Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » SVIJET U RATU » ┼áTO JE LOGOR? Rezultat izvanrednog i opsadnog stanja

ŠTO JE LOGOR? Rezultat izvanrednog i opsadnog stanja

koncentracijski-kampOno ┼íto se zbivalo u logorima u tolikoj mjeri nadilazi pravni koncept zlo─Źina da se pravno – politi─Źka struktura u kojoj su se ti doga─Ĺaji odigrali, obi─Źno ─Źesto prestajala razmatrati.

Logor je samo mjesto u kojem je realizirana najapsolutnija conditio inhumane (neljudska situacija) koja je ikada postojala na zemlji: to je ono ┼íto naposljetku vrijedi kako za ┼żrtve tako i za potomke. Ovdje ─çemo namjerno slijediti suprotni smjer.

Umjesto da izvedemo definiciju logora iz doga─Ĺaja koji su se odigrali, radije ─çemo se zapitati: ┼íto je logor, kakva je njegova pravno-politi─Źka struktura, za┼íto su takvi doga─Ĺaji uop─çe bili mogu─çi?

To ─çe nas navesti da promatramo logor ne kao povijesnu ─Źinjenicu i anomaliju kojka pripada pro┼ílosti (iako se, mo┼żda, i dalje susre─çe), nego na neki na─Źin, kao skrivenu matricu, kao nomos (pravnu normu, prim.prev.) politi─Źkog prostora u kojem jo┼í ┼żivimo.

Povijesni─Źari diskutiraju o tome da li su prvi logori bili campos de concentrationes, koje su stvorili ┼ápanjolci na Kubi 1896. godine da bi ugu┼íili ustanak kolonista, ili su to concentration camps, u koje su Englezi, po─Źetkom dvadesetoga stolje─ça, skupljali Bure; ono ┼íto je ovdje va┼żno jest da je u oba slu─Źaja posrijedi ┼íirenje izvanrednog stanja, povezanog s kolonijalnim ratom, na sveukupno stanovni┼ítvo.

Logori, naime, ne nastaju iz ordinarnog prava (jo┼í manje, kako bi se moglo vjerovati, iz transformacije i razvitka zatvorskog prava), nego kao rezultat izvanrednog i opsadnog stanja (eng. Martial law usporedba – FEMA logori). To je jo┼í uo─Źljivije kod nacisti─Źkih logora, o ─Źijem podrijetlu i pravnom re┼żimu, zahvaljuju─çi dokumentima, znamo puno.

Poznato je da pravna osnova koncentracijskog logora nije bila op─çe pravo (ius commune), nego Schutzhaft (doslovno: za┼ítitni zatvor), pravna institucija pruskog podrijetla, koju su nacisti─Źki pravnici ponekad ocjenjivali kao policijsku preventivnu mjeru, ukoliko je omogu─çavala da se pojedinci “zatvore” neovisno o ikakvom mjerodavnom kaznenom pona┼íanju, isklju─Źivo s ciljem izbjegavanja opasnosti po sigurnost dr┼żave. (Obama u americi, i FEMA kampovi koji su spremni).

No podrijetlo Schutzhafta nalazi se u pruskom zakonu od 4. lipnja 1851. godine o opsadnom stanju, koji je 1871. godine bio pro┼íiren na ─Źitavu Njema─Źku (osim Bavarske), i jo┼í ranije, u pruskom zakonu o “za┼ítiti osobne slobode” (Schutz der pers├Ânlichen Freiheit) od 12. velja─Źe 1850. godine, koji su ─Źesto primjenjivani tijekom Prvoga svjetskog rata.

Da bi se ispravno razumjela priroda logora, konstitutivna veza izme─Ĺu izvanrednog stanja i koncentracijskog logora ne smije biti precijenjena. “Za┼ítita” je slobode, koja je posrijedi bila u Schutzhaftu, ironi─Źno za┼ítita od suspenzije zakona koji karakterizira izvanredno stanje.

koncentracijski-logorNovost je u tome da je sada ta institucija odrije┼íena od izvanrednog stanja na kojem se zasnivala i da je ostala na snazi ÔÇőÔÇői u normalnoj situaciji. Logor je prostor koji se otvara kad izvanredno stanje po─Źinje postajati pravilom.

U njemu izvanredno stanje, koje je u biti bilo privremena suspenzija poretka, pridobiva trajno prostorno ure─Ĺenje, koje pak, kao takvo, konstantno ostaje izvan granica normalnog poretka. Kad je u o┼żujku 1933. godine, u vezi s proslavom u ─Źast Hitlera koji je izabran za kancelara Reicha, Heinrich Himmler odlu─Źio u Dachau osnovati “koncentracijski logor za politi─Źke zatvorenike”, to je odmah povjereno SS-u i zahvaljuju─çi Schutzhaftu, smje┼íteno izvan propisa kaznenog i zatvorskog prava, s kojim ni tada ni u budu─çe nije imao nikakve veze.

Dachau i drugi logori koji su odmah pridodani (Sachsenhausen, Buchenwald, Lichtenberg), ostat ─çe potencijalno uvijek u funkciji: mijenjao se samo broj logora┼ía (koji je u odre─Ĺenim razdobljima, napose izme─Ĺu 1935. i 1937. godine, prije nego ┼íto je po─Źela deportacija ┼żidova, smanjio na 7500 osoba ): ali logor kao takav je postao u Njema─Źkoj permanentna realnost .

Treba razmisliti o paradoksalnom statusu logora kao prostora izvanrednog stanja: to je jedan dio teritorija smje┼íten izvan normalnog pravnog poretka, ┼íto ga ne ─Źini jednostavno izvanjskim prostorom.

Ono ┼íto je u njemu isklju─Źeno jest, prema etimolo┼íkom zna─Źenju termina izvanrednost (eccezione) (latinski: ex – capere), dakle uzeto izvana, uklju─Źeno preko njegovoga vlastitog isklju─Źenja. No ono ┼íto je, na taj na─Źin, prije svega zato─Źeno u takvom poretku jest upravo samo izvanredno stanje.

Logor je naime struktura ─Źija se suverena mo─ç zasniva na mogu─çnosti dono┼íenja odluke o izvanrednom stanju koje se trajno realizira. Hannah Arendt je zapazila jednom zgodom da u logorima isplivava na povr┼íinu u punom sjaju na─Źelo koje podr┼żava totalitarnu vlast i da zdrav razum uporno odbija prihvatiti na─Źelo prema kojem je “sve mogu─çe”. Samo stoga ┼íto logori konstituiraju, na zapa┼żen na─Źin, prostor izvanrednog stanja u kojem se zakon posve suspendira, u njima je sve doista mogu─çe.

Ukoliko se ne razumije ta posebna pravno-politi─Źka struktura logora, ─Źiji je poziv upravo stabilno ostvarenje izvanrednog stanja, nevjerojatne stvari koje su se u njima dogodile ostat ─çe nam posve nepojmljive. Oni koji su ulazili u logor kretali su se u zoni u kojoj nije postojala razlika izme─Ĺu vani i unutra, izme─Ĺu iznimke i pravila, dopu┼ítenog i zabranjenog, u kojoj je svaka pravna za┼ítita gubila snagu; osim toga, ako je netko bio ┼Żidov, automatski bio li┼íen svojih gra─Ĺanskih prava prema nirnber┼íkim zakonima, a kasnije, u trenutku “kona─Źnog rje┼íenja”, kompletno denacionaliziran.

Ukoliko su logora┼íi bili li┼íeni svih politi─Źkih prava i posve svedeni na goli ┼żivot, logor je i najapsolutniji biopoliti─Źki prostor ikada stvoren, u kojem mo─ç nema pred sobom ni┼íta drugo do ─Źist biolo┼íki ┼żivot bez ikakvog posredovanja. Zato je logor paradigma politi─Źkog prostora u to─Źki u kojoj politika postaje biopolitika, a homo sacer se virtualno brka s gra─Ĺaninom.

Korektno pitanje, s obzirom na u┼żase po─Źinjene u logorima, nije prema tome ono koje licemjerno pita kako je bilo mogu─çe po─Źiniti tako okrutne zlo─Źine prema ljudskim bi─çima; iskrenije, i prije svega korisnije, bilo bi pomno istra┼żiti kojim su sudskim procedurama i kojim politi─Źkim dispozitivima ljudska bi─ça mogla biti tako integralno li┼íena svojih prava i svojih povlastica, do te mjere da bilo kakav ─Źin protiv njih nije djelovao vi┼íe kao zlo─Źin (u toj to─Źki, zapravo, sve je uistinu postalo mogu─çe.)

Ukoliko je to istina, ako se bit logora sastoji u materijalizaciji izvanrednog stanja i daljnjem kreiranju prostora za goli ┼żivot kao takav, moramo pretpostaviti, dakle, da potencijalno nailazimo na logore svaki put kada se stvara jedna takva struktura, neovisno o veli─Źini zlo─Źina koji su tu po─Źinjeni, i neovisno o nazivu i specifi─Źnosti topografije.

Logorom se mo┼że smatrati stadion u Bariju na kojem je talijanska policija 1991. godine privremeno zato─Źila ilegalne albanske emigrante prije nego ┼íto su ih poslali natrag u njihovu zemlju, velodrom na kojem su vlasti Vichyja okupio ┼Żidove prije nego ┼íto su ih predali Nijemcima, izbjegli─Źki logor na granici sa ┼ápanjolskom gdje je umro Antonio Machado, kao i zones d’attente na me─Ĺunarodnim francuskim zra─Źnim lukama na kojima zadr┼żavaju strance koji tra┼że priznanje izbjegli─Źkog statusa.

U svim tim slu─Źajevima jedno naizgled besprizorno mjesto (na primjer Hotel Arcade u Roissyju) ograni─Źava u realnosti jedan prostor u kojem je normalan poredak zapravo suspendiran i u kojem stupanj ─Źinjenja okrutnosti ne ovisi o pravu, nego jedino o civiliziranosti i eti─Źnosti policije koja privremeno dr┼żi vrhovnu vlast u svojim rukama (na primjer, ─Źetiri dana tijekom kojih stranci mogu biti zadr┼żani u zones d’attente prije intervencije sudske vlasti). No tako─Ĺer odre─Ĺene velike periferije postindustrijskih gradova i gated communities Sjedinjenih Ameri─Źkih Dr┼żava po─Źinju nas podsje─çati u tom smislu na logore u kojima goli ┼żivot i politi─Źki ┼żivot ulaze, barem u odre─Ĺenim trenucima, u zonu apsolutne neodre─Ĺenosti .

Pojava logora u dana┼ínje vrijeme djeluje sada, iz ove perspektive, kao doga─Ĺaj koji presudno obilje┼żava politi─Źki prostor moderniteta. O─Źituje se u to─Źki u kojoj politi─Źki sustav moderne dr┼żave – nacije, zasnovane na funkcionalnoj vezi izme─Ĺu odre─Ĺene lokalizacije (teritorij) i odre─Ĺenog ure─Ĺenja (dr┼żave), ure─Ĺen automatskim pravilima upisivanja ┼żivota (ro─Ĺenje ili nacija), zapada u trajnu krizu, te dr┼żava odlu─Źuje na sebe izravno preuzeti i brigu o biolo┼íkom ┼żivotu nacije. Ako je struktura dr┼żave – nacije odre─Ĺena trima elementima – teritorij, poredak, ro─Ĺenje, slom starog nomos-a ne odra┼żava se u dva aspekta koji su ga, prema mi┼íljenju Carl Schmitt-a , sa─Źinjavali (lokalizacija, Ortung, poredak, Ordnung), nego u to─Źki koja ozna─Źuje upisivanje golog ┼żivota (ro─Ĺenje koje na taj na─Źin postaje nacija) unutar njih samih.

Tradicionalni mehanizmi koji su regulirali to upisivanje vi┼íe ne funkcioniraju, a logor postaje novi skriveni regulator upisivanja ┼żivota u poredak ili, jo┼í prije, znamenje nesposobnosti sustava da funkcionira bez transformiranja u smrtonosni stroj.

Zna─Źajno je zamijetiti da se logori pojavljuju zajedno s novim zakonima o gra─Ĺanstvu i denacionalizaciji gra─Ĺana (ne samo nirnber┼íki zakoni o gra─Ĺanstvu Reicha nego i zakoni o denacionalizaciji gra─Ĺana izdani u gotovo svim europskim dr┼żavama, uklju─Źuju─çi i Francusku, izme─Ĺu 1915. i 1933. godine).

Izvanredno stanje, koje je u biti bilo privremena suspenzija poretka, postaje sada novo i stalno prostorno ure─Ĺenje u kojem ┼żivi taj goli ┼żivot koji se zbog porasta, ne mo┼że vi┼íe upisivati ÔÇőÔÇőu poredak. Rastu─çe razila┼żenje izme─Ĺu ro─Ĺenja (golog ┼żivota) i dr┼żave – nacije nova je politi─Źka ─Źinjenica na┼íega vremena, a ono ┼íto nazivamo “logorom” jest to skretanje/odstupanje.

Poredak bez lokalizacije (izvanredno stanje u kojem je zakon suspendiran) korespondira sada s lokalizacijom bez zakona (logor, kao permanentni prostor izvanrednog stanja┬á . Politi─Źki sustav ne ure─Ĺuje vi┼íe oblike ┼żivota i pravne norme u odre─Ĺenom prostoru, nego u sebi sadr┼żi dislociranu lokalizaciju koja ga prema┼íuje, u kojoj svaki oblik ┼żivota i svaka norma potencijalno mogu biti usvojeni. Logor kao dislociraju─ça lokacija jest skrivena matrica politike u kojoj i dalje ┼żivimo, koju moramo nau─Źiti prepoznavati kroz sve njezine preobrazbe. To je ─Źetvrti, neodvojivi element koji je, raskidaju─çi ga , pridodan starom trojstvu: dr┼żava – nacija (ro─Ĺenje) – teritorij.

Iz te perspektive moramo promatrati ponovnu pojavu logora u formi, u odre─Ĺenom smislu, jo┼í ekstremnijoj na teritoriju biv┼íe Jugoslavije. Ono ┼íto se tamo zbiva nije nipo┼íto, kako zainteresirani promatra─Źi prenagljuju u obja┼ínjenju, redefinicija starog politi─Źkog sustava prema novim etni─Źkim i teritorijalnim ure─Ĺenjima, odnosno jednostavno ponavljanje procesa koji su doveli do konstituiranja europskih dr┼żava – nacija.

Prije postoji neizlje─Źivi slom starog nomosa i dislokacija populacije i ljudskih ┼żivota prema sasvim novim linijama bijega. Zato su logori za etni─Źko silovanje od presudnog zna─Źenja. Ako nacisti nisu nikada mislili ostvariti “kona─Źno rje┼íenje” ostavljaju─çi ┼żidovske ┼żene u drugom stanju, to je zato ┼íto je na─Źelo ro─Ĺenja, koje je jam─Źilo upisivanje ┼żivota u poredak dr┼żave – nacije, iako dubinski transformirano, na neki na─Źin i dalje funkcioniralo.

Sada to na─Źelo stupa u proces dislokacije i zastranjenja u kojem njegovo funkcioniranje postaje o─Źito nemogu─çe i u kojem mo┼żemo o─Źekivati ÔÇőÔÇőne samo nove logore nego i sve novije i lu─Ĺe normativne definicije upisivanja ┼żivota u polis. Logor, koji se sada postojano naselio unutar njega, novi je biopoliti─Źki nomos planeta.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kota─Źi─ç” i odaberite “Prijevod titla”*

 

 
(pescanik.net, yotube/uredio:nsp)

Filed under: SVIJET U RATU · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,