rame uz rame s priznavanjem povijesti, kultura i pogleda na sigurnost koje njeguju druge nacije. No, ─Źak i dok se usvajaju lekcije iz pro┼ílosti, potrebno je zadr┼żati stav o iznimnosti SAD-a. Povijest ne nudi odmor dr┼żavama koji zanemaruju osje─çaj identiteta u zamjenu za kora─Źanje linijom manjeg otpora. No, povijest pokazuje da uspjeh nije garantiran za temeljna uvjerenja u slu─Źaju da ne postoji sveobuhvatna geopoliti─Źka strategijaÔÇŁ.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kota─Źi─ç” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(jutarnji.hr, youtube.com/uredio: nsp)

Filed under: SVIJET U RATU · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , ,