Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » NOVAC, Novi Svjetski Poredak, VIJESTI IZ SVIJETA » 23 Stvari Koje Vam Nisu Rekli o Kapitalizmu

23 Stvari Koje Vam Nisu Rekli o Kapitalizmu

neoliberalni kapitalizamDanas pre┼żivljavamo vrlo te┼íko vrijeme. Ono vjerovatno ne izgleda tako te┼íko iz perspektive studenta jedne vrlo povla┼ítene institucije kao ┼íto je LSE ili profesora povla┼ítene institucije poput Cambridge-a, ali svijet prolazi kroz veliku traumu. Pro┼ílo je vi┼íe od pet godina od ─Źuvene propasti korporacije Lehman Brothers, koja je gurnula svjetsku ekonomiju u najve─çu krizu od Velike depresije iz 1929.

U─Źinak u mnogim zemljama, naro─Źito razvijenim zemljama poput Britanije, nije se vratio na pretkrizni nivo, ─Źak ni poslije ─Źetiri godine. To je veoma ─Źudno, jer u proteklim kriznim periodima, recimo krajem osamdesetih i krajem devedesetih, pogo─Ĺene zemlje uspjevale su povratiti nivo dohodaka za par godina. Pro┼ílo je dva puta vi┼íe vremena i nema mnogo izgleda da ─çe zemlje poput Velike Britanije vratiti dohotke na raniji nivo u narednih godinu-dvije dana, pa tako po─Źinjemo razmi┼íljati o ÔÇ×izgubljenom desetlje─çuÔÇť.

Nezaposlenost uporno ostaje visoka, uprkos tome ┼íto zvani─Źne cifre neizbe┼żno umanjuju razmjere problema. Kad pogledate statisti─Źke podatke o nezaposlenosti, morate znati da se tu ra─Źunaju samo ljudi koji su nedavno aktivno tra┼żili posao. Dakle, ako ste ispali iz tr┼żi┼íta rada, obeshrabreni jer ste aplicirali 200 puta, bili dvaput pozvani na razgovor i niste dobili posao, zvani─Źno ─çete se voditi kao neko tko je svojevoljno nezaposlen, pa vas tako ne ubrajaju u statistiku o nezaposlenosti.

Iako postotak takozvanih ÔÇ×obeshrabrenih nezaposlenihÔÇť obi─Źno raste u krizno vrijeme, ovog puta je zanimljivo da su mnogi zvani─Źno zaposleni, ali rade honorarno. Njima je potrebno i oni ┼żele stalno radno mjesto. Ako ura─Źunate i te ljude, stopa nezaposlenosti, recimo u SAD, bila bi 16-17% posto, umjesto 8-9% posto koliko navodi zvani─Źna statistika. Naravno, ako pogledate dr┼żave poput ┼ápanjolske i Gr─Źke, nezaposlenost se bli┼żi stopi od 25%, sa stopom od blizu 60% kod mlade populacije. Mo┼żete li da povjerujete? Svaka druga mlada osoba, a obi─Źno se podrazumeva da je to netko izme─Ĺu 16 i 24 godine, nema posao.

U mnogim zemljama drasti─Źno je smanjena socijalna potro┼ínja, u ime smanjenja deficita i oporavka privrede. Tako su stvorene izrazito siroma┼ína podru─Źja. U Britaniji se ponovo pojavljuju banke hrane, dakle ljudi gladuju. Ali u nekim zemljama, ─Źitavo dru┼ítvo dovedeno je do ruba propasti ÔÇô Gr─Źka, ┼ápanjolska, sve vi┼íe i Portugal mo┼żda uskoro i Italija.

─îudna stvar sa mojim kolegama ekonomistima jeste to ┼íto preporu─Źuju mjere za guranje ljudi u provaliju, a kad izbiju nemiri, oni se ─Źude. Jer imamo obi─Źaj da zaboravljamo da se iza ovih brojeva kriju pravi ljudi, koji moraju jesti, lije─Źiti se, ┼íkolovati djecu.

Dok se sve ovo de┼íava, malo je tko od bankara koji su izazvali ove probleme ÔÇô to jest ne samo bankara, jer ima raznih vrsta financijatora ÔÇô malo tko od njih je ostao bez posla, i ve─çina njih jo┼í uvek dobija astronomske pla─çe i dodatke.

Situacija je malo bolja u zemljama u razvoju, naro─Źito u Indiji i Kini, gde je rast bio prili─Źno brz. Ali ─Źak i u tim zemljama primje─çuju se znaci usporavanja. Nije ni ─Źudo, kad su se mnoge od ovih zemalja u velikoj mjeri oslanjale na izvoz u bogate dr┼żave. Kina se provukla pove─çavaju─çi dr┼żavnu potro┼ínju na nekoliko godina, ali po┼íto se izvoz smanjuje, sve joj je te┼że da odr┼żi tempo rasta. Ljudi ─Źesto ne znaju da rast u ovim zemljama ide dobro. Kinesko gospodarstvo bilje┼żi rast od 10%, indijska 10%, ali postoje ogromne tenzije ─Źak i u tim zemljama, jer se nejednakost primanja pove─çava, a siroma┼ítvo jo┼í uvek vlada u mnogim podru─Źjima. Vanjski promatra─Źi ne znaju da ima na stotine i tisu─çe industrijskih ┼ítrajkova, demonstracija, nemira ÔÇô razne stvari se de┼íavaju svake godine u Kini. U Indiji se obnavlja maoisti─Źka gerila ÔÇô takozvani naksaliti, koji su bili vrlo jaki sedamdesetih, ali svi su mislili da ih vi┼íe nema. A ovi ljudi kontroliraju mnoga podru─Źja u isto─Źnoj Indiji, barem no─çu.

Dakle, ─Źak i u dr┼żavama sa velikim rastom imate ove socijalne tenzije, i mnogi smatraju da se ne┼íto mora da poduzeti, jer smo izgubili sposobnost da kontroliramo svoju ekonomiju i da je natjeramo da radi za op─çu dobrobit.

Ali kad poku┼íavate govoriti o ovim neophodnim reformama, ve─çina ekonomista ─çe re─çi da zapravo ne postoji alternativa tr┼żi┼ínom kapitalizmu, koji vlada svjetom barem od po─Źetka osamdesetih. Uprkos ─Źinjenici da su mnogi, uklju─Źuju─çi i Robert Wied-a, ukazivali da je rastu─ça nejednakost primanja u bogatim, razvijenim zemljama bila jedan od glavnih razloga za ovu financijsku krizu, uprkos tome ┼íto ÔÇô nasuprot trickle down teoriji ÔÇô rastu─ça nejednakost nije proizvela ve─çi rast, stalno slu┼íamo kako ne bismo smjeli prepla┼íiti ÔÇ×stvaraoce bogatstvaÔÇť.

Ovda┼ínja, britanska konzervativna vlada postavila je sebi kao prioritet brigu o ÔÇ×stvaraocima bogatstvaÔÇť, uprkos tome ┼íto su upravo ove banke poru┼íile na┼í sistem. Govore nam da bi bez londonskog City-a ova zemlja oti┼íla do─Ĺavola, pa onda hajde da uvedemo neke kozmeti─Źke propise i da se trudimo da im ne ograni─Źavamo bonuse. Ka┼żu ÔÇô nije da se to nama svi─Ĺa, ali ┼íta da radimo, tr┼żi┼íni kapitalizam nema alternativu.

Ovu knjigu sam napisao da poka┼żem da postoji nekoliko alternativa tr┼żi┼ínom kapitalizmu, i ona dovodi u pitanje neke od osnovnih pretpostavki, teorija i brojki koje obi─Źno uzimamo zdravo za gotovo kada razmi┼íljamo o na┼íim ekonomskim problemima. U duhu dr Susa, poglavlja sam nazvao ÔÇ×stvariÔÇť, kao Stvar 1 i Stvar 2 iz ÔÇ×Ma─Źka u ┼íe┼íiruÔÇť.

Prva ÔÇ×stvarÔÇť je da ne postoji takva stvar kao ┼íto je slobodno tr┼żi┼íte. Mnogima ─çe ovo zvu─Źati nelogi─Źno. Ljudi ka┼żu ÔÇô mo┼żda ne znam to─Źno ┼íta je slobodno tr┼żi┼íte, ali umijem ga prepoznati kad ga vidim. Mo┼żda ga je, poput slona, te┼íko opisati, ali kad ga vidite znate ┼íta je. Ali moje pitanje glasi ÔÇô da li zaista znamo ┼íta je to? Poku┼íavaju─çi odgovoriti na ovo pitanje, navodim primjer dje─Źje radne snage.

Kada je otpo─Źela industrijska revolucija, krajem 18. stolej─ça u Britaniji, dje─Źja radna snaga je postala veliki problem. Naravno, siroma┼ína djeca su oduvijek radila. Dakle, nisu osamnaestovjekovni ljudi izmislili dje─Źji rad, ali sada je problem bio to ┼íto su djeca radila u vrlo nezdravim i opasnim uvjetima. Naro─Źito zato ┼íto su nove strojeve omogu─çile da se stariji radnici zamjene ovim fizi─Źki slaba┼ínim bi─çima. To je izazvalo veliku zabrinutost. Godine 1819., grupa proreformskih britanskih zastupnika poku┼íala je uvesti propise protiv dje─Źjeg rada. Izneli su predlog u parlamentu i on je bio vrlo rudimentaran po dana┼ínjim merilima. Iznijeli su prijedlog u parlamentu i on je bio vrlo rudimentaran po dana┼ínjim mjerilima. Svodio se na to da vrlo mala djeca ne bi smjela raditi. ┼áto zna─Źi vrlo mala? Daniel Defoe je rekao da djeca trebaju po─Źeti raditi od ─Źetvrte ili pete godine, ali ovo su bili fini ljudi, pa su rekli da ne smije raditi nitko mla─Ĺi od devet godina. Svoj djeci do ┼íesnaest godina, jer su od ┼íesnaeste tretirani kao odrasli, trebalo bi omogu─çiti da rade, ali radno vrijeme bi trebalo biti ograni─Źeno. Na koliko sati dnevno? Dvanaest. U to doba, prosje─Źno radno vrijeme bilo je petnaest sati dnevno, pa se ovi klinci nisu mogli provu─çi sa 6-7.

Ovi propisi trebao se primjenjuju samo u tvornicama pamuka. Rad u tvornici pamuka smatrao se vrlo opasnim, tada┼ínji proces proizvodnje osloba─Ĺao je veliku pra┼íinu, koju su radnici udisali, plu─ça su im stradala i umirali su. Ne znam da li ste gledali ekranizaciju romana “Sjever i jug” na BBC-u, gdje junakinja, djevojka s juga, prvi put u ┼żivotu odlazi u tvornicu pamuka i kada se vrati ka┼że: “Vidjela sam pakao, i bijel je kao snijeg”. Zna─Źi, poku┼íali su regulirati rad u tvornicama pamuka, ─Źak ne ni u rudnicima, samo u tvornicama pamuka – dakle minimum minimuma. Parlament je ─Źak i to odbio.

Na kraju je zakon ipak pro┼íao, ali ostatak parlamenta nije odobrio prora─Źun za provedbu ovih propisa, pa su oni ostali samo mrtvo slovo na papiru. Ali ─Źak je i takva minimalna regulacija spre─Źavana, s obrazlo┼żenjem da podriva same osnove tr┼żi┼íne ekonomije, naime – slobodu ugovaranja. Protivnici su govorili – gledajte, ova djeca ho─çe raditi, a ovi ljudi ho─çe da ih zaposle, u ─Źemu je problem? Nije da su ti ljudi kidnapirali djecu i dr┼żali ih kao robove. U pitanju je slobodan ugovor, zasnovan na me─Ĺusobnom pristanku. Ako ga zabranite, uzdrmat same temelje tr┼żi┼ínog dru┼ítva.

Danas bi rijetko tko u Britaniji i drugim bogatim zemljama, uklju─Źuju─çi i najvatrenije pristalice slobodnog tr┼żi┼íta, imao ne┼íto protiv regulacije dje─Źjeg rada. Dobro, postoji jedan izuzetak – Newt Gingrich, koji je ┼żelio obnoviti dje─Źju radnu snagu i uposliti siroma┼ínu djecu na odr┼żavanju higijene ┼íkole, pod nadzorom jednog starijeg radnika. Ali ve─çina ljudi smatra da bi dje─Źji rad morao biti reguliran. Ve─çina zemalja ga zabranjuje, osim razno┼íenja novina na nekoliko sati i sli─Źno.

Ali kad razmislite, ovo je izuzetno zna─Źajan propis, naro─Źito u mnogim zemljama u razvoju, gdje prakti─Źki polovicu stanovni┼ítva ─Źine djeca. Dakle, zabrana dje─Źjeg rada u takvom kontekstu sli─Źna je kao kada bi britanska vlada rekla da od sutra nitko s osobnom iskaznicom koja zavr┼íava neparnim brojem vi┼íe ne smije raditi. To je izuzetno zna─Źajna uredba, ali danas je nitko ne do┼żivljava kao propis, jer su njene premise toliko potpuno prihva─çene – da djeca trebaju imati djetinjstvo i ┼íkolovati se i da ne smiju raditi – i ljudi prosto ovo vi┼íe ne vide kao regulaciju.

Sloboda tr┼żi┼íta je kao ljepota – nalazi u oku promatra─Źa. Ako se sla┼żete s tim eti─Źkim stajali┼ítem, da se djeci ne smije dopustiti da rade, ne─çete ni vidjeti regulaciju. Ali ako se slu─Źajno ne sla┼żete, re─çi ─çete – kakvo je ovo tr┼żi┼íte rada? Polovini potencijalne radne snage strukturno je zabranjen ulazak na tr┼żi┼íte rada. Poanta je da svako tr┼żi┼íte po─Źiva na brojnim propisima – ┼íta se smije prodavati i kupovati, tko mo┼że da prodaje i kupuje i kako se razmjena mo┼że izvr┼íiti – a tr┼żi┼íte smatramo slobodim samo zato ┼íto potpuno odobravamo propise, i prosto ih vi┼íe ne primje─çujemo.

Nave┼í─çu vam primjer. Ako razgovarate s nekim profesionalnim ekonomistom, postavite mu provokativno pitanje da li zaista postoji slobodno tr┼żi┼íte kao iz ud┼żbenika. Odgovoriti ─çe vam da najvjerojatnije ne postoji, ali vjerojatno ─çe dodati da je idealnom tr┼żi┼ítu iz ud┼żbenika najbli┼ża burza. Da li to zna─Źi da bih ja mogao sutra ujutro u┼íetam u zgradu Londonske burze, sa hrpom dionica svoje tvrtke i da ih tamo prodam? Ne, nije mi dozvoljeno da prodajem, jer prvo moram biti registriran. Da li to zna─Źi da treba samo da napi┼íem pismo i da ka┼żem – ┼żelim registrirati i da prodajem dionice? Pa ─çe mi oni re─çi – naravno, do─Ĺite sutra. Ne, potrebno je mnogo vremena i truda, treba da dostavite mnogo podataka o va┼íim ra─Źunima, potvrde da ─Źlanovi va┼íeg upravnog odbora nisu osu─Ĺivani u posljednjih tri, ─Źetiri, pet godina, ovisno od burze. I tek nakon toga vas registruju. I tek nakon toga vas registriraju. Da li onda to zna─Źi da nakon pet godina mogu se pojavim i da prodajem dionice?┬á Ne, ne mogu. Dionice mogu kupiti i prodati samo ovla┼íteni brokeri.

─îak i kad prodaju dionice, postoje svakojaki propisi. Postoje “automatski prekida─Źi”, ┼íto zna─Źi da ako cijena neke dionice padne ispod odre─Ĺene granice, trgovina se obustavlja, u uvjerenju da takva promjena cijene mo┼że biti rezultat samo iracionalne panike a ne racionalnog prora─Źuna. Ako ─Źitava burza padne ispod odre─Ĺenog postotka, burze se zatvaraju na nekoliko dana, dok se ljudi ne smire. Tako da ─Źak i burza, koju smatramo slobodnim tr┼żi┼ítem, ima sve te propise.

konzumerizam kapitalizam

Ali ako ste iskreni vjernik u slobodno tr┼żi┼íte, ┼íto ─çe vam ti propisi? Nekada kompanije nisu ni morale otkrivaju svoje bilance da bi prodavale dionice. Do 1900. godine, u ovoj zemlji, koja je tada imala najrazvijeniju burzu svijeta, niste morali slati bilanca stanja da biste bili registrirani na burzi. Te godine je uveden zakon koji je propisivao da kompanije moraju pokazati bilancu stanja na godi┼ínjem sastanku dioni─Źara, ali netko je zaboravio dodati da bilanca treba biti iz teku─çe godine. Tako da su mnoge tvrtke pokazivale bilance iz prethodnih godina. Recimo, svake godine bi pokazivale bilance iz 1900. Nisu kr┼íile zakon, dok taj zakon nije ispravljen 1928.

Ako djelujete u tom okviru, mo┼żete odrediti ─Źvrste argumente u obranu slobodnog tr┼żi┼íta. Na kraju, ljudi poput Hajeka mislili su da treba da postoji konkurencija izme─Ĺu valuta. Mogli biste re─çi da razli─Źite burze se trebaju nadmetati, s ─Źvr┼í─çim ili slabijim propisima, pa ako jedna postigne najbolju kombinaciju regulacije i slobode, ona ─çe pre┼żivjeti, tako da dr┼żava nema razloga da name─çe ovakve ili onakve propise.┬á Za┼íto da ne?

Poku┼íavam re─çi da je tr┼żi┼íte u su┼ítini politi─Źki konstrukt. Tr┼żi┼íni ekonomisti ─çe uvijek poku┼íati vam ka┼żu kako od odre─Ĺene to─Źke prelazimo u domenu tr┼żi┼íta i da ne smijemo dozvoliti da politi─Źka logika podriva ovu oblast. Stvorite neovisnu sredi┼ínju banku, stvorite neovisna regulatorna tijela, pa ─Źak i politi─Źki neovisna tijela za dr┼żavne prihode, kako je Svjetska banka preporu─Źila nekim afri─Źkim zemljama. Dakle, oni vole predstavljati svu regulativu kao politi─Źki motivirano mije┼íanje u slobodno djelovanje jednog prirodnog sustava, ali ako ne postoji na─Źin da se znanstveno definira slobodno tr┼żi┼íte, tr┼żi┼íni stav je politi─Źki kao i bilo koji drugi stavak. Dakle, zaklju─Źak prve “stvari” jeste da je raskid s iluzijom o objektivnosti slobodnog tr┼żi┼íta prvi korak ka razumijevanju kapitalizma.

Druga “stvar” je jo┼í skandaloznija – da tvrtke ne treba da se vode u interesu njihovih vlasnika. O ─Źemu pri─Źam? O ─Źemu pri─Źam? Zvu─Źi nenormalno. Dioni─Źari su vlasnici kompanija, a svi znamo da bi vlasnici trebali bolje da se brinu o svom vlasni┼ítvu nego netko tko ga, primjerice, iznajmljuje. Vlasnici imaju najve─çi interes u dugoro─Źnom uspjehu kompanije, pa samim time ono ┼íto je dobro za njih mora biti dobro i za kompaniju.

To je to─Źno, u slu─Źaju da jedan pojedinac posjeduje dugotrajnu materijalnu imovinu, ali to ne vrijedi i za suvremene tvrtke. Jer to su dru┼ítva s ograni─Źenom odgovorno┼í─çu, ┼íto zna─Źi da ljudi riskiraju samo kapital koji su investirali u svoje dionice. Nekada ograni─Źena odgovornost nije postojala, pa ste tada, kad va┼ía tvrtka bankrotira, morali prodati sve ┼íto imate – posu─Ĺe, odje─çu itd… Ako i nakon toga ne otplatite dugove, idete u du┼żni─Źki zatvor. Dakle, dru┼ítva s ograni─Źenom odgovorno┼í─çu su noviji izum, iz 19. stolje─ça.

U suvremenim tvrtkama s ograni─Źenom odgovorno┼í─çu, koje ponekad imaju desetke tisu─ça dioni─Źara, unato─Ź tome ┼íto su zakonski vlasnici, dioni─Źari su ponekad najmanje posve─çeni dugoro─Źnom uspjehu kompanije. Zato ┼íto imaju najve─çu slobodu da je napuste. Dionice se lako prodaju, ali ako ho─çete da se kao radnik zaposlite u drugoj kompaniji, mo┼żete ra─Źunati na zna─Źajne tro┼íkove pronala┼żenja novog posla. Tako da nemate takvu slobodu da odete. Naro─Źito u posljednja tri desetlje─ça, uz poja─Źanu financijsku deregulaciju, “lete─çi” dioni─Źari postali su jo┼í mo─çniji nego ranije. Primjerice, u Britaniji je ┼íezdesetih prosje─Źan period posjedovanja dionica bio oko pet godina – dakle kada kupite dionicu, u prosjeku je u va┼íem vlasni┼ítvu pet godina. Danas je taj period oko sedam mjeseci.

U medijima se spominje “kvartalni kapitalizam”, ┼íto prakti─Źno zna─Źi zna─Źi da uprava vodi kompaniju imaju─çi u vidu maksimizaciju profita u narednom kvartalu. Nije ba┼í kvartalni, ali prakti─Źno ste pod pritiskom takozvanih vlasnika da napravite profit za dva, najvi┼íe tri kvartala. Kao rezultat toga, najamni menad┼żeri odlu─Źuju voditi kompaniju u interesu maksimizacije profita dioni─Źara.

Kako se to radi? Prvo se maksimizira kratkoro─Źni profit. Kako? Otpustite svakog tko vam padne na pamet, ne investirate, osobito ne u dugoro─Źne stvari poput istra┼żivanja i razvoja. Naravno, to izaziva probleme. Radnici su demoralizirani, iscrpljeni, tehnologija zastarijeva.┬á Ali da li se to vas ti─Źe? Jer ovo ─çe se odraziti na kompaniju za tri, ─Źetiri, pet godina. Kao najamni menad┼żer, vjerojatno ni ne─çete biti tu kad se to dogodi.

Po┼íto ste maksimirali profit, dioni─Źari imaju sve ve─çu zaradu kroz pove─çane dividende i otkup dionica – to je postupak kada tvrtke kupuju svoje dionice da bi pove─çale cijenu dionica, pa su dioni─Źari zadovoljni. Ovaj podatak nije naveden u knjizi, zato ┼íto je objavljen kasnije, ali prema prora─Źunu ameri─Źkog ekonomiste William Lazonick-a, najve─çih 500 ameri─Źkih kompanija potro┼íile su 94% svoje zarade na dividende i otkup dionica, a sli─Źne britanske tvrtke potro┼íile su 88% posto. Imaju─çi u vidu da ve─çina kompanija u bogatim zemljama poput Amerike i Britanije investira iz zadr┼żanog profita, to zna─Źi da uop─çe ne investiraju. Postotak profita koji je izdvajan za dioni─Źare, ─Źak iu Americi gdje je to bilo najrazvijenije, nekada je bio izme─Ĺu 45-50%. Zna─Źi, polovica profita se ula┼że u strojeve, istra┼żivanje i razvoj itd., a druga polovica ide dioni─Źarima. Danas je taj razmjer 5% prema 95%. Nemate novca za ulaganje. Nije ni ─Źudo da je tvrtka kao ┼íto je General Motors bankrotirala.

Ljudi ─Źesto ne razumiju koliko je povijesni zna─Źajan bankrot General Motorsa. Rekao bih da je to zna─Źajniji doga─Ĺaj od raspada Sovjetskog Saveza. General Motors je 1955. proizveo 3,5 milijuna automobila. Iste godine, svih 12 japanskih proizvo─Ĺa─Źa automobila, uklju─Źuju─çi Toyotu, zajedno su proizveli 70.000 automobila.Toyota je proizvela 35.000 automobila, dakle 1% proizvodnje General Motors-a. Pedeset godina kasnije, ova mala tvrtka preuzela je General Motors, a dvije godine kasnije General Motors je bankrotirao. Zato je Jack Welch, autor izraza “maksimizacija vrijednosti dionice” rekao da je maksimizacija vrijednosti dionice, citiram, “najgluplja zamisao na svijetu”. To je kao da Karl Marks osu─Ĺuje komunizam.

Eto, to su prve dvije stvari. Naravno, ne mogu govoriti o svih 23, pa hajde da se skoncentriramo na one uz koje mogu da poka┼żu neke lijepe slike. Recimo, tre─ça “stvar” – ve─çina ljudi u bogatim zemljama zara─Ĺuje vi┼íe nego ┼íto bi trebalo. Tr┼żi┼íni ekonomisti nam govore da ljudi zara─Ĺuju onoliko koliko vrijede. Ka┼żu da ne treba da se ┼żalimo na nejednakost primanja. ─îinjenica da Bob Diamond zara─Ĺuje 50 milijuna funti odraz je tr┼żi┼ínih sila. On vrijedi 50 milijuna funti, a vi zara─Ĺujete 15.000 jer vrijedite samo toliko. Mi smo prihvatili ovu logiku i mislimo da su siroma┼íni ljudi, naro─Źito u siroma┼ínim dr┼żavama, siroma┼íni zato ┼íto nisu produktivni.

Da li je zaista tako? Ovo sam ilustrirao pri─Źom o dvojici voza─Źa autobusa, hipoteti─Źkih voza─Źa, ali dovoljno su realisti─Źni. Jedan se zove Ram, Indijac iz Rajasthana. Vozi autobus u New Delhiju. Drugi se zove Sven. On je iz Stockholma, i┼íao je u srednju ┼íkolu, ┼íkolovao se 12 godina i to je bilo to, pa je zavr┼íio kao voza─Ź autobusa u Stockholmu. Prema statisti─Źkim podacima Me─Ĺunarodne organizacije rada, Sven zara─Ĺuje oprilike 50 puta vi┼íe od Rama. Je li to zato ┼íto Sven vozi 50 puta bolje od Rama? Prije svega, nije sasvim izvjesno da se tako mo┼że izmjeriti produktivnost voza─Źa, ali ─Źak i kad bi moglo, da li je mogu─çe da netko vozi 50 puta bolje od nekog drugog. Pogotovo kad usporedimo dva voza─Źa autobusa. Po toj logici, trebalo bi da je Ram vje┼ítiji voza─Ź, jer mora voziti po ovakvom putu.
indija kapitalizamUz sve te silne krave, motore, bicikle, rik┼íe i djecu po ulici. Da li je Sven ikada morao izbje─çi kravu? Mo┼żda mu je, ako vozi prigradski autobus, nekad na drum izletio los, ali ne u Stockholmu. Me─Ĺutim, unato─Ź tome, zara─Ĺuje 50 puta vi┼íe. Za┼íto? Jednostavan odgovor je – protekcionizam. Kontrola useljavanja. Sven zara─Ĺuje toliko zato ┼íto dijeli tr┼żi┼íte rada sa drugim ljudima koji su vrlo produktivni i koji su spremni dobro platiti ljude koji voze autobuse. Ako biste potpuno oslobodili imigraciju, vjerojatno bi 80%, pa ─Źak i 90% posto radne snage u bogatim zemljama bilo zamijenjeno. Ne govorim samo o voza─Źima i ─Źista─Źima. Govorim o bankarima, in┼żenjerima, lije─Źnicima, ekonomistima – znam o ─Źemu govorim, ja sam zamijenio jednog Britanca prije 22 godine.

Da se razumijemo, ne zagovaram potpunu liberalizaciju imigracije. Ne moram to da radim, ja nisam tr┼żi┼íni ekonomist pa ne moram da se zala┼żem za liberalizaciju svega postoje─çeg. Ali tr┼żi┼íni ekonomisti moraju ovo ozbiljno shvatiti. Kada zastupaju liberalizaciju me─Ĺunarodne trgovine, protoka kapitala, za┼íto ne zastupaju i liberalizaciju protoka ljudi? To potvr─Ĺuje moj prethodni argument da su tr┼żi┼íta politi─Źki konstrukti. Ne postoji ni┼íta u ekonomskoj teoriji ┼íto nala┼że kontrolu imigracije.┬á To je politi─Źko stajali┼íte.

Ispri─Źavam se, nisam vam pokazao Svenovo radno okru┼żenje. Kao ┼íto vidite, svatko tko umije da vozi kako treba, mo┼że obavljati njegov posao.

voza─Ź kapitalizam posao tr┼żi┼íte rada

U svakom slu─Źaju, ako je sve ovo to─Źno, iz ove pri─Źe proistje─Źu mnoge stvari. Prije svega, shva─çate da siroma┼íne zemlje nisu siroma┼íne zbog svojih siroma┼ínih ljudi, nego zbog svojih bogatih ljudi. Ako razgovarate s nekim bogatim ─Źovjekom iz siroma┼íne zemlje obi─Źno ─çete ─Źuti ovakvu ┼żalopojku: “Pogledajte sve ove lijene, zatucane, bijedne ljude. Stvarno srozavaju dr┼żavu. Kad bi radili vrijedno kao Japanci, kad bi bili disciplinirani kao Nijemci i inovativni kao Amerikanci, imali bismo sjajnu zemlju, ali pogledajte kakvi su “. Onda vi njemu treba re─çi – jer obi─Źno se radi o mu┼íkarcu: “Mo┼żda ne shva─çate, ali to je upravo va┼í neuspjeh, jer niste povukli zemlju za sobom. Zato je va┼ía zemlja siroma┼ína, a ne zbog tih ljudi. Jer oni zaista mogu mjeriti sa svojim kolegama iz bogatih zemalja “. U stvari, mnogi od njih su mnogo kvalificiraniji i produktivniji od svojih kolega u bogatim zemljama.

Zatim nam ostaju bogati iz bogatih zemalja. Mogu li oni da se tap┼íu po le─Ĺima i re─çi – samo mi zaista zaslu┼żujemo to ┼íto zara─Ĺujemo? Mislim da ne mogu, jer ljudi ─Źesto ne razumiju da visoka produktivnost ljudi iz bogatih zemalja presudno ovisi od ─Źinjenice da su ro─Ĺeni u dru┼ítvima naprednih tehnologija, dobrih institucija i kvalitetne infrastrukture, ili da su bar tamo emigrirali. Ve─çina tih stvari je kolektivno akumulirana vremenom, a nije ne┼íto ┼íto su ti pojedinci sami stvorili.

Warren Buffett je u jednom intervjuu devedesetih lijepo ovo objasnio. Rekao je: “Bacite me usred Banglade┼ía, i ┼íta ─çu ja biti? Bi─çu poljoprivrednik. I bio bih vrlo siroma┼ían poljoprivrednik, jer ne umijem ni┼íta uzgajati. Dakle, ─Źak i po banglade┼íki mjerilima, bio bih siroma┼ían. Ja sam bogat zato ┼íto sam slu─Źajno ro─Ĺen u ovoj zemlji, koja precjenjuje moju financijsku darovitost, pa smatram da je ve─çinu mog novca zaradilo dru┼ítvo, a ne ja”. On je pametan ─Źovjek, on to razumije.

Barack Obama je nedavno isto to poku┼íao artikulira kada je rekao – kada je netko uspje┼ían, zna─Źi da je u ┼żivotu imao nekog tko mu je u tome pomogao, mo┼żda nastavnika, mo┼żda dr┼żavnu stipendiju, mo┼żda infrastrukturu, ali moramo da shvatimo da je na┼ía produktivnost kolektivna. Ona nije ─Źisto pojedina─Źno dostignu─çe. To zna─Źi da postoji dobar argument za┼íto bogati trebaju pla─çati vi┼íi porez.

Ne razumijem jednu stvar u ovoj zemlji: vi ste toliko upla┼íeni da ─çete ostati bez svojih bogata┼ía, unato─Ź tome ┼íto su isti ti ljudi izazvali ove nevolje. Okanite ih se. Stvarno, ako su im porezi toliko va┼żni, za┼íto se svi ne presele na Jamajku? Porez na dobit na Jamajci je 5%. Za┼íto ne presele svoja poduze─ça u Albaniju, gdje je porez na dobit 10%? Ostaju ovdje zato ┼íto ova zemlja pru┼ża sjajne obrazovne institucije kao ┼íto je LSE, dobro, ┼żeljeznica je problemati─Źna, ali infrastruktura je ina─Źe pristojna, dobar pravni sustav itd.. Sve su ovo kolektivno stvorene stvari, nije ih Richard Branson stvorio. Nije ih stvorio ni Alan Shugar.

Sada ─çu prije─çi na “stvar” broj petnaest – siroma┼íni ljudi u siroma┼ínim zemljama imaju vi┼íe poduzetni─Źkog duha nego ljudi u bogatim zemljama. George Bush je jednom rekao da je problem Francuza to ┼íto nemaju rije─Ź za “entrepreneurship” (poduzetni┼ítvo). Moramo mu oprostiti ┼íto slabo poznaje francuski, jer je samo artikulirao ustaljenu anglo-ameri─Źku predrasudu o Francuskoj kao nedinami─Źnoj i opu┼ítenoj zemlji, punoj nesposobnih birokrata, napuhanih konobara i sto─Źara koji spaljuju ovce.

Pri─Źa o ovcama je malo komplicirana, pa ─çu je sada presko─Źiti, ali u svakom slu─Źaju, takva predstava o Francuskoj je pogre┼ína, kao ┼íto ─çu vam pokazati kasnije. Ali perspektiva iza ove izjave ┼íiroko je prihva─çena: potrebni su vam poduzetni─Źki nastrojeni ljudi za dinami─Źnu ekonomiju. Potrebni su vam ljudi koji ┼żele zaraditi novac, koji umiju zaraditi novac. Prema ovom stanovi┼ítu, siroma┼ítvo zemalja u razvoju pripisuje se nedostatku poduzetni─Źkog duha u ovim zemljama.

zemlje u razvoju ekonomija

Kada ljudi iz bogath zemalja posjete neku zemlju u razvoju i vide ovakav prizor, ka┼żu: “Znam za┼íto je ova zemlja siroma┼ína. Pogledaj ove ljude kako piju jedanaesti po redu ─Źaj tog dana i pu┼íe nargile. Ovdje su potrebni aktivni ljudi poduzetni─Źkog duha”. Naravno, svatko tko dolazi iz takve zemlje ili je u njoj bar boravio neko vrijeme, zna da se u zemljama u razvoju ─Źe┼í─çe vi─Ĺaju ovakvi prizori.

Indija prometni kaos

Milijuni ljudi koji kupuju i prodaju sve ┼íto vam padne na pamet, i razne stvari koje niste ni znali da mogu prodavati i kupe. Nave┼í─çu vam nekoliko primjera. Do osamdesetih, u mojoj rodnoj Ju┼żnoj Koreji postojali su profesionalni ─Źeka─Źi u redovima. Oni su bili popularni kod ljudi koji su tra┼żili vizu u ameri─Źkoj ambasadi, jer je tada samo ograni─Źeni broj ljudi dnevno mogao dobiti prijavu za razgovor. Tko prvi do─Ĺe, prvi je i dobije, tako da je moralo da se ode rano ujutro.

Tako su neki poduzetni Koreanci izmislili novo zanimanje – profesionalnog ─Źeka─Źa. Ustanete u pola pet ujutro i do─Ĺete pred ameri─Źku ambasadu. Oko deset do devet, neki tip u elegantnom odijelu pri─Ĺe vam i ka┼że: “Ovo mjesto izgleda lijepo, da li biste ga prodali?” Pa ako stojite negdje na po─Źetku reda, mogli ste dobiti i 100 dolara, ako ne onda 50. Prodate mu mjesto i zaradili ste pla─çu za taj dan. Kada sam bio u Ju┼żnoj Africi, prijatelj me je odveo u restoran. Parkirao je auto, i odjednom se pojavio neki tip i rekao: “Ja ─çu da ti ─Źuvam auto”. I moj prijatelj mu je platio. Ja sam ga pitao: “Kako to misli da ti ─Źuva auto?” A prijatelj mi je objasnio: “Kad ka┼że da ─çe ─Źuvati auto, u stvari misli – plati, ili ─çu ti izbu┼íim gume dok nisi tu”.

Ima raznih, dovitljivih poduzetni─Źkih planova u zemljama u razvoju. U stvari, kad sam prije par godina dr┼żao ovo predavanje, netko mi je dao jo┼í jedan zanimljiv primjer iz Indonezije. U Jakarti je dr┼żava uvela “brzu traku” gdje mogu da se voze samo vozila s najmanje troje putnika. Neki mladi poduzetnici muvaju se na ulazu u ovu traku, pa nai─Ĺe neki tip u “tojota lend kruzeru” i ka┼że “Ti i ti, upadajte.” Zatim ulaze u brzu traku, na kraju puta ti ljudi iza─Ĺu, on im plati, i svi su zadovoljni.

Ljudi ─çe uraditi sve pre┼żivjeti, zato ┼íto su o─Źajni. Ve─çina ljudi u tim zemljama su samostalni poduzetnici. S druge strane, ve─çina stanovnika bogatih zemalja, nisu ni blizu tome da postanu poduzetnici. Mnogi ljudi rade za ogromne tvrtke, koje zapo┼íljavaju desetke tisu─ça ljudi. Rade usko specijalizirane poslove i tako ostvaruju poduzetni─Źku viziju nekog drugog. Oni ne odlu─Źuju ┼íto ─çe raditi, nego im se govori ┼íto da rade. U stvari, ako usporedite brojke, stvar je jasna. Ako pogledate samostalno zaposlene, postotak je mnogo, mnogo ve─çi u siroma┼ínim zemljama. Vjerojatnost da ─çe netko iz Norve┼íke biti poduzetnik, u smislu da bude samostalno zaposlen, trinaest puta je manja nego za nekoga iz, recimo, Benina. Zato ┼íto u Beninu 90% posto ljudi samostalno zara─Ĺuje. Ako pogledate ovu tablicu, vidjet ─çete da Bushov komentar mo┼że opisati izrekom “smijala se kukavica krivom drvetu”.

poduzetnici Postotak samostalno zaposlenih u bogatim i siromašnim zemljama

SAD i Francuska su me─Ĺu dr┼żavama s najmanjim brojem samostalno zaposlenih na svijetu. Francuska ima malo vi┼íe poduzetni─Źkog duha nego SAD, ali ne mnogo.

Ali ako u zemljama u razvoju ima toliko poduzetnika, za┼íto su siroma┼íne? U knjizi dajem potpuniji odgovor, ali u su┼ítini, poenta je da poduzetni┼ítvo nije individualni pothvat. Treba nam mnogo kolektivnih institucija da bismo kanalizirali poduzetni─Źku energiju u neku produktivnu aktivnost. Znanstvena infrastruktura, korporativne institucije, pravni sustav, financijski sustav. Kao ┼íto sam ve─ç spomenuo, na┼ía individualna produktivnost uvelike je kolektivna.

Svi ovi ljudi ispoljavaju poduzetni─Źki duh do krajnjih granica, ali to ne daje nikakve rezultate jer su institucije manjkave, infrastruktura je lo┼ía, pravni sustav ne funkcionira itd.. Kad to shvatite, razumijete za┼íto je takozvana industrija mikrofinansiranja dala toliko slabe rezultate u ekonomskom razvoju, unato─Ź svim o─Źekivanjima.

Na kraju, u ovoj knjizi sam poku┼íao da dovedem u pitanje vladaju─çe uvjerenje da je ekonomija previ┼íe komplicirana za neekonomiste. To je vrlo zanimljivo, jer kad razmislite, ljudi imaju raznorazne ─Źvrste stavove o najrazli─Źitijim stvarima. Siguran sam da imate jasan stav o klimatskim promjenama, gay brakvima, imigraciji. Ali koliko vas ima odgovaraju─çe kvalifikacije da sudi o tim pitanjima? Treba li svima diploma iz me─Ĺunarodnih odnosa da bi mogli zaklju─Źiti da je rat u Iraku bio pogre┼ían? Da li ste zavr┼íili klimatologiju, pa znate da treba ne┼íto uraditi povodom globalnog zagrijavanja? Imate li iskustva u ekonomiji rada, pa da mo┼żete re─çi kako nam je potrebna kontrola migracije, ili nam nije potrebna? Ne. Zna─Źi, u svim ovim pitanjima imate stav bez neophodne stru─Źnosti, ali kada se radi o ekonomiji, onda ka┼żete – ja nisam stru─Źan. NNeka se time bave ljudi iz Centralne banke, MMF-a ili Europske komisije, jer ja ne znam ni┼íta o ekonomiji.

Ovo je ogroman problem. Za┼íto imate tako ─Źvrste stavove o svemu ostalom osim o gospodarstvu? Tako se stvara prostor da vas ovi ljudi namagar─Źi. Kao ┼íto poku┼íavam objasniti u knjizi 95% ekonomije je zdrav razum. Naravno, svjesno se predstavlja komplicirano, upotrebom jednad┼żbi, grafikona i statistike, ali zapravo nije toliko te┼íko. Naravno, postoje neki tehni─Źki materijali, ali ─Źak se i oni mogu objasniti razumljivim jezikom, mo┼żda ne do najsitnijih detalja.

Ovom knjigom ┼żelio sam potaknuti svoje ─Źitatelje da nau─Źe ne┼íto o ekonomiji. Nije vam potrebno ogromno znanje. Nije vam potrebno ogromno znanje. Potrebno vam je odre─Ĺeno osnovno ekonomsko rezonovanje, neke osnovne ─Źinjenice i onda mo┼żete vr┼íiti aktivno ekonomsko gra─Ĺansko djelovanje. Ali budu─çi da se toliki ljudi boje ekonomije, postali ste prave ┼żrtve svih ovih ljudi koji prakti─Źno ┼íi┼íaju ostatak stanovni┼ítva.

Zaista vam savjetujem da se zainteresirate za ekonomiju. Ne ka┼żem da ja imam monopol na istinu, mislim da bi bolje bilo da nema toliko prepotentnih koji misle da imaju sve odgovore. Dakle, molim vas, nemojte meni vjerovati. Jedino ┼íto vam mogu re─çi jest da ako pa┼żljivije pogledate sve ovo, vidjet ─çete da mnoge stvari za koje ste mislili da su dokazane i op─çeprihva─çene nisu takve. Mnoge stvari za koje mislite da su ─Źinjenice – nisu ─Źinjenice. ─îak i od┬á toga da pomfrit nije izmi┼íljen u Francuskoj, da sat s kukavicom nije izmi┼íljen u ┼ávicarskoj, da se panama ┼íe┼íiri ne prave u Panami. Ima mnogo stvari u ekonomiji za koje mislite da su to─Źne, ali nisu.
Ha-D┼żun Chang je profesor ekonomije na Cambridgeu i autor knjiga: Kicking away the ladder, Bad Samaritans 23 things they don’t tell you about capitalism.
 
Newt Gingrich
 
(NoviSvjetskiPoredak.com)

Filed under: NOVAC, Novi Svjetski Poredak, VIJESTI IZ SVIJETA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,