Articles Comments

New World Order | Croatia » Featured, UPOZORENJE HRANA !, VIJESTI IZ SVIJETA » Hrvatska je najveći uvoznik svinjetine u Europi: Trakavice koje žive u Ljudskom Mozgu

Hrvatska je najveći uvoznik svinjetine u Europi: Trakavice koje žive u Ljudskom Mozgu

trakavica mozakTheodore Nash vidi samo nekoliko desetaka pacijenata godišnje u svojoj klinici National Institutes of Health u Bethesdi, u Marylandu. Neki padnu u komu. Neki su paralizirani prema dolje na jednoj strani tijela.

Drugi ne mogu hodati po ravnoj crti. Ipak, drugi dolaze Nash-u djelomično slijepi, ili s toliko tekućine u mozgu da im se ugrađuju implantati u mozgu da se oslobode pritiska. Neki su izgubili sposobnost govora, mnogi padaju u snažne napadaje.

Ispod ovih simptoma uzrok je isti, snimljeno MRI skeniranje mozga koje Nash uzima od svojih pacijenata. Svaki mozak sadrži jedan ili više bjelkastih mrljica. Možete pretpostaviti da su to tumori. No, Nash zna da mrljice nisu napravile bolesnikove vlastite stanice. Oni su trakavice. Stranci.

Mrljice u mozgu ne izgledaju isto tako kod većine ljudi kada netko spomene trakavice. Ovi parazitski crvi su najpoznatiji kad su u odrasloj fazi, kada žive u ljudskim crijevima i njihova tijela u obliku vrpce mogu rasti čak do 7 metara. Ali to je samo jedna faza životnog ciklusa te životinje. Prije nego što su postanu odrasle, trakavice provode vrijeme kao ličinke u velikim cistama. A te ciste mogu završiti u ljudskim mozgovima, uzrokujući bolesti pod nazivom neurocisticerkosis (neurocysticercosis).

životni vijek svinjetina“Nitko ne zna točno koliko ih ljudi ima u SAD-u”, rekao je Nash, koji je šef Odjela gastrointestinalnih parazita u NIH. Njegova najbolja procjena je 1.500 do 2.000. Diljem svijeta, brojevi su znatno veći,  iako je procjenu na globalnoj razini čak teže napraviti jer se neurocysticercosis najčešće nalazi u siromašnim mjestima koja nemaju dobar javno zdravstvenih sustav. “Minimalno ima 5 milijuna slučajeva epilepsije koja je uzrokovana od strane neurocysticercosis-a”, kaže Nash.

On stavlja naglasak na minimalno. Čak i u razvijenim zemljama, odrediti koliko ljudi imaju bolest je teško, jer je lako zamijeniti učinke trakavice sa nizom poremećaja mozga. Najjasniji dokaz je sablasna slika skeniranja ciste u mozgu, uz prisutnost protutijela protiv trakavica.

Bliži znanstveni pogled epidemiologije bolesti, otkriva nam još gore stvari. Nash i druge neurocysticercosis stručnjaci su putovali kroz Latinsku Ameriku sa CT skenerom i radili krvne testove za populacije. U jednoj studiji u Peruu, istraživači su otkrili da 37 posto ljudi pokazuje znakove da su zaražene. Ranije ovog proljeća, Nash i njegovi kolege su objavili pregled znanstvene literature i zaključili da ima negdje između 11 milijuna i 29 milijuna ljudi koji imaju neurocysticercosis u Latinskoj Americi. Trakavice su također uobičajene u drugim dijelovima svijeta, poput Afrike i Azije. “Neurocysticercosis je vrlo važno bolest u svijetu”, kaže Nash.

Napad cisti

Alarmantna bolest se javlja kada parazit ličinke izgube svoj put. Normalno, taenia solium ima životni ciklus koji ga vodi od svinja na ljude i opet natrag u svinje. Odrasle trakavice, koji žive u crijevima ljudi, proizvode i do 50.000 jaja odjedanput. Jaja se skrivaju u zaraženom izmetu čovjeka.

Svinja će progutati ta jaja slučajno kako prekopava po tlu u potrazi za hranom. Kada jaja parazita dođu do želuca svinje, larva ulazi u krvotok životinje. Na kraju će završiti u malim krvnim žilama, obično u mišićima životinje.  Tamo one formiraju ciste i čekaju da njihovog domaćina pojede čovjek. (Svinjetina mora biti nedovoljno kuhana i pečena da trakavica završiti svoje putovanje).

Ali ponekad trakavice skrenu u krivom smjeru. Umjesto da odu u svinju, jaja završavaju čovjeku.To se može dogoditi ako netko baca jaja trakavice na hranu i zagadi hranu, te ljudi onda jedu tu hranu. Zbunjena larva se ne razvija u crijevima odrasle osobe. Umjesto toga, ona se ponaša kao što se ponaša unutar svinje. Ona putuje krvotokom osobe, te često ti paraziti završavaju u mozgu, gdje se formiraju ciste.

Parazit ličinke će često zapinju u komorama ili tekućinom-punjenim šupljinama u mozgu, klijaju stvarajući grozdaste ekstenzije. Na ovaj način se crv aktivno štiti od imunoloških stanica. Zaštićene i dobro hranjene, ciste mogu rasti i postojati godinama.

Kako cista trakavice raste, može gurnuti područje mozga i poremetiti njegove funkcije. Ona može zaglaviti u prolazu, pregrađivajući protok cerebrospinalne tekućine, uzrokujući hidrocefalus ili voda u mozgu, zajedno s opasno visokim tlakom. Što može dovesti do obamrlosti, kome, ili smrti.
 

 
 

Hrvatska uveze svinjetine koliko sve zemlje EU zajedno!

Nevjerojatno, ali istinito, Hrvatska čak izvozi kukuruz u Španjolsku gdje njime hrane svinje, a potom u Hrvatsku izvoze svinjske polovice, tvrdi predsjednik Središnjeg saveza uzgajivača svinja

Čak su 20,1 posto manje krmača i 21,3 posto manje tovljenika proizveli hrvatski svinjogojci prošle godine u odnosu na godinu prije. Porazne brojke govore i o gotovo 20.000 tovljenika više uvezenih u prva tri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje lani, tako da će Hrvatska, ne promijene li se ti dramatični trendovi, sasvim sigurno slijediti sudbinu Slovenije, u kojoj se proizvodnja svinja ulaskom u EU i više nego prepolovila, upozorava Branko Bobetić, direktor GIU Croatistočara.

Skupo i sve skuplje

Kako naprijed, s obzirom na to da je država praktično prekrižila svinjogojce ukinuvši im poticaje, osim za krmače, raspravljat će se, među ostalim, i na godišnjoj konferenciji Europskog udruženja uzgajivača i proizvođača svinja EPSPA 2012. u organizaciji Središnjeg saveza uzgajivača svinja Hrvatske i uz potporu HPA, na kojoj će sudjelovati struka i proizvođači iz 11 zemalja EU. No, je li kasno? Prema riječima Stjepana Kušeca, predsjednika Saveza, u prošlih nekoliko godina Hrvatska je izgubila više od 1000 proizvođača koji nisu mogli izdržati višestruko skuplje inpute, niske otkupne cijene mesa i povećani PDV.

hrvatska-uveze-svinjetine-koliko-sve-zemlje-eu-zajedno-slikaNevjerojatno, ali istinito, Hrvatska čak izvozi kukuruz u Španjolsku gdje njime hrane svinje, a potom u Hrvatsku izvoze svinjske polovice, tvrdi Kušec. Dodao je kako u uvozu koji cvjeta i ruši domaću proizvodnju, a nerijetko ga subvencionira EU i upitne je kvalitete, posve sigurno završava i svinjetina tovljena GM sojom koja je i 40 eura jeftinija po toni od “normalne”. Hrvatski proizvođači sve više tonu. Na 4000 proizvedenih komada samo je njegova farma, tvrdi Kušec, lanjsku godinu završila s više od 300.000 kuna gubitka.

Vjetar u leđa hrvatskoj proizvodnji svakako bi dalo i ukidanje embarga na izvoz svinjetine s obzirom na to da je RH još prije sedam godina prestala cijepiti svinje protiv svinjske kuge, u skladu s EU direktivama. No, europski povjerenik Dacian Cioloş nedavno je na susretu s ministrom poljoprivrede Tihomirom Jakovinom dao naslutiti kako zabrana izvoza hrvatske svinjetine nije samo sigurnosno pitanje. Uzgoj tovljenika i u 12 novih članica EU od 2004. do 2010. pao je 25%, a u EU rastao je 12%. Uz visoke subvencije svojim svinjogojcima EU na godinu izveze otprilike 1,7 milijuna tona svinjetine. Hrvatska uveze čak 40.000 tona, koliko sve EU članice zajedno.

Strateški plan

Prema najnovijim podacima Europske komisije, svježe i smrznute svinjetine, ali i masti, živih svinja i ostaloga, Hrvatska je u 2011. iz EU ukupno uvezla čak 70,7 tisuća tona, što je svrstava na 10. mjesto u svijetu po uvozu svinjetine iz EU.

Unatoč golemim potencijalima, izvoznu top-ljestvicu EU dijelimo s Rusijom, Hong Kongom, Južnom Korejom, Japanom, Kinom, Filipinima, Bjelorusijom, Ukrajinom i SAD-om, a zna li se da EU po pitanju svinjetine već ima strateški plan za razdoblje od 2014. do 2020., Hrvatska prije ulaska u EU treba hitan akcijski program i mjere kojima će zaustaviti negativne trendove, održati pa i povećati trenutačnu proizvodnju te povećati konkurentnost, upozorava Bobetić. Kušec kaže kako svinjogojcima na ruku ne ide čak ni zapošljavanje radnika. Njegova farma s pet radnika registrirana je kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i za nova zapošljavanja ne može dobiti poticaje Zavoda za zapošljavanje, kakve mogu dobiti poljoprivredne tvrtke d.o.o. Kad je na Zavodu pitao zašto, rečeno mu je da je to zato što dobiva poticaje. Kao da ih d.o.o. poljoprivredne tvrtke Todorića, Moralića, Ergovića i ostalih ne dobivaju, čudi se Kušec.
 
preneseno sa discovermagazine.com, večernji.hr
 
 
PRETHODNI ČLANAK

Filed under: Featured, UPOZORENJE HRANA !, VIJESTI IZ SVIJETA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,