NJEMAČKA NAM NAMEĆE KRIVU POLITIKU! ŠTEDNJA NIJE DOBAR PUT: George Soros ekskluzivno za Jutarnji

Kriza stvara dinamiku u kojoj se ljude, koji trenutačne politike u vlastitim državama smatraju neodrživima, gura u smjeru antieuropskog sentimenta. To je ono što će presuditi Europskoj Uniji. To je opasnost koja vreba izbore za EU parlament 2014. jer postoji mogućnost pobjede antieuropskih zastupnika Razgovarali Mladen Pleše i Igor Alborghetti

George Soros, bogataš, investitor, filantrop, aktivist, sjedio je na niskom tamburinu u predsjedničkom apratmanu osrednjeg zagrebačkog hotela. Da ne bude zabune, spavao je u najboljem, onom preko puta zagrebačkog kolodvora, a u ovom je samo gostovao kao zvijezda svoje dugogodišnje inicijative o reintegraciji europskih Roma. Rođen 1930. u Mađarskoj kao Schwartz György, preživio je nacističku okupaciju, holokaust, Franju Tuđmana (koji ga je smijestio u onu poznatu rečenicu o “žutim, plavim, zelenim vragovima…”)

Vi ste, na neki način, svjedok hrvatske političke i društvene povijesti. Koliko se Hrvatska promijenila u zadnjih 20 godina?

- Puno. Najviše zbog utjecaja Europske Unije u procesu pristupanja. Nakon ulaska to više neće biti tako. Hrvatska mora poboljašti svoje gospodarstvo, a to nije laka zadaća dok cijela Europa pati zbog ekonomskog pada.

Vaša fundacija ‘Otvoreno društvo’ dugo je bila nazočna u Hrvatskoj. Prije nekoliko godina ste otišli, zatvorili ured u Zagrebu, a sada se vraćate. Zašto?

- Točno. Dosta smo toga učinili i pomogli Hrvatskoj u procesu približavanja Europskoj Uniji. Sada vidimo da je EU u krizi i zato smo stvorili Inicijativu Otvorenog društva za Europu. Cilj nam je ponovo uspostaviti duh zajedništva koji je bio u središtu izvornog europskog projekta. To znači europsko rješenje za europski problem. Potrebno je da sve države na tome rade zajedno.

U Hrvatskoj više nećemo davati novac nego ćemo podržavati ovo društvo, koje je postalo dijelom EU, kako bi se lakše savladali problemi u novoj sredini. Potrebna je promjena stajališta u hrvatskom društvu. Vidite, pridruživanje Uniji je, zapravo, pasivan proces. Prihvatite equis i ispunite različite druge uvjete. Sada morate biti aktivni u mijenjanju načina na koji EU funkcionira. Sudjelujte u stvaranju istinskog političkog saveza, a ne birokratskog ili monetarnog interesnog bratstva. Izbori za Parlament EU bit će važan ispit. Kao što sam rekao, ako ga ‘zauzmu’ antieuropski zastupnici, započet će odbrojavanje kraja Unije. Nadalje, izbori za Parlament EU odredit će i budućeg predsjednika Europske komisije. To je vrlo važna funkcija koja mora raditi na rješavanju europskih, a ne nacionalnih problema.

Za tjedan dana Hrvatska postaje dijelom Europske Unije. Što, po vašem mišljenju, uopće možemo očekivati?

- To je ogroman korak naprijed za Hrvatsku. Ali važno je da znate da ova Europska Unija u koju ulazite prolazi kroz egzistencijalnu krizu. A to je ono što me posebno preokupira.

Poznata su vaša razmišljanja o uzrocima ove velike krize. Tvrdite da je problem u euru. Zašto?

- Ova kriza je prouzročena eurom. On je zamišljen kao sredstvo kojim će se doći do krajnjeg cilja, određeni međukorak uvođenja zajedničke valute koja će onda dovesti do potpune političke unije. Ipak, kada je euro uveden, svi su znali da je to nedovršena, nepotpuna valuta. Ipak, postojali su razlozi na osnovi kojih su ljudi vjerovali da će manjkavosti monetarne unije koja nije praćena fiskalnom i političkom unijom postati očite i Europa će tada biti spremna za dodatni, sljedeći korak te stvoriti, prvo, fiskalnu i naposljetku političku uniju. To je sistem kako je stvarana Europska Unija. Napraviš mali korak, postaviš limitirani cilj u okviru točnog rasporeda pa onda mobliziraš političku volju. I već znaš da će svi ti koraci biti nedovoljni i da će ti trebati još.

Ne spominjete financijsku krizu koje je krenula iz SAD-a, prelila se u Europu i koja je, nota bene, sustavno uništila financije država EU…

- Sada dolazi na red kriza iz Sjedinjenih Država koja je još jasnije naglasila nedostatke eura. Dakle, stigla je kriza, a istodobno nije bilo te stvarne političke volje unutar Unije. A ona je trebala osigurati poduzimanje tog nužnog sljedećeg koraka. Baš zbog toga Europska Unija se sada bori s financijskom krizom u ograničenjima sporazuma koji je kao takvu nisu predvidjeli. Suštinski su manjkavi i loši za djelovanje u okolnostima u kojima je sada EU. Mislim da je to ograničenje pretvorilo europsku financijsku krizu u političku krizu EU.

Tko onda može spasiti Europu? Njemačka? Vi ste snažan kritičar njemačke kancelarke Merkel i njezine politike u ovoj krizi…

- Europsku Uniju nitko ne treba spašavati jer se ona pretvorila u nešto sasvim drugačije od onoga kakvom je bila zamišljena na početku. Ako ne bude ozbiljnih promjena smjera financijske i gospodarske politike, doći će do političkog raspada Europske Unije.

Nije li to ono što se već dogodilo kada europski lideri spominju tzv. dva kruga Europske Unije: prvi s bogatim i snažnim državama te onaj drugi sa siromašnim zemljama na njezinim rubovima?

- Ne. To je nevažno. Eurozona je danas podijeljena samo na vjerovnike i dužnike. One koji daju kredite i one koji ih uzimaju i otplaćuju. U financijskoj krizi kreditori vladaju i diktiraju politiku. Umjesto Unije, koja se temelji na slobodnoj volji jednakih članova, dobili ste dvije klase, jaču i slabiju.

Nove članice su slabe…

- Zapravo, nove države članice su značajna snaga EU. Pogotovo Poljska koja je snažan gospodarski i politički entitet. Držim da kriza u Europi zahtijeva i rješenje iz Europe. Stvara dinamiku u kojoj se ljude, koji trenutačne politike u vlastitim državama smatraju neodrživima, gura u smjeru antieuropskog sentimenta. To je ono što će presuditi Europskoj Uniji. To je opasnost koja vreba izbore za Parlament EU 2014. jer postoji mogućnost pobjede antieuropskih zastupnika. To će, naravno, spriječiti rasplet krize u duhu europskog zajedništva i jednakosti. Dakle, oni koji vjeruju u izvorni koncept Europske Unije trebaju se okrenuti rješenju koje će biti u skladu s duhom EU, ali svakako suprotstavljeno trenutačno dominantnim politikama.

Kako biste to kratko definirali?

- Proeuropske politike i one protiv establišmenta.

U Europi se vode beskonačne rasprave o ispravnosti politike štednje ili potrebe za poticanjem potrošnje. Kako vi gledate na to?

- To je problem. Štednja je kriva politika. Ne možete se izvući iz duboke rupe duga smanjenjem proračuna. Postoji samo jedan put za izlaz iz dužničke krize: gospodarski rast. Svaki ušteđeni euro u državnom proračunu, zapravo, smanjuje BDP puno više nego taj državni dug. To je kontraproduktivno, ali nitko ne želi priznati jer je u suprotnosti s uvjerenjima njemačke javnosti. Ukratko, Njemačka odlučuje. Ali Njemačka mora shvatiti da nameće krivu politiku.
 
 
izvor: jutarnji.hr/uredio: nsp
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=14385"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]