Articles Comments

New World Order | Croatia » Bankarski sustav, Masoni, Novosti, SLIJEDI NOVAC » Japan udvostručuje stopu PDV-a, dok Hrvatska povisuje samo 2%

Japan udvostručuje stopu PDV-a, dok Hrvatska povisuje samo 2%

PDVJAPAN će od sadašnje osnovne porezne stope u primjeni od 5% u 2014. godini PDV će se povećati na 8%, te u 2015. Godini na 10%.

Udvostručiti PDV nije mala reforma usprkos činjenici da današnja stopa iznosi svega 5%. Povećanje od 100% je povećanje od 100% pa je razumljiv interes porezne struke.

Pokušajmo odgovoriti na pitanje: da li je najavljeno povećanje dobro ili nije? Odnosno, što je isto, događaju li se tektonske promjene u arhitekturi poreznih sustava pojedinih razvijenih zemalja? Svjedoci smo dramatičnih promjena …..

2008. godine Velika je Britanija na krizu odgovorila snižavanjem opće stope PDV-a što sam nazvao nesretnim događajem . I kao što sam predvidio vrlo brzo se je vratila „stara“ porezna stopa, da bi se potom povećala. Njemačka je na krizu odgovorila povećanjem porezne stope poreza na dodanu vrijednost. Belika je Britanija ostala zarobljenicom prošlosti, a Njemačka, bogata protekcionističkom tradicijom, ostala je zemlja budućnosti. Polako, ali sigurno, sve zemlje EU korigiraju osnovnu poreznu stopu tako da ju povećavaju. Na prvi pogled obrazloženje se nameće samo po sebi: PDV je fiskalno izdašan porezni oblik pa i mala povećanja rezultiraju znatnim poreznim prihodima, što djeluje „ljekovito“ na proračunske deficite, smanjujući ih. To je istina. Međutim, to je samo, manji, dio istine.

Pokušajmo to pojasniti.

Proces reprodukcije je nedjeljiv. Ako je porces reprodukcije nedjeljiv tada nije primjereno u ocjeni porezne presije bilo kojeg subjekta, pojedinca ili tvrtke, promatrati bilo koji porez zasebno. Dakle, umjesto pojedinačnih poreza valja promatrati ukupno porezno opterećenje promatranog subjekta. Svakom je subjektu gotovo (zbog različitih elastičnosti koje neki porezni stručnjaci sa priličnom argumentacijom osporavaju) svejedno da li je porez nametnut na dohotak/dobit ili na potrošnju/faktore. Može se lako dokazati porezna ekvivalencija čak i u slučaju egzistencije različitih stopa elastičnosti.

Slučaj Hrvatske je vrlo indikativan. Oporezivanje dohotka u Hrvatskoj je među najvećima na svijetu usprkos činjenici da su porezni prihodi relativno mali. Porez na potrošnju je velik što rezultira značajnim poreznim prihodima. Doprinosi „na i od“ dohotka su vrlo visoki i prihodi, temeljem istih, su na razini prihoda poreza na dodanu vrijednost. Pogledajmo sada primjer. Ukoliko imate plaću od 10.000 kuna neto, vaša bruto plaća iznosi više od 20.000 kuna. Pretpostvimo da potrošite cjelokupnu plaću (štednja = 0) vi ćete uz stopu PDV-a od 25% uplatiti dodatnih 2.000 kuna preza. Iz razmatranja smo, radi jednostavnosti, izuzeli trošarine koje nisu manje od 500 kuna. Tako, bez trošarina, raspodjela dohotka između pojedinca i države iznosi 8.000 : 12.000 kuna. To što su kod nas plaće daleko manje od 10.000 kuna nije primjedba već dodatni argument tragičnog stanja hrvatskog gospodarstva.

Vratimo se priči.

Značajnije oporezivanje potrošnje stimulira poreznog obveznika da manje troši i više štedi. Jasno, kada je dohodak ispod reproduktivne razine nemate tih dilema. Njemačka, Japan i ostale razvijene zemlje imaju velik dohodak per capita pa povećanje porezne presije na potrošnju značajno povećava štednju. Drugim riječima, kada vlast u nekoj zemlji ocijeni da joj je niska stopa štednje povećat će poreze na potrošnju, i obratno. Politika u pravcu povećanja štednje imat će značajne učinke na politiku oporezivanja imovine – valja očekivati smanjenje oporezivanja imovine, odnosno neto bogatsva. Prema tome, u zemljama gdje je vioska štednja, po ocjeni vlasti, smanjit će se porezi na potrošnju i povećati porezi na imovinu, neto bogatstvo. Zemlje sa malom štednjom, slučaj Hrvatske, preferirat će štednju putem povećanja oporezivanja potrošnje i smanjenja oporezivanja imovine.

To nije sve.

Dvadesetih godina prošlog stoljeća protekcionizam, zaštita nacionalnog gospodarstva, dominirao je svijetom. Zaštita se je provodila kizanjem nacionalnih valuta pojedinih zemalja, valutni rat, koje su tako pokušavale povećati konkurentnost svojih gospodarstava, a istovremeno usporiti uvoz u najvećoj mogućoj mjeri. Dogovor je postignut u Bolonji i tako je napuštena otvorena, ali ne i privremena, zaštita nacinalnih gospodarstava. Velika ekonomska kriza iz kraja dvadesetih godina usmjerila je intervecije pojedinih vlada u pravcu jačanja domaće potražnje poslije teorijski obrazložena od najvećeg ekonomise dvadestog stoljeća J. M. Keynesa – nacionalna gospodarstva bila su kontrolirano otvorena. Danas, u uvjetima globaliziranog gospodarstva i otvorenih nacionalnih gospodarstava pribjegava se, putem manipulacije poreza na potrošnju, kontrolirati potrošnja i uvoz, s jedne strane, i, s druge strane, povećati konkurentnost. Porez na dodanu vrijednost je gotovo „izmišljen“ instrument za tu i takvu potiku (moja porezna reforma naglašeno zastupa ovaj stav). Naime, u izvozu porez na dodanu vrijednost oduzima se na granici što nije moguće kod izravnih poreza, poreza na dobit i dohodak.

Vratimo se početku priče – Japanu.

Japan je svoj porezni sustav temeljio na porezu na dohodak u većoj mjeri nego što je to slučaj s ostalim razvijenim zemljama. On je naprosto svojom superiornošću u konkurentnosti „izvozio“ svoje poreze na inozemna tržišta. Sada kada je nužno dinamizirati nacionalni razvoj isti dodatno podržava povećanjem poreza na dodanu vrijednost. On, međutim, i dalje ostaje superiorna industrijska velesila jer je predviđeno povećanje i dalje ispod razine ostalih izvozno orijentiranih gospodarstava. Osim toga, veliki javni dug, zbog spasa nacionalnog bankarskog sustava (sic!), mora biti servisiran u najvećoj mogućoj mjeri na nacionalnoj razini kako bi osigurao visoki kretidni rejting u inozemstvu – AAA. Ima li se u vidu da je javni dug veći od 200% BDP-a jasno je da bi i malo povećanje kamaatnih stopa dramatično ograničilo autonomnost japanske ekonomske politike. Svaka čast gospodo tako se brane boje nacionalne ekonomije.

Mađarska vlada podigla PDV na 27%

Povećanje PDV-a, koje je odobrio Bruxelles, pogađa samo glavnu stopu tog poreza, dok je smanjena stopa na osnovne prehrambene proizvode ostala na razini od 18 posto, a na knjige i novine i časopise na pet posto.

Podizanje PDV-a, zajedno s nekoliko drugih poreza, uvedenih u 2011, “izazvat će znatan porast inflacije” na pet posto u 2012., prognozirala je centralna banka Mađarske sredinom prosinca.

Par primjedbi na pisanje i sadržaj:

1.  Ako je glavna stopa PDV-a povećana, zašto “samo”?  Pa to je najgora stopa koju su mogli povećati!

2.  Ono što nam se kod svih kvazi-socijalnih država sviđa je da tobože brinu o svojim ljudima.  Pa evo gore vidimo da je stopa PDV-a na hranu ostala na 18%.  Kako uviđavno od vlade!

3.  Obratite pažnju na stopu od 5% na tisak.  Zašto?  Kad ste zadnji puta čuli da nekog – osim izdavača kojima je to svojevrsna subvencija – uopće briga za PDV na tisak?  Ne bi li većina građana preferirala 18% na tisak, a 5% na kruh?  Ili 50% na tisak, a 0% na kruh?  Naravno, nema veze što bi građani htjeli.  5% je valjda ostatak iz socijalizma, gdje se neuki puk motivirao da kupuje knjige (ili da kupi knjigu, jednu), pa u novom socijalizmu svi slijede te lijepe tradicije.

4.  Kad genijalci u Buxellesu nisu odborili povećanje PDV-a?  Ja tebi, ti meni.

O Mađarskoj smo pisali u više navrata, od prošlog proljeća kad se vladajuća stranka namjerila promijeniti zakon o centralnoj banci, pa sve donedavne propale aukcije 3-godišnje obveznice.

Gospodarski događaji u Hrvatskoj su donekle slični onima u Mađarskoj.  Po čemu?

  • Slaba suradnja s MMF-om (“Možemo mi sami” sindrom u vrijeme HDZ-a) kako bi se kaubojskom gospodarskom politikom nastavili provoditi kupovanje glasova i “socijalnog mira”
  • Manipulacije s poreznim stupom (u Mađarskoj su novac iz drugog stupa “motiviranjem” građana da ga prebace u prvi stup u biti nacionalizirali, a kod nas su ljudima “ponudili” da prijeđu u prvi stup)
  • Katastrofalna socijalistička gospodarska politika gdje se država petlja u sve i svašta
  • Obje zemlje su na rubu još veće krize
  • Obje zemlje uvode (ili govore da planiraju uvesti, u slučaju RH) veći PDV
  • Miješanje vlade u medije i posredno slobodu govora i izražaja

Naravno isto bi se moglo reći za većinu zemalja u kolijevci socijalizma, Europi.

Prije par dana vidjeli smo da je prinos na 10 godišnje Mađarske obveznice, nakon propale aukcije i ostalih loših vijesti, skočio na 9,7% .  Tko zna da li će sad, nakon povećanja PDV-a, Mađarska uopće više moći izaći na tržište duga.

Hrvatska vlada sad može vidjeti kako će međunarodni investitori sutra reagirati na povećanje PDV-a i ostale (nacional)socijalističke trikove koje iz rukava izvlače mađarske vlasti.  Vjerujemo da će prinos na mađarske 10-godišnje obveznice ubrzo probiti 10% i da će službeno postati “zemlja slučaj” i to kao prva takva EU članica koja je izvan euro-zone (a EU članica koja bi joj se u 2012. mogla pridružiti nije geografski daleko).  Jer kako smo u postu o padajućem nizu domina rekli, krah u Mađarskoj mogao bi biti signal investitorima da se povuku iz okružja, a to tvrde i analitičari (ne većina, moramo reći).

Možda bi organizatorima slijedećeg europskog sastanka na vrhu (23. siječnja) valjalo rezervirati malo vremena za diskusiju o “situaciji” u Mađarskoj.  A u vezi te situacije, zanimljivo nam je bilo da je Austrija nedavno zadržala AAA rejting iako – ako Mađarska “pukne” – povjerenje u cijelo okružje bi moralo znatno pasti, a u toj situaciji najgore bi trebale proći austrijske banke.  To naravno uopće nije izvjesno, ali opet, čudi nas da ta mogućnost nije navedena u nedavnim vijestima o austrijskom rejtingu.

U nas g. Josip Tica, pak analizira kako je plan vlade o povećanju PDV-a super.  Inače g. Tica je u veljači 2011. na stranicama SEEbiz-a dao pesimstičnu prognozu o tečaju švicarski franak-a (vidi ovdje) i rekao kako bi se on usudio uzeti kredit u švicarci-ma.  Kako možete vidjeti (plava točka na grafu), to je bio dan kad je euro najbolje stajao u 2011. godini.  Iako je prognozu spasila švicarska centralna banka (intervencija od ljeta, kad su prodali gotovo 100 milijardi eura švicaraca), g. Tica je ipak uspio napraviti apsolutno užasnu prognozu o kretanju tečaja kune vs. švicarskog franka.

A sad on pravi nove prognoze, naime, da je ideja o povećanju “samo” glavne stope PDV-a pomoći gospodarstvu.  Pogledajmo par tvrdnji:

Osim izvoza i turizma, i investicije bi mogle djelovati kompenzirajuće na rast BDP-a u slučaju da porez na dividende i oslobođenje poreza na dobit za investicije motivira poduzetnike, a poglavito velike kompanije u stranom vlasništvu, da ne povlače dividendu iz Hrvatske.

Mislimo da će PDV smanjiti potrošnju i da će se kapital povući sam, jednostavno zato što rasta neće biti.  Turizam je prošle godine bio dobar zato što su neke mediteranske zemlje otišle k vragu dok je ostatak Europe bio pogonjen novim dugom koji su stvorile američka i kineska centralna banka.  U 2012. vjerujemo da to neće biti slučaj, a ne znamo niti odakle ljudima na vlasti ideja da bi turisti zbog manjeg PDV-a trošili više (a očigledno ne vjeruju da bi domaći potrošači zbog višeg PDV-a trošili manje).

Pred Vladom u implementaciji ovoga programa stoji čitav niz izazova. Najvažnije pitanje je neto efekt svih predloženih mjera na proračun. Povećanje PDV-a, uvođenje poreza na imovinu i uvođenje poreza na dividendu otvara prostor za urednije plaćanje obveza države, porezno rasterećenje dohotka od rada i smanjenja PDV-a u turizmu. Kako je ideja zadržati ukupno porezno opterećenje na istoj razini, očigledno je kako će porezna reforma ići za preraspodjelom poreznog tereta s ciljem stvaranja konkurentnijeg gospodarstva, a proračunski deficit će se smanjivati rezanjima i eventualnim rastom BDP-a.

Takvo pimplanje gospodarstva neće donijeti nikakvu korist.  Zapravo, ono bi bilo štetno, a zašto već smo objasnili u prijašnjim postovima na tu temu.

Ideja za smanjivanje PDV-a u turizmu je apsolutno idiotska (nju nije izmislio g. Tica nego naravno turistički sektor).  Novca nema, i sad – pazite samo tu logiku – takvi pimplatori-genijalci zapravo žele “rasterećivati” strane turiste i istovremeno povećavati PDV za sve građane koji troše u Hrvatskoj, i povrh svega još očekuju povećani rast (i to od izvoza, da čovjek umre od smijeha!).  Zapravo turistički sektor nije briga za rast gospodarstva, njih je naravno samo briga za njihov vlastiti biznis (turizam), ali kako u tu bajku može vjerovati bilo tko iz vlade čiji je posao da se bavi cijelim gospodarstvom?

Ključni izazov je činjenica da je, kada bolje analiziramo mjesta gdje se mogu prikupiti veći proračunski prihodi, PDV jedini kratkoročni instrument koji može omogućiti značajnije porezno rasterećenje plaća u Hrvatskoj.

Ako je radniku plaća 4.000 kuna i od nje troši 3.600 (recimo 1.000 na osnovne prehrambene proizvode i 2.600 na ostalo), povećanje PDV-a značit će da će mu svaki mjesec ostati 50-ak kuna manje.  To ima isti efekat kao i smanjenje plaće od recimo 1-2% (ovisno koliko potroši i na što).  No prema g. Tici, viši PDV će omogućiti porezno rasterećenje plaća.  Vidjet ćemo kakav će to učinak to “rasterećenje” imati na potrošnju.

Izmjenama Zakona o PDV-u opća stopa tog poreza od 1. ožujka povećava se s 23 na 25 posto . Istodobno, uvodi se međustopa od 10 posto, kojom će se oporezovati jestiva ulja, masti, dječja i prerađena hrana na bazi žitarica, te isporuka vode, osim one koja na tržište dolazi u bocama ili drugoj ambalaži. Međustopa PDV-a primjenjivat će se i na šećer od trske i šećerne repe.

Od sljedeće godine međustopa PDV-a obračunavat će se i na ugostiteljske usluge. Ta će se porezna stopa, među ostalim, obračunavati na bezalkoholna pića, vina i piva, ali ne i na žestoka pića. Povećava se i prag za upis u registar obveznika PDV-a sa sadašnji 85.000 na 230.000 kuna.

Ovdje se radi o nečemu što smo javno proklamirali u našoj izbornoj kampanji. Po tome je naš program bio potpuno jasan: ukupno porezno opterećenje se neće mijenjati, a struktura poreza hoće – nastojao je Radimir Čačić , prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva opravdati povećanje ‘najozloglašenijeg’ poreza.

Dan koji je, zbog materije poreznih zakona, već prozvan Linićevim, Vlada je nastavila uputivši u Sabor izmjene Zakona o porezu na dobit. Njima se oslobođa plaćanja tog poreza one koji dobit unesu u temeljni kapital tvrtke i reinvestiraju. Tako će se, smatra ministar financija Slavko Linić, omogućiti novi razvojni ciklus u gospodarstvu, kao i novo zapošljavanje.

Vlada je odlučila oporezovati i isplatu dividendi, i to po stopi od 12 posto. Hrvatska je, poručio je premijer Zoran Milanović, među rijetkim zemljama u Europi koje nemaju taj porez. Ipak, kako bi se zaštitili mali dioničari, od oporezivanja dividendi bit će oslobođeni iznosi do 12.000 kuna, koje će građani unositi u svoje godišnje porezne prijave.

Izmjenama u sustavu poreza na dohodak od 1. ožujka se neoporezivi dio dohotka povećava sa sadašnjih 1.800 na 2.200 kuna , dok se neoporezivi dio mirovina diže s 3.200 na 3.400 kuna . Porezne stope ostaju iste – 12, 25 i 40 posto, no mijenjaju se porezni razredi, i to tako da bi koristi od nogo sustava oporezivanja odhotka trebali imati oni s manjim primanjima. Oporezivat će se i mirovine iz inozemstva.

Razvoju poduzetništva i poticanju novog zapošljavanja trebale bi pridonijeti i izmjene u sustavu dohotka, prema kojima se doprinos za zdravstveno osiguranje smanjuje sa sadašnjih 15 na 13 posto. Izmjene na snagu stupaju 1. svibnja, a u Banskim dvorima tvrde kako to neće naštetiti zdravstvenom sustavu, jer će se manjak novca u njemu nadoknaditi iz povećanja PDV-a.

I dok izmjenama u sustavu doprinosa i poreza na dobit Vlada nastoji pomoći gospodarstvu, kojem već za sljedeću sjednicu najavljuje daljnje smanjenje parafiskalnih nameta u vidu spomeničke rente, vodnih i šumskih doprinosa, radnicima bi u korist trebale ići izmjene Stečajnog zakona. Njima se olakšava položaj radnika u tvrtkama nad kojima je otvoren stečaj, te im se daje veća zaštita.

Poskupljenja…

Jedinična cijena električne energije ostaju iste, ali zbog povećanja PDV-a za dva postotna boda, ukupan iznos računa za krajnje korisnike u kategoriji kućanstvo povećat će se za oko 1,63 posto, kažu u HEP-u.

Na primjeru prosječnog kućanstva, koje je do sada s PDV-om od 23 posto struju mjesečno plaćalo 250 kuna, to znači da će sada uz PDV od 25 posto plaćati 4,06 kuna više, odnosno 254,06 kuna, izračunali su u HEP-u koji će novu stopu PDV-a primjenjivati na potrošnju od 1. ožujka.

Skuplje grijanje

U Gradskoj plinari Zagreb, koja će očitavati brojila od 1. do 6. ožujka, procjenjuju da će izdaci građana za potrošeni plin i to zbog poreznih promjena biti veći za oko 1,6 posto.

Osim PDV-a, svi ostali parametri cijene plina, među kojima i marža, ostaju isti, kaže glasnogovornik Gradske plinare Davor Šestan.

Kućanstva koja plinom opskrbljuje Gradska plinara Zagreb do sada su prostorni metar prirodnog plina, s PDV-om, plaćali 2,941 kunu, a od 1. ožujka ta će cijena iznositi 2,989 kuna po kubiku.

Korekcija cijena goriva

U OMV-u Hrvatska kažu da će uskladiti maloprodajne cijene naftnih derivata sukladno Pravilniku o utvrđivanju cijena naftnih derivata. “Budući da je od 1. ožujka 2012. godine na snazi nova stopa PDV-a, ona će biti obračunata u kalkulaciju novih maloprodajnih cijena naftnih derivata sukladno već navedenom Pravilniku”, odgovaraju iz OMV-a Hrvatska i napominju da će nove cijene biti dostupne na njihovoj web stranici.

Iz Petrola podsjećaju da se maloprodajne cijene oblikuju u skladu s Pravilnikom i da je najviša maloprodajna cijena izračunata sukladno članku 3. Pravilnika uvećana za iznos trošarina i poreza sukladno posebnim propisima. “Ukoliko dođe do promjena iznosa trošarina i poreza sukladno posebnim propisima, Petrol Hrvatska d.o.o. će najviše maloprodajne cijene kreirati i dalje prema predmetnom pravilniku”, kažu u toj tvrtki.

Neslužbeno – Ina neće dizati cijene

Naftna kompanija Ina, kako neslužbeno doznaje Hina, neće povećati cijene naftnih derivata zbog porasta PDV-a sa 23 na 25 posto.

Kako će pak reagirati u idućim danima tek će se vidjeti, jer i Ina i ostale naftne kompanije su obvezne svoje ažurne cjenike objaviti na svojim internet stranicama.

Prema izračunima stručnjaka, koje prenose neki mediji, cijene derivata bi zbog višeg PDV-a od 1. ožujka mogle porasti od 10 do 18 lipa po litri, a prognoziraju da bi u redovnoj korekciji u utorak, 7. ožujka, ponovno mogle rasti zbog rasta cijena derivata na mediteranskom tržištu.

Ministar financija Slavko Linić izjavio je u srijedu da su marže na naftne derivate tolike da sutra ne očekuje novo poskupljenje derivata zbog povećanja PDV-a.

Mercator neće dizati cijene

Trgovački lanci u Hrvatskoj uglavnom za sada ne očekuju veće korekcije cijena zbog povećanja PDV-a sa 23 na 25 posto koje stupa na snagu 1. ožujka te se na razne načine nastoje prilagoditi većoj poreznoj stopi na većinu artikala, dok u Hrvatskoj udruzi poslodavaca kažu da su gospodarstvenici spremni koliko god je to moguće preuzeti dio tereta povećanog PDV-a, no dodaju da će sigurno biti onih koji će podići cijene jer neće moći amortizirati udar povećanja PDV-a, javlja Hina.

U Agrokoru kažu da u Konzumu ne očekuju značajnije promjene cijena zbog nove stope PDV-a. Najavljuju da će nekih promjena vjerojatno biti, ali će one biti niže od očekivanih 1,5 posto.

Iz Mercatora Hrvatska navode da do daljnjeg neće povećavati cijene proizvoda zbog povećanja PDV-a.

Ujedno, Mercator je dobavljačima dao do znanja kako do daljnjeg neće prihvatiti povećanje nabavnih cijena s njihove strane.

Spar neće mijenjati cijene određenih osnovnih namirnica i kućanskih potrepština za koje se stopa PDV-a mijenja s 23 na 25 posto te će tako u trgovinama Spar i Interspar njihova maloprodajna cijena ostati ista najmanje sljedeća tri mjeseca, kažu u Sparu.

Trgovci ne znaju na što se smanjuje PDV, a na što povećava

Zagrepčanima skuplja voda 30%

Gradonačelnik Milan Bandić dao je dozvolu u srijedu, nakon odluke o poskupljenju gradskog prijevoza, i za poskupljenje vode. Cijena vode za kućanstva od 1. ožujka narast će za 19,98 posto, ali će u konačnici račun kojeg će dobiti građani biti viši za 30 posto.

Cijena kubika vode za kućanstva tako će, umjesto dosadašnjih 11,22 kune, po kubiku stajati 13,46 kuna.

Iako Bandić u priopćenju za medije tvrdi da voda poskupljuje za kućanstva za 19,98 posto, ukupni račun koji će dobiti građani bit će veći za 30 posto jer će se na njemu ubuduće pojavljivati i fiksna mjesečna naknada u visini od 18,41 kunu koju je Grad, prema Uredbi o najnižoj cijeni vodnih usluga i vrsti troškova koje cijena vodnih usluga pokriva, bio dužan uvesti još prije godinu dana, javlja Tportal.

Holding: Kupnja tramvaja uvjetovala ZET-ova poskupljenja

O najnovijem poskupljenju karata ZET-ova prijevoza, koje čeka građane Zagreba već sutra, očitovala se u Uprava Holdinga.

“Očuvanje visoke razine kvalitete usluge javnog prijevoza u Gradu Zagrebu, kupnja 142 niskopodna tramvaja i 249 autobusa, visok porast cijena energenata i povećanje troškova održavanja i otplate novih vozila, prisilili su nas na korekciju cijena ZET-ovih usluga. Svjesni teških socijalnih prilika u kojima se nalazi većina građana Zagreba, četiri godine činili smo sve da ne dođe do poskupljenja cijena komunalnih usluga Zagrebačkog holdinga, no teška gospodarska situacija i poslovne okolnosti primorali su nas na ovakvu odluku” objasnio je glasnogovornik Dušan Viro Jutarnjem listu.

Znači zaključak je… okrenimo se tečajevima za samopreživljavanje.

 

preneseno sa mojzagreb.info, nedjeljnikomentar.com,jutarnji.hr,

 
 
PRETHODNI ČLANAK

Filed under: Bankarski sustav, Masoni, Novosti, SLIJEDI NOVAC · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,