Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Featured, GLOBALNA KRIZA, VIJESTI Hrvatska » HRVATSKA = GR─îKA, KAOS TEK SLIJEDI ! ÔÇô 9.dio – Budu─çnost je u Invalidima?!

HRVATSKA = GR─îKA, KAOS TEK SLIJEDI ! ÔÇô 9.dio – Budu─çnost je u Invalidima?!

invalid-MIROVINE-PENZIJEDok Europa lagano kora─Źa prema izlasku iz krize, sli─Źno kao i Amerika, makar to bilo i umjetno, Hrvatskoj prijeti tek ulazak u toliko o─Źekivanu krizu, u kojoj smo mogli biti puno ranije.

Kolaps mirovinskog sustava! Da bi se mogle ispla─çivati sve penzije, u Hrvatskoj nedostaje “samo” jo┼í milijun radnika.┬áSvake godine za mirovine treba izdvojiti 360 milijuna kuna vi┼íe! Ministra Mrsi─ça to ne brine, najavljuje da bi se s reformom mo┼żda moglo krenuti 2031.!?

Ponovno nas o─Źekuju novosti unutar mirovinskog sustava. U najnovijoj reformi, pomaknula bi se starosna granica za ulazak u mirovinu, te uvelo prijelazno razdoblje za pove─çanje radnog vijeka do 67. godine ┼żivota.

To zna─Źi da bi svi ro─Ĺeni od 1964. i nadalje, u punu starosnu mirovinu mogli tek sa navr┼íenih 67 godina ┼żivota ili 41. godina radnoga sta┼ża. Prema dosada┼ínjim najavama, pomicanje granice gotovo je sigurna stvar, a pitanje otvoreno za raspravu je model i trajanje roka prilagodbe. To─Źnije, ho─çe li prijelazno razdoblje zavr┼íiti 2031. ili 3038.

Taj potez je opravdan ─Źinjenicom kako su Hrvati stara nacija s velikim problemima na tr┼żi┼ítu rada i mirovinskim sustavom na rubu financijske odr┼żivosti. Zaista je vrlo optimisti─Źno za mirovinski sustav koji rashode ima gotovo dvostruko ve─çe od prihoda, te omjer zaposlenih i broja umirovljenika koji je odavno pao sa odr┼żivog omjera od 2,1 zaposlenog po umirovljeniku na svega 1,18 zaposlenih po jednom umirovljeniku staviti na ÔÇ×rub financijske odr┼żivostiÔÇť.

Budimo iskreni i recimo kako bi hrvatski sustav me─Ĺugeneracijske solidarnosti odavno bankrotirao da ga gra─Ĺani svake godine ne spa┼íavaju prora─Źunskim novcem.

Sve na ra─Źun gra─Ĺana

Samo pro┼íle 2012. godine ukupni rashodi mirovinskog sustava iznosili su 35,7 milijardi kuna, dok su prihodi iz doprinosa iznosili 19,3 milijarde kuna. Gotovo svu razliku platili su gra─Ĺani pla─çaju─çi ve─çe poreze. No ─Źini se kako taj podatak o─Źito nije dovoljno problemati─Źan, jer iako mirovinski rashodi ve─ç zna─Źajno nadilaze mogu─çnosti hrvatskog gospodarstva, iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava izvijestili su o pove─çanju tro┼íkova mirovinskog sustava za oko 360 milijuna kuna godi┼ínje. Ovakva odluka za posljedicu ─çe morati imati preoblikovanje prora─Źunskih rashoda, tj. smanjenje izdvajanja nekom drugom dijelu prora─Źunskih korisnika, ili ─çe zna─Źiti rast zadu┼żenja i/ili poreznog optere─çenja.

Sustav me─Ĺugeneracijske solidarnosti ili Bismarckov sustav generacijske solidarnosti neodr┼żiv je u odsutnosti nekoliko uvjeta koji su povezani s demografijom, rastom gospodarstva i radnim vijekom stanovni┼ítva.

Poljuljan sustav

Ukratko: svaka generacija mora biti broj─Źano ve─ça od prethodne, gospodarski rast mora biti konstantan kao i zaposlenost, te mora postojati mala razlika izme─Ĺu radnog vijeka stanovni┼ítva i o─Źekivanog trajanja ┼żivotnog vijeka.

Kada je ovaj sustav uveden u Njema─Źkoj u drugoj polovici XIX. stolje─ça, o─Źekivano trajanje ┼żivota je bilo oko 62 godine, a radni vijek do 60. godine ┼żivota. U takvim okolnostima nema apsolutno nikakvih problema sa odr┼żivo┼í─çu sustava, jer brojni radnici koji upla─çuju u mirovinski sustav svoju mirovinu niti ne do┼żive. Promjena samo jednog od tih ─Źimbenika dovoljna je da poljulja takav sustav, a Hrvatska i ostatak Europe se trenutno bore sa sva tri.

Usporedbe radi, u Hrvatskoj je prosje─Źan ┼żivotni vijek 79,7 godina za ┼żene i 73 za mu┼íkarce, a u mirovinu se prosje─Źno odlazi sa 60,6 godina starosti. Samo 18% umirovljenika u mirovinu je oti┼ílo sa 65 godina starosti i 40 godina radnog sta┼ża. ( Zanemaren je broj i prosjek povla┼ítenih penzionera, jer bi tada prosjek odlaska u mirovine bio oko 52 godine).

Starenje populacije zbog produljenja o─Źekivanog ┼żivotnog vijeka te sve ni┼żeg prirodnog prirasta stanovni┼ítva neminovno dovodi do ubrzanog pove─çanja tro┼íkova i smanjenja prihoda ovakvog sustava me─Ĺugeneracijske solidarnosti.

http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2012/04/Titanik.jpg

 

Ozbiljan šok

Ukoliko se umjesto najavljenih kozmeti─Źkih ne provedu duboke promjene, Hrvatska ─çe se susresti s ozbiljnim ekonomskim, financijskim i socijalnim ┼íokom zbog dramati─Źne promjene demografske slike. U Hrvatskoj se udio stanovni┼ítva starijeg od 65 godina starosti pove─çao s 13% u 1991. na 18% u 2011., a u vremenu kada prijelazno razdoblje ove reforme zavr┼íi, Dr┼żavni zavod za statistiku procjenjuje kako ─çe udio starijih od 65 godina iznositi 23% ukupnog stanovni┼ítva Hrvatske, s nastavkom rasta udjela na 25% u 2051. godini. Javna rasprava o tome ho─çe li prijelazno razdoblje zavr┼íiti 2031. ili 3038. godine u tom kontekstu dugoro─Źno je potpuno besmislena jer ne rje┼íava problem, nego ga maskira, prolongira i prebacuje na neku budu─çu vlast, radnike i umirovljenike.

Što za 20 godina

Ako sada sa ÔÇ×samoÔÇť 18% stare populacije imamo vrlo velik problem sa odr┼żanjem mirovinskog sustava zbog nedostatka radnika u odnosu na broj umirovljenika, kako dr┼żava planira rije┼íiti taj problem kada za koje desetlje─çe ─Źetvrtina populacije bude starija od 65 godina? Novim zakonom i dodatnim pomicanjem granice za starosnu mirovinu? Iako se ve─ç du┼że vrijeme spominju promjene u sustavima povla┼ítenih i prijevremenih mirovina, nikakve konkretne mjere nisu niti zapo─Źele.

Povlaštene penzije

Od ukupnog broja umirovljenika, koji je krajem prosinca 2012. godine iznosio rekordnih 1.217.692, povlaštene mirovine (18 vrsta) primalo 166.226 umirovljenika (13,6%), a invalidske mirovine 248.538 umirovljenika (20%).

Prosje─Źan iznos povla┼ítenih mirovina iznosio je oko 4.020 kuna (npr. prosjek braniteljskih mirovina je 5050 kuna), dok ÔÇťobi─ŹniÔÇŁ umirovljenici, koji su pravo na mirovinu ostvarili prema zakonima o mirovinskom osiguranju, u prosjeku primali 2.184 kuna. Povla┼ítene mirovine tako su u prosjeku preko 80% vi┼íe od obi─Źnih, a na godi┼ínjoj razini iznose ne┼íto iznad 8 milijardi kuna. No kada bi dr┼żava prestala ispla─çivati sve do zadnje povla┼ítene mirovine, u mirovinskom sustavu i dalje bi postojala rupa od gotovo 9 milijardi kuna.

http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2012/04/nerad.png

*******************

IZRA─îUN prema podacima iznad:

Rashodi mirovinskog sustava iznose 35,7 milijardi kuna.

Pravi umirovljenici primaju samo 2.659.439.328 kuna ┼íto je samo 7% ukupnog novca koji se izdvaja za prave starosne mirovine sa punim sta┼żem!!!!!!

Povlaštene mirovine primaju 8 milijarde kuna.

Da uzmemo u obzir da na invalidske mirovine ode oko dodatnih 11 milijarde kuna – prosjek 3600 kuna (podatak naveden ni┼że)

Zna─Źi sve zajedno za isplatu mirovina se potro┼íi oko 22 milijardi kuna.

Gdje ode ostatak od 13.000.000.000  kuna ???!!! Gdje ide taj novac,na što se on troši, samo Bog će znati.

*******************

Europske dr┼żave tako─Ĺer se susre─çu s problemima odr┼żivosti sustava me─Ĺugeneracijske solidarnosti ili pay-as-you-go sustava, te ve─ç intenzivno provode ili rade planove za provedbu spa┼íavanja i dugoro─Źnog odr┼żanja svojih mirovinskih sustava, a uzor u tim promjenama vjerojatno tra┼żi i Hrvatska:

Austrija do 2017. godine planira u potpunosti ukinuti prijevremenu mirovinu, te izme─Ĺu 2019. i 2034. ┼żenama postupno pove─çavati starosnu granicu za ulazak u mirovinu na 65 godina kako bi se izjedna─Źile sa mu┼íkarcima.

Belgija je 2006. donijela Pakt solidarnosti izme─Ĺu generacija koji podi┼że prag za prijevremenu mirovinu sa 58 na 60 godina starosti.

─îe┼íka je 2004. pokrenula postupno pove─çanje dobi za mirovinu osoba ro─Ĺenih 1968. i poslije, s kona─Źnim ciljem 65 godina starosti za mu┼íkarce, te izme─Ĺu 62 i 65 godina za ┼żene, ovisno o broju djece.

Kako to rade drugi

Danska je 2006. po─Źela provoditi paket reformi pod nazivom Socijalni sporazum, koji pomi─Źe granicu umirovljenja sa 65 na 67 godina starosti u periodu izme─Ĺu 2024. i 2027. godine, te pomi─Źe granicu prijevremene mirovine sa 60 na 62 godine u periodu izme─Ĺu 2019. i 2022. godine.

Malta do 2026. godine planira izjedna─Źiti mu┼íkarce i ┼żene sa trenutnih 60 za ┼żene i 61 za mu┼íkarce na 65 godina starosti za oba spola, te produljiti obvezni radni vijek sa 30 na 40 godina sta┼ża.

Slova─Źke reforme pove─çavaju granicu sa 60 na 62 godine za mu┼íkarce do 2007. godine, a za ┼żene do 2016. godine. Tako─Ĺer se iznos prijevremene mirovine penalizira sa 6% iznosa po godini prijevremenog umirovljenja, te nagra─Ĺuje sa 6% iznosa po godini odga─Ĺanja odlaska u mirovinu.

┼ávedska je provodila reforme svog sustava jo┼í 1999. godine na na─Źin da nagra─Ĺuje radnike koji u mirovinu odu sa 67 godina, te svojim gra─Ĺanima objavljuje godi┼ínje izvje┼ítaje o mirovinskom sustavu, ra─Źunima, tro┼íkovima te beneficijama umirovljenja u pojedinim situacijama.

Britanija do 2020. godine planira pove─çati granicu za odlazak u mirovinu sa 60 na 65 godine, uz dodatno pove─çanje na 68 godina starosti izme─Ĺu 2024. i 2046.

Ve─çina navedenih primjera pokazuje kako dr┼żavljani tih zemalja ipak mogu u mirovinu ne┼íto ranije od Hrvata, no treba imati na umu da su njihovi odnosi broja zaposlenika i umirovljenika bolji, stoga i njihov sustav sporije tone. Prema podacima OECD-a prosje─Źan broj zaposlenih Europljana po jednom umirovljeniku je ─Źetiri, a ve─çina zemalja ve─ç pove─çava granice za odlazak u mirovinu, prije nego sustav osjeti ozbiljne posljedice. Istovremeno Hrvatska danas ima samo 1,18 zaposlenih po umirovljeniku.

Njema─Źku prema njihovim procjenama oko 2040. godine o─Źekuje nepovoljan odnos sli─Źan trenutnom hrvatskom, a ve─çina ostalih europskih zemalja to ─çe do┼żivjeti oko 2045. 2050. godine najvi┼íe problema sa starim stanovni┼ítvom i odr┼żivosti mirovinskih fondova uz Hrvatsku bi mogle imati Njema─Źka, Slovenija, Italija i ┼ápanjolska.

Mirovinske reforme vrlo su zahtjevne promjene jer tra┼że dugoro─Źne planove i akcije, ali su istovremeno pritisnute kratkoro─Źnim politi─Źkim pritiscima. Kako takve promjene i sam sustav uglavnom nisu potpuno shva─çeni od strane javnosti, reforme se ─Źesto ne provode do zadnjeg trena, godinama odga─Ĺaju efekte ili prebacuju na budu─çu vlast. Ako se reforme mirovinskog sustava provode, naj─Źe┼í─çe opcije su, kao ┼íto je ve─ç navedeno u tekstu, serije malih promjena tokom godina koje puni u─Źinak imaju desetlje─çe ili dva u budu─çnosti, a tada je ve─ç vrijeme za novo podizanje granica.

No takve reforme samo su odga─Ĺanje problema neodr┼żivosti sustava me─Ĺugeneracijske solidarnosti, a to pokazuje i dosada┼ínja povijest mirovinskih reformi u Hrvatskoj. Tako su primjerice 1999. izme─Ĺu ostalog podignute dobne granice za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za pet godina, uz prijelazno razdoblje od 1999. do 2007. godine. Pokazuje to i primjer Velike Britanije koja uz postoje─çu reformu ve─ç planira i novo pomicanje granice do 2046. godine, iako trenutno imaju 3,6 zaposlenih po jednom umirovljeniku.

http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2012/03/UMIROVLJENICI.jpg

┬áDemografski trendovi Hrvatske, ali i cijele Europe pokazuju kako ┼żivotni vijek postaje sve du┼żi, ali i kako se broj radno sposobnog stanovni┼ítva sve vi┼íe smanjuje u odnosu na broj umirovljenika. Takvo ubrzano pomicanje zaposlenika prema umirovljenicima vr┼íi sve ve─çi pritisak na odr┼żivost javnih financija i Bismarckov model nije u stanju pre┼żivjeti ga. Sve ┼íto u budu─çnosti od takvog sustava mo┼żemo o─Źekivati je novo pove─çanje granice za odlazak u mirovinu.

Nerealna o─Źekivanja

Kako god pri─Źu o mirovinskom sustavu okrenuli i koliko god su njegovi korisnici legitimni nikako se ne mo┼że osporiti da se zapravo radi o sustavu koji za svoj opstanak nu┼żno mora pove─çavati bazu. Financiranje prvog stupa obveznog mirovinskog osiguranja hrvatskog stanovni┼ítva temelji se na omjeru izme─Ĺu aktivne populacije i umirovljeni─Źke populacije, a njegovi doprinosi izravno se tro┼íe za isplatu teku─çih mirovina. To zna─Źi da sredstva koja danas izdvajamo u prvi stup izdvajamo za trenutne umirovljenike uz obe─çanje dr┼żave kako ─çe budu─çi radnici isto u─Źiniti za nas.

Jo┼í jedan pokazatelj nemogu─çnosti dugoro─Źnog spa┼íavanja mirovinskog sustava kakvog danas poznajemo jest ─Źinjenica da je za odr┼żanje takvog stanja potreban minimalan odnos radnika i umirovljenika 2,1:1, ┼íto zna─Źi da za trenutnih 1,2 milijuna korisnika mirovine moramo imati vi┼íe od 2,5 milijuna radnika. Sa ukupnim brojem zaposlenih od 1,3 milijuna (pravi broj je oko 900.000 radnika) i nezaposlenih 316 tisu─ça gra─Ĺana, uo─Źavamo kako nam za odr┼żanje sustava uz trenutan broj umirovljenika nedostaje gotovo 900 tisu─ça radnika uz punu zaposlenost. Kada ste vidjeli predizborni program koji ÔÇ×garantiraÔÇť milijun novih radnih mjesta?

Zbog svega navedenog gra─Ĺani ne smiju imati nerealna o─Źekivanja od javnog mirovinskog osiguranja me─Ĺugeneracijske solidarnosti i dr┼żavne brige op─çenito, te se sve vi┼íe moraju samostalno brinuti za vlastitu starost. Ovakvim mirovinskim sustavom i manjkom adekvatnih reformi dana┼ínje vlade sigurnost budu─çih umirovljenika stavljaju u drugi plan kako bi udovoljile trenutnima, a sve probleme guraju pod tepih i odga─Ĺaju za neka budu─ça vremena. Dr┼żava obe─çaje sigurne isplate mirovina uz razne dodatke i indeksacije bez obzira na sve, ali niti sama ne obra─ça pa┼żnju i ne vodi brigu o cijeni takve garancije u budu─çnosti.

Kada ne bi bilo la┼żnih, pravi invalidi imali bi naknade do 8700 kuna mjese─Źno

Ve─çina invalidnina dodijeljeno je na temelju mentalnih bolesti, koje je najte┼że dokazati ili kontrolirati

Hrvatska je dr┼żava koja za za┼ítitu osoba s invaliditetom daje najvi┼íe u Europi – ─Źak 17,5 posto ukupnog novca za socijalnu za┼ítitu, ┼íto je dvostruko vi┼íe od prosjeka Europske unije. Hrvatska ima ujedno i najve─çi broj osoba koje ostvaruju neko pravo na temelju invaliditeta – ─Źak svaki osmi stanovnik, odnosno 522.000 ljudi. Sre─çom, unato─Ź ratu i stradanjima, ove dvije ─Źinjenice nisu posljedica iznimno velikog broja invalida, ve─ç posljedica manipuliranja zakonima i korupcije zbog koje je svaki ─Źetvrti hrvatski umirovljenik – u invalidskoj penziji.

Kako u okvir EU?

Prema izvje┼í─çu Dr┼żavnog zavoda za statistiku o socijalnoj za┼ítiti u Hrvatskoj, tijekom 2010. godine iz dr┼żavnog je prora─Źuna – ne ra─Źunaju─çi tro┼íkove zdravstvene za┼ítite – na osobe s invaliditetom potro┼íeno oko 11,6 milijardi kuna, a brojke se od tada nisu bitno mijenjale. ─îak 90 posto tog novca – ne┼íto vi┼íe od 10,3 milijardi kuna – oti┼ílo je invalidske mirovine. Na osobnu invalidninu i druga davanja namijenjena izravnom pobolj┼íanju kvalitete ┼żivota osoba s invaliditetom potro┼íeno je tek dva posto namijenjenih sredstava, ne┼íto manje od 250 milijuna kuna.

Naime, Hrvatska je s 27 posto udjela invalidskih mirovina u ukupnom broju mirovina apsolutni prvak Europske unije, u kojoj je prosje─Źni udio 13 posto, a kre─çe se od 4,6 posto u Nizozemskoj do 21 posto u Estoniji.

Kad bi se Hrvatska svela u europske okvire, trebala bi prepoloviti broj invaldiskih penzionera, ─Źime bi u prora─Źunu izravno ostalo oko 5 milijardi kuna.

To ni u teoriji nije mogu─çe, ka┼żu stru─Źnjaci. Naime, u tom ogromnom broju od oko 320.000 invalidskih mirovina, veliki dio – oko 75.000 – ─Źine mirovine vezane uz branitelje u Domovinskom ratu, koje se – sad je posve jasno – ne─çe dirati.

No, i kad ih izuzmemo iz ukupnog broja umirovljenika, Hrvatska je s 21,5 posto udjela invalidskih penzionera u ukupnom broju umirovljenika i dalje na vrhu Europe. Kad bi samo njihov broj bio u razini europskog prosjeka, za┼ítedjeli bi godi┼ínje oko 3,7 milijardi! Kad bi grubo pretpostavili da bi se ta sredstva i dalje koristila za pomo─ç osobama s invaliditetom, izravna nov─Źana davanja mogla bi se pove─çati za gotovo sedam puta! Osobna invalidnina, koja sada iznosi 1.250 kuna i, unato─Ź niskom iznosu, podlije┼że rigoroznim uvjetima, mogla bi iznositi ─Źak 8.750 kuna. Ili bi se broj primatelja – a njih je trenutno ne┼íto vi┼íe od 21.000 – mogao vi┼íestruko pove─çati.

To su, naravno, jednostavne, plo┼íne ra─Źunice koje samo plasti─Źno ukazuju na gubtike koje osobe s invaliditetom trpe zbog manipulacija i korupcije. No, ┼íanse da se to mo┼że ispraviti minimalne su.

Rat i privatizacija

Ogroman broj invalidskih mirovina posljedica je raznih faktora. U 90-tima, tijekom rata i privatizacije, invalidske su mirovine bile izlaz za mnoge koji su ostajali bez posla. Zakon koji je regulirao invalidske mirovine bio je jako blag u smislu definicije invalidnosti, a pritisak na lije─Źnike vje┼ítake u tom je periodu bio ogroman. Jako se malo inzistiralo na kriterijima i medicinskoj struci.

Broj umirovljenja tada je bio tako velik da je svaki lije─Źnik dobio odre─Ĺenu kvotu koliko osoba smije poslati u invalidsku mirovinu. U provjerama se nije kontroliralo je li umirovljenik doista osoba nesposbna za rad, ve─ç je li lije─Źnik prebacio kvotu. Ako nije, dalje se nije ─Źa─Źkalo – ka┼że Mihovil Rismondo, dugogodi┼ínji djelatnik ureda ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, autor nekoliko stru─Źnih radova upravo o invalidnosti u hrvatskom mirovinskom sustavu.

Broj novih invalidskih mirovina u pojedinim je godinama prelazio i 20.000. Posljednjih godina broj invalidskih mirovina stabilizirao se i pokazuje tendenciju pada: lani je, prema podacima HZMO-a, u invalidsku mirovinu oti┼ílo 3.616 osoba, s prosje─Źnom mirovinom od 1.462 kune, a u prvih ┼íest mjeseci ove godine njih 1.218 s prosje─Źnom penzijom od 1.599 kuna.

To je posljedica druga─Źijeg socijalnog trenutka, po─Źetaka borbe protiv korupcije te sve glasnijih zahtjeva da se izjedna─Źe i stro┼że primjenjuju kriteriji. Me─Ĺutim, prvenstvo paramedicinskih kriterija jo┼í uvijek nije pro┼ílo vrijeme. Imamo situacije da svaki lije─Źnik ima svoj kriterij ili da se oni bitno razlikuju od podru─Źja do podru─Źja – obja┼ínjava Rismondo.

Dijagnoze i kriteriji

I kad se kriteriji dobro provode, smatra, oni su u mnogim slu─Źajevima upitni. Problem je, ka┼że, ┼íto je temelj za dodjeljivanje invaliditeta, odnosno odobrenje invalidske mirovine dovoljna dijagnoza, a ne stanje i okolnosti vezane za konkretnu osoba.

Primjerice, dijagnosticirana maligna bolest razlog je za odlazak u invalidsku mirovinu. Prema zakonima biv┼íe dr┼żave razlog za invalidsku bile su posljedice maligne bolesti, a ne bolest kao takva. Jer sre─çom mnogi se bolesnici oporave i mogu nastaviti raditi. Jednako je i s nekim drugim dijagnozama, poput bolesti krvo┼żilnog sistema. Ako neka osoba do┼żivi infarkt, ne mora zna─Źiti da treba invalidsku mirovimnu. Treba provesti detaljniju analizu i vidjeti u kojem je stanju osoba, zatim koji posao radi, koje obrazovanje i kvalifikacije ima. Nije, naime, isto nositi se s posljedicama ako ste ─Źinovnik u uredu ili gra─Ĺevinski radnik – ka┼że Rismondo.

Indikativno je da je ve─çina invalidskih mirovina dodjeljena na temelju mentalnih bolesti. One jesu problem i ─Źesto su realan osnov za invalidsku pezniju (kod malignih bolesti nerijetko je te┼íka depresija u odre─Ĺivanju invalidnosti bitniji razlog od osnovne bolesti), no ─Źinjenica je i da ih je najte┼że dokazati ili kontrolirati.

Revizija s oprezom

Nepravde i nepravilnosti u mirovinskom sustavu, sla┼że se, ogromne su, no ne gaji pretjerane nade da ─çe ispraviti.

Ispraviti se mo┼że samo revizijom. Ali i u tome treba biti vrlo oprezan. Ustanovimo li da odre─Ĺen broj osoba nije zaslu┼żio invalidnost, ┼íto ─çemo s njima? Na ─Źiji ─çe teret oni pasti? – pita se.

Osim penzionera u invaldiskoj mirovini, prili─Źan broj registriranih u Registru osoba s invaliditetom, koji se vodi pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, osobe su s o┼íte─çenjima organizma, koja se ne mogu podvesti pod klasi─Źan invaliditet, ali za sobom povla─Źe cijelu lepezu nov─Źanih i nenov─Źanih prava. Radi se o oko 80.000 osoba koji uz mirovinu ili kao samostalno pravo dobivaju nov─Źanu naknadu u visini od prosje─Źnih 120 do 220 kuna te jo┼í ve─çem broju njih koji u┼żivaju u lepezi nenov─Źanih povlastica, poput besplatnog ZET-ovog pokaza, naljepnice za besplatno parkiranje na mjestima za invalide, smanjenu telefonsku pretplatu, posebnu tarifu pla─çanja HTV-ove pristojbe, besplatnu ili jeftiniju cestarinu, jeftinije kazali┼íne i kino karte te karte za sportske priredbe, pravo prednosti u svim dr┼żavnim institucijama u koje ulaze bez ─Źekanja…

Zakon je bio izdašan

Zakon je bio jako izda┼ían prema naknadama za tjelesno o┼íte─çenje prije 1998. godine, pa je ogroman broj ljudi tada dobio takvo pravo. Od 1998. naknada se ispla─çuje samo za o┼íte─çenja koja su nastala kao posljedica ozljede na radu – ka┼że Rismonod.

Statistike to potvr─Ĺuju: me─Ĺu primateljima naknade, njih 75.000 ostvarilo je to pravo prije 1998. godine, a njih tek ne┼íto vi┼íe od 4.000 poslije toga. Prije 1998. godine tako je, recimo, svaka ┼żena mla─Ĺa od 40 godina koja je zbog bolesti morala odstraniti maternicu, mogla ostvariti nov─Źanu naknadu i niz beneficija.

O ogromnom podru─Źju manipulacije me─Ĺu osobama s invaliditetom, osobito oko invalidskih mirovina, glasno se po─Źelo govoriti jo┼í prije nekoliko godina, kad je ustanovljeno da je od 2001. godine, kad je popis stanovni┼ítva pokazao da u Hrvatskoj ima 410.000 osoba s invaliditetom kako pokazuje registar, do 2009. godine njihov broj narastao za gotovo 100.000 ljudi, to zna─Źi u Hrvatskoj postoji preko 500.000 OSOBA SA INVALIDITETOM !!!

Vjerojatno se nije dogodio takav porast, ve─ç je stvar metodologije: u popisu je svatko upitan ima li nekih problema, a u registru su samo one osobe koje temeljem invalidnosti ostvaruju neko pravo. Tu nisu svi invalidi, ve─ç svi koji su ostvarili neko pravo, jer se na temelju takvih rje┼íenja sastavlja registar. Dakle, 522.000 ljudi ostvaruje neko od prava, a koliko doista ima invalida, ima li ih vi┼íe ili manje, mi ne znamo – ka┼że na┼í sugovornik, aktivno uklju─Źen u izradu novog Zakona o inkluzivnom dodatku, koji bi trebao dovesti do pravi─Źnije raspodjele novaca za osobe s invaliditetom.

Naime, jo┼í za biv┼íe vlasti napravljena je analiza stanja, koja je pokazala da se invaliditet u Hrvatskoj odre─Ĺuje na ─Źak osam razli─Źitih mjesta – ovisno o pravu koje ┼żeli ostvariti, osoba se vje┼ía─Źi u mirovinskom, u socijalnom, u obrazovnom, u braniteljskom i drugim resorima, a za svako pravo koje ┼żeli mora se vje┼íta─Źiti ponovno, da su kriteriji krajnje neujedna─Źeni te da se invaliditet odre─Ĺuje ÔÇťna postotakÔÇŁ o┼íte─çenja, a ne smanjene funkcionalnosti osobe.

Revizija upitna

Da bi se uveo red, najavila je tada┼ínja dr┼żavna tajnica, klju─Źno je da svi invalidi pro─Ĺu reviziju i da se to─Źno utvrdi kome ┼íto treba i pripada. Napravila je i plan revizije, no nai┼íla je na nepremostiv otpor branitelja te je cijeli plan pao u vodu.

Sada┼ínja ministrica pametnije je iz najave revizije izostavila branitelje, me─Ĺutim, kako sada stvari stoje, cijela je revizija ipak upitna: tro┼íkovi revizije ogromni su.

Intencija zakona jest uvesti ve─çu pravi─Źnost, barem u budu─çnosti, i to na na─Źin da ─çe se osnovati jedinstveno tijelo vje┼íta─Źenja za sva podru─Źja i da se invaliditet odre─Ĺuje sukladno funkcionalnosti. Jer osobe mogu nositi istu dijagnozu, koja nosi i ista prava, a da su potrebe potpuno razli─Źite – obja┼ínjava na┼í sugovornik.

 

Novim zakonom – ─Źije su teze ve─ç objavljene – odredila bi se visina dodatka i pobrojala prava za svaki stupanj funkcionalnosti. Najvjerojatnije ─çe se koristiti skala funckionalnosti Svjetske zdravstvene organizacije, koja mjeri ─Źetiri stupnja funkcionalnosti: 0 je potpuna funkcionalnost, 1 blagi stupanj nefunkcionalnosti, 2 je umjereni, 3 te┼íki, a ─Źetvrti ozna─Źava potpunu nefunkcionalnost.

Na taj bi se na─Źin stvari pravi─Źnije odredile u budu─çnosti. Nepravde koje su po─Źinjene ne─çe se ispravljati.

KOLIKO ─ćE MLADIH LJUDI OTI─ćI IZ HRVATSKE U NAREDNIH 20 GODINA, KAD IM IZ VLADE PORU─îE DA ─ćE POREZ NA NJIHOVE PLA─ćE BITI 50% SAMO DA BI PODMIRILI POVLA┼áTENE UMIROVLJENIKE,BRANITELJE I INVALIDE, I DA TO MORAJU PLA─ćATI NAREDNIH 30 GODINA DOK TAJ SLOJ POVLA┼áTENIKA NE ODE U NEBO. VRLO VJEROJATNO ─ćE MLADI LJUDI POTRA┼ŻITI BOLJI ┼ŻIVOT VANI, U NAREDNIH 30 GODINA. POSTAVLJA SE PITANJE, TKO ─ćE ONDA ZARA─ÉIVATI MIROVINE TIM POVLA┼áTENIM UMIROVLJENICIMA?

I TO JE REALNOST…..

 
ČITAJ VIŠE:

Evo jo┼í malo pa ─çe kriza, samo ┼íto nije: HRVATSKA = GR─îKA, KAOS TEK SLIJEDI ! ÔÇô 8.dio
Kod nas kao da nema krize: HRVATSKA = GR─îKA, KAOS TEK SLIJEDI ! ÔÇô 7.dio
MMF ulazi u HR: HRVATSKA = GR─îKA, KAOS TEK SLIJEDI ! ÔÇô 6.dio
HRVATSKA = GR─îKA, KAOS TEK SLIJEDI ! ÔÇô 5.dio
HRVATSKA = GR─îKA, KAOS TEK SLIJEDI ! ÔÇô 4.dio
HRVATSKA = GR─îKA, KAOS TEK SLIJEDI ! ÔÇô 3.dio
HRVATSKA = GR─îKA, KAOS TEK SLIJEDI ! ÔÇô 2.dio
HRVATSKA = GR─îKA, KAOS TEK SLIJEDI !
 
 
izvor: jutarnji.hr/uredio: nsp
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=15059"] PRETHODNI ─îLANAK [/button_icon]
[facebook]

Filed under: Featured, GLOBALNA KRIZA, VIJESTI Hrvatska · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,