Articles Comments

New World Order | Croatia » Illuminati, Masoni, Novi Svjetski Poredak, VIJESTI IZ SVIJETA » “Svjetska vlada” mlati praznu slamu! Gospodarstvo dalje tone

“Svjetska vlada” mlati praznu slamu! Gospodarstvo dalje tone

g8Šefovi država i vlada grupe G8 – po vlastitom mišljenju osam najvažnijih zemalja svijeta, nemaju nikakve nove ideje za rješavanje postojećih kriza u svijetu. To je loš znak, smatra u svom komentaru Bern Riegert.

Pitanje koje se nakon dvodnevnog susreta u Camp Davidu postavlja je: je li on donio ikakve rezultate? Da li su okupljeni državnici bilo što promijenili u svijetu? Odgovor je nažalost: ne, nisu ništa! Oni su samo ponavljali svoje već otprije poznate stavove, kako o dužničkoj krizi u Europi, tako i o ostalim krizama širom svijeta.

Komplicirana situacija u Europi

Ja se nadam međutim da je to samo ono što smo mi mogli vidjeti na konferencijama za medije i na javnim terminima sudionika skupa. Ja naime očekujem da dame i gospoda, kada sjede iza zatvorenih vrata i bez prisustva javnosti, ipak otvoreno razgovaraju, bez uljepšavanja i ublažavanja činjenica. A tema o kojima bi oni mogli i morali razgovoratati ima uistinu dovoljno.

Jedna od njih je situacija u Europi. Sada predstavljati njemačku kancelarku Merkel kao nekog krivca za krizu, samo zato što se ona zalaže za štedljivost i konsolidiranje državnih proračuna, je uistinu apsurdno. Naime bez bolnih reformi i sanacija državnih budžeta, što predstoji brojnim zemljama, uključujući i Sjedinjene Američke Države, nema dugoročnog i trajnog izlaska iz dužničke krize.

Svejedno koliko tu sada talijanski premijer Monti i francuski predsjednik Hollande otkrivaju dodirnih točaka s američkim predsjednikom Obamom, koji se nalazi usred svoje predizborne kampanje – na kraju se mjere činjenice. A jedna od njih je da bi programi za poticaj konjunkture, koji bi bili financirani novim dugovima, bili stranputica. U toj točci kancelarka Merkel ima pravo, mada je u vezi s tim u ekskluzivnom klubu G8 ona ovaj puta bila vrlo usamljena.

Sljedeća stanica: Bruxelles

Ali na kraju je ona ipak uspjela isposlovati da se nakon sastanka formulira zaključni dokument koji sada svatko može interpretirati kako mu se sviđa. Formulacija o tome da je potrebno s jedne strane promicati program štednje, ali istovremeno i poticati privredni rast, je doduše točna, ali nažalost u tom dokumenti nema ni riječi o tome, kako je to moguće postići.

Lijepo vrijeme i opuštena atmosfera na sastanku G8 u Camp Davidu

Čitava se problematika naprosto prebacuje na sljedeći državnički susret na vrhu, a to će biti već 23. svibnja u Bruxellesu – kada Europljani ponovo budu sami. Tu će novi francuski predsjednik Francoise Hollande imati svoj prvi veliki nastup na međunarodnoj pozornici. Njegove ideje o uvođenju europskih obveznica zvuče doduše zgodno, ali ja se nadam da će kancelarka Merkel ostati čvesta u svom odbijanju koncepta poopćavanju dugova. To predstavlja naime naprosto prevelik rizik za onih nekoliko europskih zemalja koje su još platežno sposobne.

Grčka se tiče svih nas

Jedan od rijetkih konkretnih i dobrih zaključaka susreta G8 u Camp Davidu je isticanje spremnosti da se pomogne Grčkoj i da se ta zemlja ne prepusti svojoj sudbini. Istovremeno je međutim ponuda Grcima vrlo jasna: pomoć je vezana uz uvijete. Sada Grci imaju posljednju riječ i moraju odlučiti što će i kako dalje.

Da li su bez prisustva javnosti razgovarali otvoreno jedni s drugima?

Novi izbori u Grčkoj koji će se održati sredinom lipnja bit će zanimljivi i za Obamu. Jer ukoliko propadne nastojanje da se Grčka zadrži u euro zoni, moglo bi se dogoditi da se recesija koja će potom zahvatiti Europu preseli i na svjetsku privredu, te da zahvati i SAD. A Obami to neposredno pred izbore u studenom nikako ne odgovara. U globalnom svijetu smo mi svi i Grci i Europljani i Amerikanci, jer smo svi jedni o drugima ovisni.

Može li gospodarstvo vječno rasti?

Povećanje gospodarskog rasta – to je čarobna formula pomoću koje mnogi u Europskoj uniji žele prevladati dužničku krizu. No, je li bezgranični rast uopće moguć i, prije svega, koliko ima smisla?

Pune police u trgovinama, najnoviji lijekovi i još jedno turističko putovanje više nego prošle godine: sve to doprinosi rastu bruto društvenog proizvoda (BDP). BDP je vrijednost svih roba i usluga koje se tijekom jedne godine proizvedu u nekoj zemlji. U većini država on se smatra pokazateljem blagostanja i razvoja. Ako se proizvede i proda više nego godinu dana ranije, onda se bilježi i gospodarski rast.

Rast nije isto što i blagostanje

No, kod izračunavanja BDP-a ne uzimaju se u obzir i moguće štete kao što je zagađenje okoliša koje može nastati kod eksploatacije sirovina ili proizvodnje i prijevoza dobara. Osim toga, jednako se vrednuju i proizvodnja živežnih namirnica i proizvodnja oružja. Gospodarski rast također ne znači da u nekoj zemlji nema socijalne nepravde – bogatstvo može biti raspoređeno na malu skupinu stanovnika. Sve su to razlozi za kritičku analizu dosadašnjeg modela rasta, smatra ekvadorski ekonomist i bivši ministar energetike Alberto Acosta. On ističe da gospodarski rast nije isto što i razvoj te objašnjava: “Svaki oblik rasta ima i socijalnu i ekološku povijest. Postoje dobre i loše vrste rasta.” Prema njegovom mišljenju, industrijske zemlje slijede logiku rasta pod svaku cijenu, koja se ne ravna prema stvarnim potrebama vlastitog stanovništva i koja ide na štetu zemalja u razvoju. Zato Acosta zahtijeva usporavanje rasta.

Iznad vlastitih mogućnosti

Taj zahtjev je u tradicionalnim ekonomskim krugovima i gospodarskoj politici još uvijek tabu, smatra Petra Pinzler, autorica knjige “Uvijek više nije dovoljno. Od opsjednutosti rastom do bruto društvene sreće”. Ona dijeli mišljenje mnogih kritičara: “Tradicionalni ekonomisti polaze od nekog vječitog rasta, koji se neograničeno nastavlja. No, prirodni resursi su ograničeni.”

Gospodarski rast može se povećati i proširenjem uslužnih djelatnosti. Ali u taj sektor se ubrajaju i krajnje rizične bankarske transakcije, upozorava Petra Pinzler. Ona zato traži da se blagostanje više ne izjednačava s materijalnim bogatstvom i upućuje na istraživanja osjećaja sreće. Ona su, naime, pokazala da osjećaj zadovoljstva samo u jako siromašnim državama ovisi o gospodarskom rastu te da od određenog stupnja bogatstva taj osjećaj više ne može neograničeno rasti. Drugim riječima, tri automobila čovjeka ne čine tri puta sretnijim nego jedan automobil.

Rast broja stanovnika i veća primanja

Žene i djecaJesu li industrijske države stvarno zasićene i ima li prostora za usporavanje rasta? To pitanje postavlja Günter Schmidt, stručnjak za prirodne resurse koji je, među ostalim, radio i za Svjetsku banku. On upozorava da je u Grčkoj baš nedostatak rasta doveo do drastičnog smanjenja blagostanja i osjećaja nezadovoljstva kod građana. Schmidt polazi od toga da je gospodarski rast nešto što nije moguće zaustaviti: “Za nekoliko godina na Zemlji će živjeti devet milijardi ljudi. Osim toga, primanja rastu u svim zemljama, prije svega u zemljama ubrzanog razvoja kao što su Indija i Kina.” Time će automatski porasti i potražnja za određenim dobrima, i to ne samo za hranom.

Osim toga, kaže Günter Schmidt, čovjek je po prirodi kreativan, razvija nove tehnologije ili štedi novac koji se posredstvom bankarskih poslova slijeva u znanost i razvoj – to sve stvara rast. On istodobno postavlja pitanje tko bi to državama trebao narediti da ostvaruju manji gospodarski rast.

Zahtjev za reguliranjem tržišta

Drvo na kojem visi novacPredstavnici zemalja u razvoju od političara traže da odrede granice svjetskom gospodarstvu. Tako se predlaže da se bruto društveni proizvod zamijeni drugim pokazateljima ili da se kod njegovog izračunavanja uzmu u obzir i čimbenici poput uništavanja okoliša. To bi smanjilo pritisak na vlade da stalno potiču rast. Osim toga, mnogi smatraju da bi se trebala strože kažnjavati i devastacija prirode. Kritičari rasta sa sumnjom gledaju na točku koja se nalazi pri samom vrhu agende konferencije “Rio + 20″: tzv. “zeleno gospodarstvo” koje bi trebalo doprinjeti socijalno i ekološki održivom razvoju. Oni se boje da će time i sam okoliš biti pretvoren u robu s kojom se može trgovati na burzama.
 
preneseno sa dw.de

 
 
PRETHODNI ČLANAK

 

Filed under: Illuminati, Masoni, Novi Svjetski Poredak, VIJESTI IZ SVIJETA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,