Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » ZDRAVLJE I MEDICINA » Antidepresivi ÔÇô o─Źajno rje┼íenje za najbezosje─çajniji narod u regiji

Antidepresivi ÔÇô o─Źajno rje┼íenje za najbezosje─çajniji narod u regiji

prozac antidepresiv lijekoviÔÇ×Ako postoji pakao na zemlji, na─çi ─çete ga u srcu melankoli─Źnog ─ŹovjekaÔÇť, re─Źenica je starog engleskog u─Źenjaka koju psihijatri vole citirati.

Njome zapo─Źinje tekst o depresiji jednog od na┼íih vode─çih stru─Źnjaka, te se nastavlja konstataciju da je depresija ─Źetvrti po redu globalni zdravstveni problem. Rije─Ź je o stvarnoj bolesti koja se mora lije─Źiti jer se u protivnom pogor┼íava i ima zna─Źajnu smrtnost. Depresija ─Źesto ostaje neprepoznata, a naj─Źe┼í─çe zablude su da ─çe brzo pro─çi i da se depresivan ─Źovjek mo┼że sam izlije─Źiti. Osnovu terapije predstavljaju lijekovi ÔÇô antidepresivi.

Autorica ─Źlanka upozorava da njihovo djelovanje nastupa s latencijom od vi┼íe tjedana i da je jedan od ─Źestih uzroka terapijskog neuspjeha nedovoljna doza ili prerano prekidanje. U lije─Źenju mo┼że pomo─çi biljni preparat, a svoje mjesto ima i psihoterapija. Bitna je podr┼íka okoline, pri ─Źemu je najva┼żnije pomo─çi depresivnoj osobi da dobije lije─Źni─Źku pomo─ç, pratiti uzima li redovito propisanu terapiju, ohrabrivati je da je ne prekida, te da zatra┼żi njezinu korekciju ako nema pobolj┼íanja; treba uvjeriti bolesnika da ─çe se uz adekvatno lije─Źenje s vremenom po─Źeti osje─çati znatno bolje.

Tekstovi poput ovog ─Źesti su u ─Źasopisima i rubrikama koji se bave zdravljem, a na sli─Źan na─Źin o depresiji se govori u radijskim i TV emisijama. Dio je to promi┼íljene kampanje osvje┼ítavanja javnosti, odnosno promicanja bolesti, koju su za potrebe farmaceutske industrije osmislile i na globalnoj razini provode PR (public relations) agencije. Kampanja je usmjerena i lije─Źnicima. Osim promid┼żbe same bolesti, odnosno isticanja da se radi o vrlo ─Źestom, opasnom i nedovoljno prepoznatom poreme─çaju, cilj joj je bio izbrisati razliku izme─Ĺu onoga ┼íto se ranije nazivalo endogenom, te┼íkom depresijom, i onoga ┼íto smo ozna─Źavali kao depresivni ili anksiozno-depresivni sindrom, pod kojim se podrazumijevao reaktivni, prolazni poreme─çaj izazvan doga─Ĺajima iz okoline. U tuma─Źenju patofiziologije bolesti, afirmiran je i u sredi┼íte pozornosti stavljen neurotransmiter serotonin, odnosno njegov manjak.

Navedene aktivnosti imale su za posljedicu da je u razdoblju od tek desetak godina, klini─Źki problem razmjerno ograni─Źenog zna─Źaja prerastao u globalnu epidemiju, a u nekim sredinama poput SAD-a od njega je stvorena neka vrsta pomodne, ─Źak i presti┼żne bolesti. Iza spomenute kampanje stajali su proizvo─Ĺa─Źi novostvorene klase antidepresiva ÔÇô selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina (SSRI). U SAD-u, gdje je 1987. registriran prvi pripravak iz te skupine ÔÇô fluoksetin, u kratkom su se razdoblju ovi lijekovi popeli na vrh ljestvice najpropisivanijih.

Uzimanje antidepresiva postalo je ne samo dru┼ítveno prihvatljivo, ve─ç, u dana┼ínjem svijetu punom stresa i frustracije, gotovo neophodno, na neki na─Źin i popularno. Zbog velike potro┼ínje fluoksetina Amerikanci su dobili epitet Prozac-nacije. Isti se trend pro┼íirio diljem razvijenog svijeta. Antidepresivi, nekad davani samo za jedno stanje ÔÇô te┼íku depresiju, danas imaju i do dvanaest indikacija (paroksetin), koje izme─Ĺu ostalog uklju─Źuju obuzeto prisilni poreme─çaj, pani─Źni poreme─çaj, socijalnu fobiju, depresivno-anksiozni poreme─çaj, PTSP, bulimiju i premenstruacijski disfori─Źni poreme─çaj. Pri tom su SSRI prakti─Źki istisnuli stariju, jednako djelotvornu, ali znatno jeftiniju skupinu tricikli─Źkih antidepresiva.

Pa kakva je djelotvornost antidepresiva SSRI klase koje prema preporukama klini─Źkih smjernica i stru─Źnih autoriteta ┼íiroko propisujemo, kako za ubla┼żavanje simptoma depresije, tako za prevenciju relapsa bolesti, a premda to nije slu┼żbena indikacija, stvorena je i predod┼żba da mogu za┼ítititi od samoubojstva.

prozac depresijaAko krenemo od ÔÇ×─ŹvrstihÔÇť klini─Źkih ishoda, a takav je svakako suicid, niti za SSRI, niti za tricikli─Źke antidepresive nema dokaza da smanjuju stopu samoubojstva. Analiza ameri─Źkog psihijatra Arifa Khana i suradnika iz 2003. godine, koja je uklju─Źila klini─Źke pokuse s vi┼íe od 48 000 bolesnika s depresivnim poreme─çajem iz baze podataka FDA, a ona se smatra pouzdanijom od drugih jer sadr┼żi i neobjavljena istra┼żivanja, nije pokazala razliku u stopi suicida izme─Ĺu skupine na SSRI, skupine na drugim antidepresivima i skupine na placebu. Do istog zaklju─Źka do┼íla su i europska istra┼żivanja. Tako─Ĺer nema znanstvene osnove za stavove nekih psihijatara koji pad stope samoubojstava u nekim zapadnim zemljama povezuju s rastu─çom uporabom antidepresiva.

Kad je rije─Ź o ubla┼żavanju simptoma depresije, u─Źinkovitost lijekova evaluira se uz pomo─ç standardiziranih upitnika, odnosno ljestvica procjene depresije. Brojna istra┼żivanja na tu temu objedinili su sustavni pregledi efikasnosti najpopularnijih antidepresiva koje je 2002. i 2008. objavio Irving Kirsch sa suradnicima. I tu su analizirani klini─Źki pokusi prilo┼żeni zahtjevima za registraciju regulacijskoj agenciji FDA, a u potonjoj studiji primijenjeni su kriteriji poznatog britanskog instituta za kvalitetu u klini─Źkoj medicini NICE. U prvoj meta-analizi, koja je uklju─Źila bolesnike s te┼żom slikom depresije, SSRI su bili oko 20% bolji od placeba, ┼íto je po mi┼íljenju istra┼żiva─Źa i stru─Źnjaka FDA progla┼íeno razlikom od upitnog klini─Źkog zna─Źaja. Druga analiza pokazala je da su antidepresivi nedjelotvorni, odnosno bezvrijedni u svim slu─Źajevima depresije osim onih najte┼żih. ÔÇ×Uzev┼íi u obzir ove podatke, ─Źini se da je malo dokaza koji podupiru propisivanje antidepresiva bilo kome, osim najte┼że depresivnim bolesnicimaÔÇť, stoji u izvje┼ítaju te studije.

Najnoviju i najsveobuhvatniju analizu u─Źinkovitosti antidepresiva na─çi ─çemo u ove godine objavljenom prikazu Edmunda Pigotta i suradnika, koji je uz ranije sustavne preglede uklju─Źio i do sada najve─çu studiju s antidepresivima STAR*D. Nalaz je, u smislu marginalnog efekta lijekova bio toliko porazan, da su si autori ─Źlanka dozvolili ironiju (ÔÇ×bilo bi dobro ponovo razmotriti termin ÔÇťdepresija rezistentna na terapijuÔÇŁ kad je rije─Ź o bolesnicima koji ne reagiraju na lije─Źenje. Ne bi li bilo bolje usmjeriti pa┼żnju na to ┼íto ne valja s na┼íim lije─Źenjem?ÔÇť). U zaklju─Źku su zatra┼żili reviziju aktualnih preporuka i standarda za lije─Źenje depresije.

Istra┼żuju─çi dugoro─Źne u─Źinke antidepresiva, koji se mjere u─Źestalo┼í─çu relapsa ili kvalitetom kontinuiranog odgovora na terapiju, znanstvenici su do┼íli do sli─Źnih rezultata kao za kratkoro─Źne, isklju─Źuju─çi time mogu─çnost da su efekti antidepresiva ve─çi tijekom duljeg uzimanja. Istra┼żiva─Źi studije STAR*D ukazuju da bi dugotrajno uzimanje antidepresiva moglo ─Źak pogor┼íati tijek depresije, a upozoravaju i na nuspojave poput dijabetesa.

Depresija se smatra ─Źimbenikom rizika za nastanak i prognozu koronarne bolesti. Me─Ĺutim, u pokusima i opservacijskim istra┼żivanjima antidepresivi nisu smanjili koronarni morbiditet i mortalitet. Prema tome, sugestiju da bi ih u koronarnih bolesnika trebalo primjenjivati, a nju ─çemo na─çi i u Europskim smjernicama za prevenciju kardiovaskularnih bolesti, trebalo bi zanemariti.

Iako u literaturi ima meta-analiza, preglednih ─Źlanaka i smjernica koje nalaze da su SSRI u─Źinkoviti i korisni lijekovi, te┼żina dokaza i uvjerljivost na drugoj je strani. O tome svjedo─Źi ─Źinjenica da spomenuti ugledni institut NICE u bla┼żim depresijama ne preporu─Źuje primjenu antidepresiva, da autori sustavnog pregleda iz najcjenjenije baze podataka Cochrane Collaboration smatraju da su efekti antidepresiva precijenjeni, a uvodni─Źari British Medical Journal-a uzimaju u obzir mogu─çnost da SSRI ne djeluju mnogo bolje od placeba. U svakom slu─Źaju, ako i imaju u─Źinka, on je, kako pokazuju istra┼żivanja, ekvivalentan onome puno jeftinijih tricikli─Źkih antidepresiva, a usporedive su i nuspojave, barem kad je rije─Ź o novoj generaciji ovih preparata, jo┼í uvijek zna─Źajno jeftinijoj od SSRI.

Ono ┼íto su, povrh neu─Źinkovitosti, primijetili svi objektivni evaluatori antidepresiva, velike su metodolo┼íke slabosti istra┼żivanja s ovim lijekovima. To njihovu ionako skromnu djelotvornost dodatno dovodi u pitanje. Ameri─Źki psihijatar Peter Breggin, autor knjige ÔÇ×Talking back to ProzacÔÇť iz 1994. godine, te irski psihijatar i psihofarmakolog David Healy ─Źija je knjiga ÔÇ×Let them eat ProzacÔÇť objavljena 2004. godine, otkrivaju ─Źitav niz nevjerojatnih manipulacija u klini─Źkim pokusima s fluoksetinom. Iz istra┼żivanja su, primjerice, isklju─Źivani suicidalni i hospitalizirani bolesnici, te oni starije dobi i djeca.

Suicid uop─çe nije postavljan kao pitanje, odnosno ishod studija, kao niti izlje─Źenje bolesti, kako se ne bi, tvrdi Breggin, otkrilo da lijekovi u tom smislu ne djeluju. U testiranju su primjenjivani postupci koji su pove─çavali u─Źinak preparata, primjerice tzv. wash-out, a blinding je ─Źesto bio neadekvatan. Pokusi su trajali tek nekoliko tjedana, a istra┼żivanje je prekinulo nedopustivo mnogo ispitanika, pa je, u suprotnosti s tvrdnjom proizvo─Ĺa─Źa da je u istra┼żivanjima sudjelovalo 11 000 ispitanika, fluoksetin primjereno testiran na njih svega 286 (!). Dokazana je i sna┼żna publikacijska pristranost; velik broj studija s negativnim nalazom nije objavljen. ─îinjenica da je fluoksetin uop─çe odobren za tr┼żi┼íte te┼íko je shvatljiva jer velika ve─çina pokusa koji su prezentirani regulacijskoj agenciji (FDA) nije uspjela demonstrirati njegovu prednost nad placebom.


lijekovi antidepresivObja┼ínjenje za┼íto se, i na koji na─Źin to ipak dogodilo, na─çi ─çemo u knjizi Johna Virapena ÔÇ×Nuspojava: smrtÔÇť, nedavno objavljenoj i u nas. Autor knjige desetlje─çima je radio za farmaceutsku industriju, a u kompaniji Eli Lilly, proizvo─Ĺa─Źu fluoksetina, bio je glavni direktor za ┼ávedsku. Sam sebe nazivaju─çi ÔÇ×stru─Źnjakom za psihotropne lijekove i podmi─çivanjeÔÇť, me─Ĺu gomilom prljavog rublja iznosi i pri─Źu o tome kako je, u ozra─Źju apsolutne nesklonosti registraciji fluoksetina u ┼ávedskoj, podmitio tamo┼ínjeg klju─Źnog psihijatra.

Fluoksetin je, ponegdje uz otpore (njema─Źka regulacijska agencija) ipak ubrzo odobren ┼íirom svijeta. Za njim su slijedili drugi pripravci SSRI klase, na temelju sli─Źnih istra┼żivanja i ÔÇ×dokazaÔÇť o efikasnosti (tvrtka GlaxoSmithKline kasnije je ka┼żnjena zbog skrivanja pokusa s negativnim nalazima za paroksetin).

Uzev┼íi u obzir upitne pokazatelje u─Źinkovitosti antidepresiva, name─çe se pitanje za┼íto se ti pripravci toliko propisuju. Jedan od odgovora, odnosno razloga je u tome da se naprosto koristi njihov placebo efekt. Nekoliko pojava govori tome u prilog. Kad se u studijama primijeni placebo s nuspojavama, razlika izme─Ĺu antidepresiva i placeba nestaje. S pove─çanjem doze lijeka ne dobiva se ve─çi u─Źinak, ┼íto govori protiv kemijskog, a u prilog psiholo┼íkom efektu. U skladu s placebo u─Źinkom bilo bi i zapa┼żanje da stopa op─çenitog terapijskog odgovora na SSRI u populaciji tijekom godina raste. Obzirom da se sastav lijekova nije bitno promijenio, mogu─çe je da se to dogodilo zbog ┼íirenja informacija o ─Źudesnom u─Źinku novih antidepresiva.

Ako se djelovanje antidepresiva doista ve─çinom mo┼że svesti na placebo, treba ipak priznati da je i taj u─Źinak vrijedan, da antidepresivi time ne gube svoja ljekovita obilje┼żja i da ih treba primjenjivati. Problem je, me─Ĺutim, u tome da postoji mnogo jeftiniji placebo. To je gospina trava, ali i druge jeftine supstancije koje se mogu pripremiti na na─Źin da im je cijena zna─Źajno ni┼ża od SSRI.

Ipak, nije sve u vezi s antidepresivima placebo. Te┼że depresivni bolesnici od ovih pripravaka, ─Źini se, imaju i objektivnu korist. A postoje i bolesnici koji su od njih do┼żivjeli objektivnu ┼ítetu.

Jo┼í od po─Źetka devedesetih godina javljaju se istra┼żivanja, kao i anegdotalni podaci koji antidepresive povezuju s ozbiljnim nuspojavama. Breggin i Healy u svojim su knjigama i na drugim mjestima, u prvom redu na sudu, uvjerljivo izlo┼żili ta istra┼żivanja, kao i u┼żasne pri─Źe ┼żrtava onoga ┼íto se jo┼í uvijek prikazuje kao ─Źudotvorno efikasno lije─Źenje. Fluoksetin, a to je pokazano i za paroksetin, u rijetkim slu─Źajevima mo┼że stvoriti izraziti nemir, agresivnost ili autoagresivnost. U slu─Źaju kad je primjena masovna, rijetko postaje zna─Źajno; u SAD-u se ┼żrtve samoubojstava i ubojstava koja se povezuju s antidepresivima broje u tisu─çama.

─îinjenica da u relevantnim znanstvenim studijama nema porasta suicida, kao i ─Źinjenica da jo┼í nijedna ┼żrtva nije dobila sudski proces protiv proizvo─Ĺa─Źa, ne umanjuje uvjerljivost pri─Źe o nali─Źju antidepresiva. Istra┼żivanja su gotovo u cijelosti financirana od proizvo─Ĺa─Źa antidepresiva i kao takva izvedena i interpretirana pristrano ÔÇô ispitanici koji su reagirali agitacijom isklju─Źeni su kao non-responderi, ve─çina ispitanika uz fluoksetin je uzimala i sedativ, ÔÇ×statisti─Źki izvje┼ítaji se dotjeruju dok se smrti uzrokovane nuspojavama u njima vi┼íe ne mogu na─çiÔÇť (John Virapen).

Osim toga, klini─Źki je pokus slabo osjetljiv za otkrivanje nuspojava; on bilje┼żi samo grubu ┼ítetu, dok mu rijetke stvari lako promaknu. ┼áto se pak ti─Źe sudskih postupaka, kompanije ih svim sredstvima nastoje sprije─Źiti jer su okrivljuju─çe presude za njih pogubne. Stoga tu┼żiteljima nude golem novac u izvansudskoj nagodbi, a ovi to, svjesni da su ┼íanse da dobiju postupak minimalne (tvrtke korumpiraju pravosu─Ĺe), gotovo bez iznimke prihva─çaju. O nuspojavama antidepresiva ne zna se i stoga ┼íto psihijatri o tome ┼íute, ili jo┼í gore, kad se uznemiruju─çe informacije pojave, umanjuju i zata┼íkavaju problem. U dva navrata, 2005. i 2008. na┼íi su psihijatri po┼żurili u svim medijima osporiti i demantirati istra┼żivanja koja su povezala antidepresive i samoubojstva. ÔÇ×Nastavite uzimati antidepresive, ne prekidajte terapijuÔÇť, poru─Źivali su s malih ekrana.

Kolikogod pristrana i insuficijentna da doka┼żu pove─çanje samoubojstava, znanstvena su istra┼żivanja ipak demonstrirala porast sucidalnih misli i pona┼íanja, poglavito u djece i mladih do 25 godina na antidepresivima ÔÇô fluoksetinu, sertalinu, paroksetinu, citalopramu i drugima, a i u odraslih u slu─Źaju paroksetina. Na temelju toga FDA je 2004. izdala upozorenje, kasnije dopunjavano, u kojem potvr─Ĺuje spomenutu vezu, te od proizvo─Ĺa─Źa tra┼żi uklju─Źivanje te informacije u uputu o lijeku, a od propisiva─Źa i bolesnika oprez.

John Virapen svjedo─Źi da su odgovorni ljudi u kompaniji Eli Lilly jo┼í od 1978. znali za vezu fluoksetina i samoubojstva i da do dan-danas rade na zata┼íkavanju tog problema. To nije ni┼íta novo; mnogo se puta pokazalo da su farmaceutske tvrtke spremne ┼ítetiti bolesnicima radi vlastita profita. Ne ─Źude onda niti drugi njihovi neeti─Źni postupci i projekti ÔÇô la┼żno prikazivanje patofiziologije bolesti, primjerice. Znanost financirana od proizvo─Ĺa─Źa antidepresiva svela je tuma─Źenje depresije na manjak serotonina u mozgu (i onda ponudila SSRI za korekciju tog nedostatka). No valja znati da je serotonin tek jedan od stotina neurotransmitera i neuromodulatora koji su kompleksno me─Ĺusobno povezani.

Fokusiranje samo na serotonin zna─Źi grubu simplifikaciju fiziologije negativnog raspolo┼żenja. Niti u jednom mentalnom poreme─çaju nije utvr─Ĺen manjak serotonina, eksperimenti s njegovom deplecijom nisu rezultirali depresivnim raspolo┼żenjem, a oni koji su proizveli njegov porast nisu smanjili depresiju. Protiv serotoninske teorije i hipoteze da SSRI ispravljaju kemijsku neravnote┼żu u mozgu govori i ─Źinjenica da antidepresivi koji djeluju preko razli─Źitih mehanizama imaju jednak u─Źinak, da se dobiva isti intenzitet odgovora u razli─Źitih pacijenata i da efekt SSRI ne ovisi o dozi. Ipak, serotoninska teorija i dalje se tuma─Źi lije─Źnicima i studentima. A tu su i nove obe─çavaju─çe hipoteze i spoznaje poput one koja ru┼íi stoljetni mit o tome da se ┼żiv─Źane stanice ne mogu obnavljati. ─îini se da je regeneracija neurona ipak mogu─ça ÔÇô uz pomo─ç antidepresiva.

Kriti─Źari suvremene medicine depresiju danas uzimaju kao primjer fenomena medikalizacije. S jedne strane, podru─Źje te bolesti silno se pro┼íirilo na na─Źin da je obuhvatilo stanja ranije ozna─Źavana anksiozno┼í─çu i neurozom, te uklju─Źilo svakida┼ínje, prolazne i bla┼że psihoemocionalne smetnje. Na taj je na─Źin uzurpirano podru─Źje zdravlja i izbrisana jasna granica izme─Ĺu normalnog i patolo┼íkog. S druge strane, problemi koji su nerijetko osobni, me─Ĺuljudski i dru┼ítveni, pretvoreni su u patofiziolo┼íke. Nezadovoljstvo i jad prevedeni su u klini─Źke entitete i u─Źinjeni podlo┼żnima primjeni kratkoro─Źnih tehni─Źkih rje┼íenja poput savjetovanja i uzimanja tableta. U njihovoj pozadini, barem u bla┼żim oblicima, naj─Źe┼í─çe su ipak te┼íke okolnosti ┼żivota.

Progla┼íavanje depresije jednim od vode─çih zdravstvenih problema, kao ┼íto je to u─Źinila SZO, ima smisla samo ako iza toga slijede akcije usmjerene smanjenju siroma┼ítva i dru┼ítvenih razlika, te unaprje─Ĺenju ljudskih prava. U protivnom, radi se o ozbiljnom iskrivljenju koje odvla─Źi pozornost od stvarnih uzroka ljudske nesre─çe i o─Źaja, ne rje┼íava problem i odgovara tek vlastodr┼ícima i stru─Źnom establi┼ímentu. A lije─Źnike onemogu─çava ili ograni─Źava da, okrenuv┼íi se prema politi─Źarima, zatra┼że promjene koje istinski i stvarno vode dobrobiti njihovih bolesnika.

Porazni rezultati: Hrvati, najbezosje─çajniji narod u regiji

Prema istra┼żivanju instituta Gallup, ─Źini se da su Hrvati najmanje emotivan narod u regiji.

Na listi od151 zemlje zauzeli smo visoko 30. mjesto, a iza nas su se našli Makedonci (35.), Srbi (41:), Bosanci i Hercegovci (44.) Crnogorci (55.) i Albanci (65.), a Slovenci su tek 86, businessweek.com

Neka od pitanja iz istra┼żivanja kojima se do┼ílo do rezultata su: Jeste li se dobro odmorili? Jesu li se prema vama odnosili s po┼ítovanjem? Jeste li se smijali? Jeste li osjetili: u┼żitak, bol, brigu, tugu ili bijes?

Vrh je pripao Singapurcima, a najemotivniji su Filipinci, Salvadorci, Omanci i Kolumbijci.
 

 
 
(skajvok3r.blogspot.com,index.hr/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=11560"] PRETHODNI ─îLANAK [/button_icon]
[facebook]

Filed under: ZDRAVLJE I MEDICINA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,