Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA » SVE DUBLJA KRIZA, SVE VI┼áE REFERENDUMA: Tko govori u ime naroda?

SVE DUBLJA KRIZA, SVE VIŠE REFERENDUMA: Tko govori u ime naroda?

direktna-demokracijaPARADOKS! Sve vi┼íe referenduma, direktna demokracija na djelu, u vrijeme sve ve─çe i dublje krize, no da li je u te┼íkim velikim krizama demokracija najja─Źa? Da li su rezultati tih referenduma – demokratski?

Referendum u Bavarskoj je sru┼íio njema─Źku kandidaturu za zimske olimpijske igre, a na referendumu u Hrvatskoj se glasalo protiv istospolnih brakova. U prvom slu─Źaju je uskra─çena podr┼íka projektu koji levitira izme─Ĺu sportskih i komercijalnih interesa, a drugi referendum je pokrenuo kontroverznu ustavnu promjenu u Hrvatskoj.

Gra─Ĺani Bavarske su glasali na lokalnoj razini o partikularnim interesima, dok su oni iz Hrvatske odlu─Źivali o svojoj dr┼żavi i u ime cijelog naroda. Prvo glasovanje je bilo opravdana kritika isprazne vjere u budu─çnost, svedene na gole ekonomske interese.

Drugo glasovanje se pobrinulo da modernizacija dru┼ítva ne prije─Ĺe granice postavljene u srednjem vijeku. Jedan plebiscit je sasvim opravdan, jer njime dolazi do izra┼żaja manjinsko mi┼íljenje; drugim se kroz zabranu istospolnih brakova dovodi u pitanje za┼ítita homoseksualne manjine.

Ovdje mo┼żemo zavr┼íiti nabrajanje. Jasno je da je hrvatski ustavni referendum neusporediv s onim odr┼żavnim 10. studenog u Bavarskoj. Ako zbrajamo babe i ┼żabe, razlike i sli─Źnosti izme─Ĺu ova dva referenduma postaju o─Źite. U oba slu─Źaja za rije─Ź se javila izravna demokracija. U prvom je mo┼żemo slaviti, ali drugi izaziva zebnju. Ali u oba slu─Źaja se radi o demokraciji. To je na┼ía budu─çnost.

Sve ─Źe┼í─çe ─çemo razgovarati o vijestima kao ┼íto je ova iz Hrvatske (premijer Milanovi─ç je rezultat ovog referenduma nazvao “┼żalosnim i besmislenim”). U cijelom svijetu je primjetna inflacija referenduma i plebiscita. Posebno su zanimljivi njihovi sve sporniji rezultati.

Dru┼ítveni anga┼żman i suodlu─Źivanja su karakteristike demokracije: narod se pita, gra─Ĺanin progovara.

Trenutno se odigrava prijelaz sa predstavni─Źko – demokratskih na izravnije mehanizme odlu─Źivanja unutar tradicionalnih politi─Źkih sustava. Gra─Ĺanin se oslobodi politi─Źkog objekta u dr┼żavotvornog citoyens-a. On ┼żeli glasati svakoga dana umjesto svake ─Źetiri godine: za ili protiv nekog obrazovnog sustava, za ili protiv nekog infrastrukturnog projekta, za ili protiv nekog oblika pona┼íanja (pu┼íenje, potro┼ínje mesa).

U Njema─Źkoj je od polovice 90-ih utrostru─Źen broj ustavno utemeljenih, a time i na─Źelno po┼żeljnih lokalnih referenduma. Sli─Źno je i na globalnoj razini. U SAD, demokratskom pretku Europe, 6. studenog 2012. je biran predsjednik, ali se istovremeno glasalo i na 174 referenduma u 37 saveznih dr┼żava.

U Njema─Źkoj se referendumi unutar predstavni─Źke, to jest neizravne demokracije smatraju sve va┼żnijim dijelom procesa politi─Źkog odlu─Źivanja. Velika euforija i gotovo odgovorna potreba za suodlu─Źivanjem dovodi do izmje┼ítanja politi─Źke mo─çi. Doju─Źera┼ínja politi─Źka zasi─çenost i ravnodu┼ínost sada djeluje kao propala (ne) kultura iz pro┼ílosti. Ona je postala dio povijesti.

To bi trebalo da su povoljne vijesti. Ali nisu. Gra─Ĺani ┼ávicarske, poznati po svom istan─Źanom osje─çaju za biznis, glasali su protiv ograni─Źenja menad┼żerskih pla─ça i protiv gradnje minareta, ┼íto svjedo─Źi o dosta bizarnom odnosu prema manjinama.

Gra─Ĺani SAD su na referendumu ubla┼żili Zakon o tri prekr┼íaja (koji automatski vode do do┼żivotnog zatvor ) – ali tek po┼íto su ga prethodno usvojili na referendumu. Unato─Ź tome, u Kaliforniji vas jo┼í uvijek ─Źeka do┼żivotni zatvor poslije tri blaga prekr┼íaja. Kalifornija je ina─Źe poznata po neobi─Źnim referendumskim odlukama. Na jednom od 174 referenduma odr┼żanima 6. studenog 2012., gra─Ĺani Kalifornije su glasali protiv obilje┼żavanja hrane s GMO sastojcima.

Referendumi kao sredstva direktne demokracije, izvorno zami┼íljeni radi za┼ítite manjina, sve vi┼íe se pretvaraju u svoju suprotnost i, kao ┼íto pokazuje slu─Źaj Hrvatske, ja─Źaju mo─ç ve─çine. Pitanje da li je ova mo─ç rezultat utjecaja lobista (kampanju u Kaliforniji protiv obilje┼żavanje GMO hrane obilno su financirale velike agrarne korporacije), ili samo izraz kulturolo┼íkih i politi─Źkih odnosa snaga, nebitno je onima koje ta mo─ç ugro┼żava.

Rezultat referenduma u Hrvatskoj je o─Źekivan, jer je katoli─Źka crkva, kojoj pripada 4,2 milijuna gra─Ĺana Hrvatske ili njih gotovo 90% posto, pozvala da se glasa za promjenu ustava. Ipak, ovaj rezultat se ne mo┼że pripisati samo balkanskom antimodernizmu, za ┼íto se ─Źesto optu┼żuje isto─Źne Europljane, jer stanje u Americi na primjer, nije ni┼íta bolje: na referendumima o smrtnoj kazni i istospolnim brakovima redovito pobje─Ĺuje vladaju─ça ve─çina, ┼íto erodira za┼ítitu manjina. Kao da izravna demokracija vi┼íe slu┼żi o─Źuvanju status quo-a nego pokretanju dru┼ítvenih promjena.

U Njema─Źkoj nakon svakog referenduma slijedi postupak ispitivanja zakonitosti pred sudom. Ukoliko je referendumski rezultat suprotan najva┼żnijim pravnim na─Źelima, postoji mogu─çnost ┼żalbe. Pokret Vi┼íe demokracije zala┼że se da saveznim referendumima prethodi preventivna kontrola pravnih normi sadr┼żanih u njima, ─Źime bi se unaprijed garantirala osnovna prava ljudima.

Kada pogledamo Hrvatsku, SAD i ┼ávicarsku, nema mjesta euforiji zbog referendumskog odlu─Źivanja. Prikladniji bi bio oprez. U Hrvatskoj su u planu jo┼í 10 referenduma. Da li ─çe rezultati biti demokratski i civilizirani, vidjet ─çemo.

 
 
(Gerhard Matzig, S├╝ddeutsche Zeitung/uredio: nsp)
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=16116"] PRETHODNI ─îLANAK [/button_icon]
[facebook]

Filed under: GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , , , , , , , , , ,