Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA, NOVAC, VIJESTI Hrvatska » UTJERIVAČI DUGOVA uskoro u Hrvatskoj, u službi BANAKA !

UTJERIVAČI DUGOVA uskoro u Hrvatskoj, u službi BANAKA !

bankeMODERNI i legalni utjerivači dugova neće vas premlatiti ukoliko se ste “zaboravili” platiti robu ili uslugu, već će, ako vas u tri mjeseca ne uspiju uvjeriti, poslati na sud. U Hrvatskoj se plijeni svaki peti automobile prodan na kredit ili lesing.

Međunarodna agencija CEI Zagreb zapošljava sedam “utjerivača dugova” (službenika za naplatu), studente-detektive koji ulaze u trag neplatišama koji su promijenili adresu te službenike koji im šalju pisma.

Pojedinac ili tvrtka kojem netko duguje novac s agencijom potpisuju ugovor po kojem agencija od klijenta može gotovinom otkupiti potraživanja prema dužniku po “diskontnoj” cijeni, a dužnik onda postaje dužnikom agencije ili agencija samo preuzima posao naplate. U prvom slučaju agencija zarađuje na osnovu razlike stvarne i “diskonte” cijene, a u drugom slučaju uzima proviziju, piše Novi list.

[mp3player width=300 height=100 config=fmp_jw_widget_config.xml playlist=tema-dana-utjerivaci-dugova-u-sluzbi-banaka.xml]

Nakon što se potpiše ugovor, službenici agencije dužnika najprije obavijeste pismenim putom. Ako ne regira slijede telefonski pozivi, a u slučaju nejavljanja nakon dva mjeseca moguć je i “kućni posjet”. Ovo se uglavnom odnosi na dužnike koji su promijenili adresu.

Anett Jakob, voditeljica ureda CEI Zagreb, kaže da se moderna naplata duga danas ne vrši silom, te da dužnik nije kriminalac već najčešće osoba koja se nalazi u teškoj financijskoj situaciji.

Objašanjava da oni neplatiše ne sile na naplatu već samo žele doznati zašto netko nije platio račun. Iako su u Mađarskoj, gdje je sjedište tvrtke, dobro prihvaćeni, u Hrvatskoj nije tako. Dužnici  im često poklapaju slušalicu i viču na njih.

CEI obrađuje dužnike od 25 do 40 tvrtki, nekada i više. S državnim tvrtkama poput INE I HEP-a još ne surađuju. Njihovi “službenici za naplatu dugova” prolaze tromjesečnu obuku s psiholozima, koji ih uče o svim zamkama i varkama neplatiša. Agencija je u Zagreb stigla prije godinu dana.

Na kredit ili putem leasinga u Hrvatskoj se godišnje kupi oko 70.000 novih automobila, a procjenjuje se da ih se zbog neplaćanja zaplijeni oko 15.000 automobila, odnosno svaki peti. Svaka četvrta osoba ne otplaćuje automobil redovito.

Kada ljudi zbog financijskih problema prestanu plaćati rate za automobile, banke, osiguravajuća društva i leasing kuće, putem tvrtki koje se bave utjerivanjem dugova, zapljenjuju automobile, piše Vjesnik. Kasnije “zaplijenjene” automobile prodaju po relativno povoljnim cijenama, kakvih se 60-ak nalazi u Auto Agramu u Trnju, jednoj od dvije zagrebačke tvrtke za prodaju zaplijenjenih automobila.

Većina vozila je stara dvije do četiri godine, a među njima ima i luksuznih automobila poput “Mercedesa CLK” te nekoliko “Wolksvagen passata” starih nepune dvije godine.

Potencijalni kupac zaplijenjenih automobila ne može doznati tko je bivši vlasnik.

U jednoj osiguravateljskoj kući kažu da najviše problema imaju s vlasnicima luksuznih automobila, jer se često voze u inozemstvu, a najmanje s vlasnicima manjih i srednjih automobila koji, ponekad i sami dovezu automobil na zapljenu jer su svjesni da ne mogu plaćati rate.

Već početkom iduće godine Hrvatsku bi mogla preplaviti vojska siromašnih kojima je ovrhom oduzeta imovina. Naime, za mjesec dana bit će izabrano 100 javnih ovršitelja u 65 gradova, koji će od 1. siječnja 2012. samostalno, bez sudova, provoditi ovrhe nad stanovima, kućama, autima, plaćama…

Vodit će i dražbe na kojima će umjesto sudova prodavati sve – od kuća do slika i nakita. Novac od prodaje uplaćivat će direktno na račun vjerovnika, a odgovaraju isključivo Ministarstvu pravosuđa.

Najviše ovršitelja, 20, bit će u Zagrebu, zatim sedam u Splitu, pet u Rijeci, a Zadar i Osijek dobit će ih po četiri. Glavni razlog uvođenja potpuno novog zanimanja – javni ovršitelj – jest rasterećenje sudova koji imaju više od 100 tisuća neriješenih ovrha. Sudovi će samo kontrolirati postupak i odlučivati o žalbama na odluke javnih ovršitelja, doznaje Jutarnji list.

Protiv novog zanimanja odmah su ustali pravni stručnjaci. Niti malo im se ne sviđa što će se javni ovršitelji naplaćivati iz postotka imovine ili prihoda koje su zaplijenili.

Ubrzavanje provođenja ovrha bio je uvjet za pristup EU, u sklopu Poglavlja 23.

Odzvonilo manipulacijama

Osim efikasnije naplate dugova, u Ministarstvu pravosuđa tvrde da će tako izbjeći manipulacije u ovršnom postupku. Primjerice na dražbama često netko iz obitelji dužnika licitira i ponudi najbolju cijenu za koju zna da je neće platiti, a sve da bi odgodio tu ovrhu. Pritom gubi samo jamčevinu, a na vremenu dobiva i po godinu dana. To više neće biti moguće jer će se skratiti općenito procedura, ali i vrijeme čekanja isplate u situacijama kada netko da kaparu.

Također, manje će se moći manipulirati jer će ovršitelji imati uvid u bazu podataka Porezne uprave i MUP-a, te će vrlo lako moći otkriti imovinu dužnika.

Zbog sinova kredita ostao bez kuće od 500 tisuća eura

Bivši pomorac Dragulo Jajac s Murtera zbog kredita od 150.000 eura ostao je bez kuće vrijedne 500.000 eura. Sada Dragulo, njegova supruga i unuk žive u dvorišnoj potleušici od tridesetak kvadrata, koja je prije služila kao staja.

Naime, Dragulov sin je kod poslovne banke podignuo kredit za izgradnju i uređenje restorana u iznosu od 150.000 eura, za što je založio obiteljsku kuću. Budući da nije vraćao rate, banka je iselila njegove roditelje i kuću prodaje na dražbi.

Sudbina ovog Murteranina nije rijetkost i u posljednje vrijeme pogađa sve više građana koji ne mogu vraćati kredite, poglavito one u švicarskim francima.

Kada klijent banke ne plati tri dospjele rate kredita, banka može otkazati ugovor o kreditu i tražiti vraćanje cjelokupnog iznosa kredita uvećanog za dospjele kamate. Banka se može naplatiti ovrhom bilo koje nekretnine svih sudionika kredita (kreditoprimca i jamaca), koja se potom prodaje na javnoj dražbi. Ako i nakon prodaje banka ne namiri kompletan dug, na ostatak se zaračunavaju zakonske zatezne kamate.

Premda banke ne posežu odmah za prisilnom prodajom založene nekretnine, nego klijentima nude različite mogućnosti reprogramiranja otplate i refinanciranja postojećeg duga, samo se rijetki na ovakav način uspiju dogovoriti i spasiti ono što se spasiti da, piše Slobodna Dalmacija.

Prodaju kuće i stanove da bi vratili dugove

Suočeni s ovakvim bezizlaznim stanjem, građani se obraćaju na različite adrese. Voditeljica splitskog savjetovališta za zaštitu potrošača Nela Kovačević ističe da su građani od nastanka duga pa do provedbe ovršnog postupka prepušteni sami sebi. Prema njezinim riječima, neplaćeni krediti su na drugom mjestu ovršnih zahtjeva, odmah nakon TV-pristojbe i telekomunikacijskih računa.

“Prezaduženi građani u trenutku kada više ne mogu otplaćivati rate za kredite, prodaju kuće i stanove, vraćaju dospjele dugove te odlaze u podstanarstvo”, kazala je Kovačević. Najgore je kada banke imovinu građana stavljaju na dražbu kako bi se namirile i, dakako, najgore je kada je ta nekretnina dužnikov krov nad glavom.

preneseno sa w3

DUŽNICI NA RUBU ŽIVACA: Zbog 'švicarca' naša djeca plaču, a mi ćemo u ludnicu
Kroz Regiju Hrvatska srlja u najtamniju prošlost

Filed under: GLOBALNA KRIZA, NOVAC, VIJESTI Hrvatska · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

 
reklama