Articles Comments

New World Order | Croatia » SLIJEDI NOVAC, VIJESTI Hrvatska » RASPAD SISTEMA:Kredite u švicarcima otplaćivat ćemo do smrti, a obećane mostove i škole platit će iduća Vlada

RASPAD SISTEMA:Kredite u švicarcima otplaćivat ćemo do smrti, a obećane mostove i škole platit će iduća Vlada

novi_svjetski_poredakZAGREB – Zaštitit ćemo dužnike od rasta švicarskog franka, vratit ćemo Inu pod hrvatsku kontrolu, snizili smo cijenu plina za hrvatske tvrtke, stižu strane investicije koje su posljednjih godina presahnule, no sada ćemo sve nadoknaditi pa na sljedećoj listi investicija Hrvatska neće više biti posljednja, štoviše, bit ćemo pri vrhu.

To su ključne predizborne poruke oko kojih će se vrtjeti ova kampanja. HDZ je u žestokoj ekonomskoj ofenzivi kojom je jasno odredio ton kampanje: pričat će se najviše o ekonomiji, a domoljubne i nacionalne poruke uz pozivanje na naše heroje bit će joj samo prigodan začin.

Lupili po zlim bankarima

Here is the Music Player. You need to installl flash player to show this cool thing!

Najvažnija je priča o švicarskom franku, koji je za Vladu premijerke Jadranke Kosor i njezinu stranku uzletio u idealnom trenutku: nekoliko mjeseci pred izbore. Sada Vlada može pokazati svoju zabrinutost za sudbinu građana koji su si kreditima s deviznom klauzulom u švicarskim francima kupili krov nad glavom pa ih sada ubijaju goleme mjesečne rate tih kredita jer franak nevjerojatno divlja. Svijet ga kupuje jednako kao i poluge zlata, umjetnička djela, dijamante, arhivska vina ili konjake, dakle kao robu u koju se posprema novac onda kad više nije važno da on donese zaradu, nego je cilj da se ne izgubi na vrijednosti.
Uz takav nabildani švicarski franak Vlada može pokazati svoju brigu za građane, može lupiti po zlim bankama koje zarađuju na visokim kamatama i iskazuju rekordne dobiti dok su svi ostali u problemima, neće pri tome trošiti novac iz proračuna zbog čega bi se ljutili porezni obveznici, MMF, EU i slični, a riješit će problem sedamdesetak tisuća ljudi. Prevedeno na jezik političara u predizbornoj kampanji, to je stotinjak tisuća glasova! Čak niti poslovično racionalan guverner HNB-a Željko Rohatinski ne može ostati izvan igre, pa Vlada sada ima na svojoj strani i neupitni hrvatski ekonomski autoritet.

 

Tečaj švicarskog franka za stambene kredite veže se na 5,8 kuna, na rok od pet godina, a razlika od stvarne, odnosno tržišne, cijene franka prebacuje se u odgođeno potraživanje, tzv. balon kredite, konačan je dogovor sklopljen između Vlade i osam banaka.

Panika u bankama: Ne znaju kako će naplatiti 34 milijarde kuna loših kredita

Bankarima su najveći problem tvrtke, na koje otpadaju oko dvije trećine rizičnih kredita, ostatak su građani.

Posljednjeg dana lipnja u hrvatskim je bankama bilo gotovo 34 milijarde kuna loših kredita! To je tri puta više nego 2008., posljednje pretkrizne godine, i dvostruko više nego u rujnu 2009., kad nas je kriza već udarila. Od tih 34 milijarde kuna loših kredita otprilike dvije trećine su dužna poduzeća, a trećinu stanovništvo. Na isti dan prošle godine loših je kredita bilo 25,2 milijarde kuna. U međuvremenu, ukupni iznos svih kredita porastao je 7,2 posto, a udio loših kredita u svim kreditima 34,2 posto! Pod lošim kreditima vode se svi oni krediti kod kojih otplata kasni dulje od tri mjeseca.

Ponudu fiksiranja tečaja CHF prihvatit će jedva pola dužnika (18.08.2011)

Stručnjaci ističu kako je potpisano samo potcrtalo bankarsko načelo da se ugovorna obveza ne može izbrisati već da se može samo povoljnije rasporediti

Nakon što su se posljednjih desetak dana svakodnevno lansirali i odbacivali novi sastojci za recepturu mjera za ublažavanje posljedica jačanja švicarskog franka, pregovori Vlade i banaka zaključeni su povratkom na prvotni koncept, ali uz znatno reducirane ustupke dužnicima u odnosu na predizborne ambicije premijerke Jadranke Kosor. “To je maksimum koji smo mogli dogovoriti. Vlada je predlagala još neke mjere, ali za dogovor je potrebno dvoje”, izjavila je Kosor.

Here is the Music Player. You need to installl flash player to show this cool thing!

Onima koji prihvate ponudu, već s početkom listopada, ili s ratama za rujan, fiksirat će se tečaj za anuitete u otplati na razinu 5,8 kuna za franak, i to na rok od 5 godina, a razlika do stvarnog tečaja bila bi tzv. odgođeno potraživanje. Taj ‘balon’ će se voditi u CHF i, ovisno o kretanju tečaja, on će se puniti ili prazniti, a ako stvarni tečaj u međuvremenu padne ispod 5,8 kuna odgođeno potraživanje nestaje a kredit se nastavlja otplaćivati prema osnovnom ugovoru. U Dodatku Memorandumu navodi se kako se na odgođeno potraživanje “ne obračunavaju kamate”, no umjesto toga će, uz dogovorenu poštedu od (prvih) šest mjeseci, banke obračunavati naknadu u skladu s vlastitim politikama, ali ne veću od 3,95 posto godišnje. Navodno je to donja razina koju su banke bile spremne prihvatiti, jer se njome osigurava pokriće troškova izvora financiranja. Što se tiče općeg smanjenja kamata na te kredite, što je među opozicijskim strankama bio i najčešće zagovarani recept, to je pitanje prepušteno bankama i njihovim politikama. Univerzalne naputke nije bilo realno očekivati jer su neke banke dosad više od drugih smanjivale kamate i zatečeno stanje kamatnih stopa se razlikuje od banke do banke.

Zbog svega navedenog mnogi su jučerašnji Memorandum dočekali riječima ‘tresla se brda…”, uz opaske kako time zapravo glavnina rizika opet ostaje na klijentima. Za druge je pak Memorandum samo prizemljio nerealna očekivanja potcrtavajući bankarsko načelo da se ugovorna obveza ne može izbrisati već da se može samo donekle olakšati i povoljnije rasporediti – osim ako netko treći (država) nije spreman podmetnuti leđa jamstvima. Kako je u isto vrijeme franak prema euru, i prema kuni, jučer (o)slabio, mnogi smatraju kako bi do početka primjene moglo biti sve više onih koji će kalkulirati hoće li uopće prihvatiti ponudu fiksiranja anuiteta. Prema prvim procjenama iz redova samih bankara, moglo bi se dogoditi da se modelom fiksiranja tečaja i ‘balona’ zahvati tek polovica kreditnog portfelja u CHF. Dakle, 15-ak milijardi kuna.

Ako bi interes za modelom bio približno toliki, uz trenutnu razina tržišnog tečaja franka (6,56 kuna) u odgođeno potraživanje (balon) prebacilo bi se 12-13 posto iznosa kredita, odnosno 2 milijarde kuna ukupno (na cijeli portfelj balon bi danas iznosio oko 4 milijarde). Mnogi CHF-dužnici koji su olako računali s ‘izdašnijim raterećenjem’ zacijelo će biti nezadovoljni potpisanim, pa bi pokušaj umiljavanja biračima vladajućoj garnituri i politički mogao donijeti više štete nego koristi.

 

Jedinstvena kriza

Jasno je da su banke lagano u panici ili, njihovim rječnikom: zabrinuti smo. Stoga sve više važu kome, kada, kako i koliko kredita dati, i stoga je Hrvatska jedinstvena među zemljama u krizi jer novca na računima ima, samo se ne ulaže.

Nedavno je viceguverner HNB-a Davor Holjevac upozorio na to kako je na računu HBOR-a neiskorišteno još 800 milijuna kuna koje nisu završile u poduzećima jer banke nisu bile spremne prihvatiti rizik. HNB je prognozirao da bi do kraja ove godine loši krediti mogli narasti na 37 milijardi kuna, a njihov udio u svim kreditima na 14 posto, što znači da bi svaka sedma kuna kredita bila teško naplativa ili nenaplativa.

Najrizičnija i dalje ostaju poduzeća pa će 23 posto ili gotovo četvrtina njihovih kredita biti u sferi rizičnih, što znači da će kod poduzeća svaka četvrta kuna biti teško ili nikako naplativa! Banke su ove godine, doduše, iskazale veću dobit, ali im ubrzano rastu i rezervacije za potencijalne gubitke.

Zbog svega toga bankama je priča o spašavanju dužnika u švicarskim francima dobro došla jer je skrenula pažnju na sve veći kreditni rizik, premda sami bankari najbolje znaju da problem kredita u švicarskim francima nije ni približno najkrupniji problem hrvatskih dužnika niti njihovih banaka – kreditora.

Računi i nekretnine blokirani ovrha

Prema Fininim podacima, u ovome je trenutku zbog ovrha u blokadi 150 000 bankovnih računa. Raste i broj ovrha nad imovinom građana – više od 930 pokretnina i nekretnina u sljedećih mjesec dana naći će se na dražbi. Zemljišta, kuće, stanovi i automobili otišli su na bubanj jer su se vlasnici našli u financijskim problemima. U samo šest mjeseci ove godine provedeno je 2400 ovrha nad nekretninama i pokretninama.

Pretpostavljamo da će se do kraja ove godine broj ovrha udvostručiti. Financijske institucije su nam najveći ovrhovoditelji, to su banke, osiguravajuća društva i kartičarske kuće, smatra voditeljica Centra za poslove informacije HGK Dunja Resman Bartolec.

 

Trenutačno je najviše ovrha nad imovinom u Zagrebu te u Istarskoj i Zagrebačkoj županiji. Tako će se ovih dana na javnim dražbama naći obiteljske kuće, stanovi, zemljišta, automobili koji se najčešće prodaju za samo jednu ili dvije trećine stvarne tržišne vrijednosti.

 

Švicarac manji problem

Naime, u svim lošim kreditima onih uz valutnu klauzulu u švicarcima ima za 3,4 milijarde kuna ili 10,07 posto od ukupnih kredita u švicarcima. A ukupni je udio loših kredita u svim kreditima 11,9 posto. Znači, manji je udio loših kredita u švicarcima nego ukupni udio loših kredita u svim kreditima. Doduše, među stambenim kreditima u švicarcima rizičnih je 6,4 posto, dvostruko više nego kod stambenih u eurima.

Upravo su krediti s valutnom klauzulom u švicarskoj valuti prošla dva tjedna okupirali Vladu, bankare i javnost kao najveći ekonomski problem. Razlog je jasan: rješenje problema dužnika u švicarskim francima važna je karika predizborne kampanje. Puno je tu birača koji bi svojim glasom Vladi trebali 4. prosinca pokazati zahvalnost što im je pomogla smanjiti mjesečnu ratu.

Do tog će datuma vjerojatno platiti dvije umanjene rate jer model koji se još razrađuje u bankama, a sljedeći bi ga tjedan trebale dogovoriti s Vladom, može zaživjeti najranije u listopadu. U međuvremenu, oni koji više ne mogu plaćati svoj teški stambeni dug vezan uz švicarsku valutu, mogu doći do banke pa dogovoriti neki kratki predah u vidu moratorija, poručuju iz banaka.

Ostali dužnici

Ostali dužnici, kojima je jednako teško otplaćivati kredite u eurima ili kunama pa su klasificirani kao rizični, zasad nisu u fokusu politike, iako je, ekonomski, iznos od 1,6 milijardi kuna spornih stambenih kredita u švicarcima samo zrnce u 34 milijarde kuna svih loših kredita. No, ti svi drugi loši krediti otvaraju bolnu temu gospodarskog pada, gubitaka u poduzećima, rasta nezaposlenosti i nedostatka investicija.

Sve su krivi oni bivši

Na putu do tog cilja problem su još samo tvrdoglave banke koje se ne žele odreći dobiti pa traže da se na ostatak duga obračunava nekakva kamata i da gomilanje duga ne traje baš deset godina, kako predlaže Vlada nego, recimo, najviše tri do pet godina. Sigurno će uz sve tražiti i nekakvu garanciju države da će taj dug biti vraćen, što znači da će se to pribrojiti gomili jamstava koja je Vlada već izdala i preuzela.

Druga priča, ona o Ini, zgodno spaja ekonomiju i domoljublje. Riječ je o borbi za stratešku domaću energetsku kompaniju koja se nekako našla pod vlašću Mađara.

Nitko od sadašnjih ili bivših ministara ne zna kako se to dogodilo, a pred saborskim istražnim povjerenstvom zbunjeno su svjedočili kako ništa od tih papira nisu vidjeli niti pročitali. HDZ-u su za to krivi bivši premijer Ivo Sanader i bivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec, prvi u pritvoru, drugi na slobodi, a obojica čekaju niz suđenja. U današnjoj HDZ-ovoj stvarnosti nitko osim njih dvojice nije znao da će MOL potpisivanjem dopuna dioničarskog sporazuma dobiti kontrolu nad Inom i da će je voditi kao svoju podružnicu, iako je sve to pisalo čak i u izvješćima s Vlade dostupnima novinarima, a potpredsjednik Polančec održavao je slikovite prezentacije na kojima je sve ukratko objašnjavao svom tadašnjem stranačkom vodstvu.

kreditaIna? Nismo znali!

Ona Vlada i onaj HDZ su zabrljali, no sadašnja Vlada i sadašnji HDZ spremni su sve ispraviti i po cijenu diplomatskih sukoba sa susjednom državom. Zbog Ine su Hrvatska i Mađarska već neko vrijeme u hladnom ratu, oglasio se i mađarski premijer Viktor Orban koji mora štititi i državno vlasništvo jer je država preuzela više od 20 posto MOL-a, a MOL-u je u interesu da se upravljanje Inom ne mijenja. Uostalom, Ivo Sanader i MOL-ov čelnik Zsolt Hernadi osumnjičeni su da su za deset milijuna eura dogovorili takav model upravljanja koji je MOL-u sa 47,26 posto dionica omogućio da u Ini radi što ga volja, a hrvatsku stranu sa 44,84 posto dionica sveo na status promatrača. Vlada je sada odlučna da ispravi tu nepravdu za koju većina njezinih članova, eto, nije znala, premda su u vrijeme kad je nastala sjedili u toj istoj Vladi i u predsjedništvu HDZ-a.

Projekti iz arhiva

Ina je glavni protagonist i u još jednoj akciji: snižavanju cijena plina za gospodarstvo! Domaće tvrtke već dugo viču da plaćaju najskuplji plin u Europi i da zato nikako ne mogu biti konkurentne. Vlade se to nije baš puno ticalo sve do prošloga tjedna, kad se najednom sjetila da ona ipak, premda je plinski biznis ostao u Ini, a nije ga preuzela kako je bila potpisala u dodatku istog tog spornog Dioničkog ugovora, može smanjiti cijenu plina iz svoga kabineta, bez obzira na svoju nemoć u upravljanju Inom. Pa je u dvije minute izmijenila Zakon o tržištu plina i sebi dala ovlasti da propisuje najvišu cijenu plina za povlaštene kupce “u cilju zaštite gospodarskog interesa Republike Hrvatske i osiguranja međunarodne konkurentnosti uzimajući u obzir cijenu plina na međunarodnom tržištu za istu ili slične kategorije povlaštenih kupaca”. I odjednom tvrtke koje su zbog te cijene do jučer jedva preživljavale imaju cijenu od 2,13 kuna po kubiku umjesto 2,5 kuna. Jasno, očekuje se da će taj potez adekvatno honorirati 4. prosinca.

Paralelno s brzinskim rješavanjem problema koji su proteklih godina bili nerješivi, otpuhuje se i prašina sa starih projekata. Brijuni Rivijera, projekt vrijedan dvije milijarde kuna koji će izravno ili neizravno zaposliti dvije tisuće ljudi, a Pulu pretvoriti u turistički grad, deset se godina motao po ladicama i najednom je izvučen iz zaborava. Premijerka Jadranka Kosor uz veliku je pompu 29. srpnja na Brijunima potpisala ugovor o provedbi projekta s istarskim županom Ivanom Jakovčićem, gradonačelnicima Pule i Vodnjana Borisom Miletićem i Klaudijom Vitasovićem i direktorom društva Brijuni Rivijera Ratomirom Ivićem.

Taj je projekt pravi trojanski konj ubačen Kukuriku koaliciji, jer je jedan od koalicijskih partnera, Ivan Jakovčić, iskočio iz dogovora da će “najveći projekt hrvatskog turizma” provesti današnji oporbenjaci kad pobijede na izborima i spremno ga je 29. srpnja potpisao s Jadrankom Kosor. Šef oporbe Zoran Milanović bio je ljut jer mu se HDZ ugurao u koaliciju i u Istru, na područje tradicionalno sklono oporbi i nesklono HDZ-u.

Zaboravu je nanovo otet i projekt pulske bolnice, pa je Western union locations premijerka u Puli, opet s Ivanom Jakovčićem, potpisala sporazum o sufinanciranju izgradnje nove Opće bolnice. Puljani su samo odmahnuli rukom uz komentar: ah, zar opet? Prvi je put takav sporazum potpisan 2003. godine, tada za iznos od 221 milijun kuna, a suinvestitori su bili Ministarstvo zdravstva i Istarska županija.

Pulska bolnica 4. put

Drugi put sporazum je potpisan 2005., a cijena bolnice raste na 450 milijuna kuna. Plan je da će biti gotova do kraja 2009. Treći se sporazum potpisuje lani, a sada se zove Okvirni sporazum o nastavku izgradnje Opće bolnice. Četvrti i za sada posljednji sporazum potpisan je krajem srpnja, no ovoga puta potpisnik nije ministar zdravstva nego premijerka osobno. Investicija za gradnju bolnice narasla je na 800 milijuna kuna, a rok za dovršenje je 2015. godina! Zgodno je što je to opet izborna godina pa će se uoči izbora opet moći potpisivati nekakvi sporazumi ili, u utopijskoj varijanti, sjeći vrpca na otvorenju bolnice.

Prije ovotjednog godišnjeg odmora Vlada je otpisala kredite za 536 razvojačenih branitelja koje su oni uzeli od HBOR-a za samozapošljavanje. Vrijednost: 59 milijuna kuna!

Učinila je to u pauzi između putovanja na kojima je njezina šefica samo u srpnju prošla deset tisuća kilometara po Hrvatskoj i napolagala se kamena temeljaca. U Kninu će se graditi 80 stanova vrijednih više od 30 milijuna kuna, a oni su samo dio projekta od 123 stana vrijednog više od 45 milijuna kuna, a sve je to dio obnove kuća i stanova nakon Domovinskog rata vrijedne 35 milijardi kuna, poručila je premijerka dok je polagala kamen temeljac.

Milijuni javnih tvrtki

U Slavoniji je položila kamen temeljac za gradnju mosta Drava u Petrijevcima, a odmah je najavila i gradnju još jednog mosta kod Svilaja. Oni su dio velikog ulaganja u cestovnu infrastrukturu koje je od 2004. do danas vrijedno 23 milijarde kuna, poručila je premijerka i do kraja ove godine obećala cesta i infrastrukture za 2 milijarde kuna. Potom je otišla u Višnjevac i položila kamen temeljac za školsku sportsku dvoranu vrijednu 15 milijuna kuna. Još jedan kamen temeljac za sportsku dvoranu položila je i u Donjoj Stubici, a ova je vrijedna 13 milijuna kuna.

Istodobno su iz iz Vlade stizale i optimistične vijesti o planiranim ulaganjima od 13 milijardi kuna. Gradit će se Termoelektrana Plomin vrijedna 5,5 milijardi kuna. HŽ će uložiti 700 milijuna kuna u novedizelske lokomotive, obnovu pruga i naftni terminal u Slavonskom Brodu. Janaf će sudjelovati u projektu jugoistočnog europskog produktovoda vrijednom 3,2 milijarde kuna. Hrvatske vode uložit će 310 milijuna kuna u nasip na Neretvi, pročišćavanje otpadnih voda, vodovod i kanalizaciju. Plinacro će sa 687 milijuna kuna graditi plinovode.

Korumpiranje birača

U sjeni svih tih kamena temeljaca i velikih projekata utišana je još jedna bitna biračka skupina: poljoprivrednici! Umjesto poticaja dobili su skladišnice s kojima mogu otići u banke po kredite pa su odustali od blokade cesta i novih prosvjeda.

HDZ-ova ekonomska predizborna ofenziva sva ta obećanja i potpisane sporazume ostavlja kao trošak sljedećoj kreditaVladi. U oporbi kažu kako su ta ‘trčanja s kamenčića na kamenčić’ obična prijevara jer za sve njih nema novca u proračunu niti će ga biti. Za njih je to sve politička korupcija koja, na žalost, u Hrvatskoj još uvijek prolazi. Ljudi glasaju za one koji im obećaju novu školu, cestu, vodovod… pritom ne razmišljajući da će se to graditi njihovim novcem i novcem njihove djece jer se sve do sada u Hrvatskoj uglavnom gradilo na dug. Društvena svijest nam još nije na razini nekih europskih zemalja u kojima su izbore dobivali oni koji su obećavali štednju kako bi zemlju izvukli iz krize.

U Hrvatskoj neće glasove dobiti onaj tko dođe u neki grad i kaže: ljudi, znamo da vam je teško bez nove ceste, ali za sada ćemo vam pokrpati postojeću jer bismo se za novu trebali zadužiti, a ionako smo prezaduženi. Izbore ne dobiva onaj tko kaže da će smanjiti broj umirovljenika i državnih službenika da bi nam za koju godinu bilo bolje. Izborni pobjednici su oni koji kažu da će nam bolje biti već sutra, točnije odmah nakon izbora. Nema veze što mnogi kameni temeljci ostanu samo temeljci, do sljedećih se izbora sve to zaboravi.

 srpanj nije donio očekivano olakšanje za nezaposlene

Ni turizam više nije spas za ljude s burze

Podaci Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje prema kojima je u srpnju registrirano 287.595 ljudi bez posla, odnosno za 84 osobe, ili 0,3 posto, više nego u lipnju ove godine, a za 1,7 posto, ili 4803 osobe, više nego u srpnju 2010., nisu nimalo ohrabrujući za nastavak godine, a pogotovo za 2012.

A ako kriza ide dalje?

Naime, i prije najave moguće nove gospodarske krize u SAD-u i Europi ekonomski analitičari, poput Željka Lovrinčevića, člana ekonomskog savjeta premijerke Jadranke Kosor, Hrvoja Stojića, glavnog ekonomista Hypo banke, i Zdeslava Šantića, glavnog ekonomista Splitske banke, prognozirali su kako će u prvom kvartalu 2012. nezaposlenost opet dosegnuti brojku od 330 do 340 tisuća ljudi.

Ako Europa ne nastavi s gospodarskim oporavkom, a pogotovo ako je pogodi stagnacija ili recesija, ta bi brojka mogla biti i veća. Razlozi zbog kojih bi u prvim mjesecima iduće godina nezaposlenost opet mogla “procvati” nalaze se, tvrde analitičari, u činjenici da se u industriji i uslužnim djelatnostima koje nisu sezonskog tipa neće otvarati toliko novih radnih mjesta koja će kompenzirati dosadašnje otpuštanje.

Pritom je moguć i val novih otkaza u tvrtkama koje tek čekaju restrukturiranje, a pogotovo se to odnosi na kompanije u vlasništvu države koje već godinama isplaćuju plaće na temelju pomoći Fonda za privatizaciju (sadašnje Agencije za upravljanje državnom imovinom).

Gore nego 2009.

Kako bismo pokazali koliko je loše to što je u srpnju ove godine veći broj nezaposlenih nego u lipnju, napravili smo analizu statističkih podataka u zadnjih šest godina. Ona pokazuje da se od 2006. do danas, samo u 2009. (dakle u godini kada je bruto domaći proizvod pao za golemih 5,9 posto) i 2011. broj nezaposlenih u srpnju povećao u odnosu na lipanj.

Čak je i prošle godine (2010.), kada je BDP pao za 1,2 posto, broj nezaposlenih u srpnju bio manji nego u lipnju iste godine. Ti podaci nam govore kako za ovogodišnji veći broj nezaposlenih u srpnju u odnosu na lipanj nije jedini krivac činjenica da se na zavod za zapošljavanje prijavljuju srednjoškolci, nego da realno raste broj nezaposlenih u industriji (a i broj novozaposlenih u turizmu je u srpnju bio manji nego u istome mjesecu 2010.).

Nijemci u Srbiji zapošljavaju 20.000 ljudi

Njemačka je među najvažnijim gospodarskim partnerima Srbije. Robna razmjena se kreće oko tri milijarde dolara godišnje. Iz Njemačke dolaze i investicije u industriju i velike donacije razvojne pomoći.

Njemačka država je Srbiji od 2000. godine doznačila oko milijardu eura pomoći i donacija i u tom pogledu Njemačka je najveći pojedinačni donator Srbije. Ta sredstva su uglavnom uložena u infrastrukturu, energetiku, vodoopskrbu, podizanje kapaciteta lokalnih samouprava, kao i za humanitarne potrebe.

kredita

Priprema li se ulazak u EU zajedno sa Hrvatskom?

I jedan od najvećih investitora

Njemačka je također i jedan od najvećih investitora u Srbiji. Službeni podaci kažu da je Njemačka uložila oko 1,5 milijardi eura u srpsko gospodarstvo. Procjenjuje se da je ta svota ipak znatno veća, jer se smatra da je čak jedna trećina austrijskih investicija od novca njemačkog podrijetla. Olivera Kiro iz Odbora za ekonomske odnose s inozemstvom Privredne komore Srbije navodi za Deutsche Welle gdje su do sada bile najveće njemačke investicije u Srbiji: „Najveće pojedinačno ulaganje je kupovina Hemofarma od strane Stada za oko 480 milijuna eura, to je farmaceutska industrija.

Sljedeće ulaganje po veličini je trgovinski lanac Metro Cash&Cary sa nešto preko 160 milijuna eura. Jedno od velikih ulaganje je i Messer Tehnogas, preko 100 milijuna eura. Kemijska industrija Henkel je također jedno od velikih ulaganja s oko 80 milijuna eura. U šećernoj industriji bilježimo ulaganje Nordzuckera od oko 50 milijuna eura. U Srbiju su uložili i Knauff, kao i brojni investitori u proizvodnju dijelova za automobile poput firmi Leoni i Norma group, tekstilna industrija Falken, kao i mnogi drugi manji investitori“, kaže Olivera Kiro.

Srbija je pozitivan privredni ambijent

Njemačka privreda je u Srbiji organizirana preko udruženja njemačkih firmi, kaže za Deutsche Welle zamjenik predsjednika Njemačkog privrednog udruženja u Beogradu Bojan Predojević: „Tih registriranih firmi u Srbiji ima oko 360 i one zapošljavaju oko 20.000 radnika. Firme koje su u tom našem udruženju se u jednoj anketi, koja se organizira svake godine, izjašnjavaju uopće o privrednom ambijentu u Srbiji. I moram reći da se sve godine unazad, čak računajući ove posljednje tri da ih nazovem kritične krizne godine, uglavnom izjašnjavaju da je Srbija veoma pozitivan privredni ambijent.“

autor nsp, preneseno od w3 banka

Filed under: SLIJEDI NOVAC, VIJESTI Hrvatska · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,